ICT sektor ima potencijal od minimalno 5000 novih radnih mjesta do 2020.

U 2014. godini HUP ICT je potporom cjelogodišnjem projektu „eSkills for Jobs“ uspio okrenuti negativni trend - pad interesa studenata za tehničkim studijima računarstva i zabilježiti porast prijava od čak 20 posto.

U fokusu 2015. bit će projekti informatizacije malih i srednjih poduzetnika kroz implementaciju sustava „ICT innovation vouchera“, za uvođenje IT-a u poslovanje, korištenjem sredstava iz EU fondova, rečeno je na susretu članova HUP- Udruge Informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) s predstavnicima medija. Adrian Ježina, predsjednik te udruge naglasio je važnost finalizacije ključnih strateških dokumenata kao što su broadband i digitalna strategija u 2015. godini. - Strategije su preduvjet razvoja ICT industrije u Hrvatskoj, a ICT alati ključni su za transformaciju javnog sektora i stvaranje konkurentnijeg gospodarstva. HUP ICT aktivno surađuje s više ministarstava, no da bismo maksimizirali učinkovitost od 2015. moramo imati jednu referentnu točku u Vladi koja bi rješavala prepreke razvoja ICT industrije. Premali broj mladih ljudi završava inženjerske studije pa kao posljedicu imamo nedostatak stručnih kadrova. Tome je uzrok neprilagođen sustav obrazovanja i veliki ispad studenata, što još uvijek nije kasno mijenjati, posebno kada pokazatelji govore da ICT sektor ima potencijal od minimalno pet tisuća novih radnih mjesta do 2020 – rekao je Ježina.

Jasminka Martinović, direktorica HUP ICT osvrnula se na rad Udruge s državnim tijelima. HUP ICT okuplja predstavnike vodećih ICT tvrtki u Hrvatskoj, a članice Udruge zapošljavaju više od 60 posto djelatnika u hrvatskoj ICT industriji. Zajedničkim snagama objedinjenim u HUP-u, smatra Martinović, sigurno mogu doprinijeti bržem razvoju ICT projekata i aktivnosti Vlade na tom području, no zasad poslodavci nisu dovoljno prepoznati kao ravnopravni partneri. - Zalagat ćemo se za aktivniju suradnju s predstavnicima državne administracije kako bismo zajedno pomogli i doprinijeli bržem rješavanju ključnih prepreka u pripremi legislativa za ICT industriju. Proteklu godinu obilježile su intenzivne aktivnosti svih radnih skupina udruge čime se HUP ICT pozicionirao kao vodeća snaga hrvatskog ICT sektora. Članovi udruge aktivno rade na podizanju konkurentnosti ICT industrije što će se, među ostalim, uskoro osjetiti i kroz promjene poreza na dohodak plaća, a što je bila preporuka HUP ICT još iz 2010. Godine – rekla je Martinović. U ovoj godini napravljeni su značajni koraci prema uspostavi novih načina poticanja izvoza kroz pripremu zajedničkih nastupa na međunarodnim sajmovima, ali i pripremu gospodarske diplomacije za izazove promocije hrvatskih ICT proizvoda i usluga na stranim tržištima. Udruga je kroz suradnju s Ministarstvom poduzetništva i obrta organizirala besplatnu edukaciju i informiranje malih i srednjih poduzetnika u pripremi EU projekata informatizacije što je rezultiralo dvostruko većim brojem kvalitetnih prijava od očekivanog. HUP ICT surađuje s Ministarstvom gospodarstva na uspostavljanju okvira Digitalne ekonomije te s Ministarstvom uprave na kompletiranju Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Kroz djelovanje u strateškim nacionalnim tijelima koja se bave razvojem ljudskih potencijala, zapošljavanjem i obrazovanjem, udruga će naglasak stavljati na mjere koje pridonose povećanju uspješnog dovršetka STEM studija na visokoškolskim institucijama, jer je nedopustivo da gotovo polovica onih koji upišu studije nikada ne diplomira. Tako se od 3800 mjesta na javnim i privatnim računarskim fakultetima godišnje popuni 3000 mjesta, a polovica od toga diplomira. Iznesen je i podatak da se u Hrvatskoj godišnje objavi od 1600 do 2000 radnih mjesta u IT-u dok ta brojka u, ne puno manjoj, Slovačkoj iznosi oko 15 tisuća. HUP-ICT je bio angažiran na izradi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u kojoj su uspjeli staviti fokus na STEM struke, a sada predstoji i rad na realizaciji tih ciljeva. Udruga će se nastaviti zalagati oko dovršetka i provedbe strateških državnih dokumenata, povećanog opsega suradnje s gospodarskom diplomacijom Ministarstva vanjskih poslova te snažniju suradnju s regionalnim razvojnim agencijama u svrhu većeg broja prijava na EU projekte, odnosno, fondove s područja izvan regionalnih centara Zagreba i Splita.