Iduće godine u industriji još 51.000 otkaza

Industrija je i dalje najveći gubitnik posljednje krize premda posrtanje trgovačkih tvrtki i novopečenih bogataša odzvanja mnogo jače. Cijeli bjelovarski kraj upro se kako bi Peveca spasio od bankrota, lukavi Kerum okrenuo se politici, donedavni kralj maslina čami u zatvoru – ali svi koji imaju dublji uvid u podatke o poslovanju tvrtki i banaka kažu da je to tek početak.

Dugoročni gubitak
Lista je prezaduženih tvrtki povelika, a Hrvatsku bi u idućih godinu dana mogao preplaviti val otkaza, stečajeva i vjerovničkoga preuzimanja tvrtki.

– Industriji ne bi bilo sjajno i bajno ni da nije bilo globalne krize. Ovih 160 otkaza u danu i procjena da će iduće godine bez posla ostati još 51 tisuća radnika posljedica su dugogodišnjeg odnosa prema proizvodnji – najavljuje Vladimir Kovačević, prvi čovjek Cro industrije. Nestaje niz tvrki u alatnoj industriji i proizvodnji strojeva, kaže V. Kovačević, a to će biti dugoročan gubitak.

– Kad neka zemlja izgubi znanje, ništa joj ne vrijede krediti koje će dobiti – komentirao je Kovačević.

Cijela je maloprodaja u krizi, a za to je nekoliko razloga. – Jedan je od najvećih razloga recesija, ali ne u onom „svjetskom“ smislu jer nas globalna kriza nije pogodila iz istih razloga kao i zapadni svijet. Najgore je što su Hrvati upali u neku depresiju i ne vide kako dalje. Velik je krivac i država koja je kroz afere poljuljala ionako loše raspoloženje pa građani pojačano štede ne znajući što će biti sutra. Samim tim novac je u bankama i ne obrće se u maloprodaji – komentira privatni konzultant Damir Horvat. Tvrtke koje su u teškoćama više od prosjeka u njih su upale, smatra Horvat, ponajprije zbog svoje nekompetentnosti, prevelikih ulaganja i odljeva kapitala iz maloprodaje u neku drugu djelatnost.

Linija manjeg otpora
Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera, kaže da je njihovo posljednje istraživanje pokazalo kako je najveći problem hrvatskih kompanija, ali i uopće društva što smo skloni ići linijom manjeg otpora.

– Dio je odgovornosti na kompanijama koje na vrijeme nisu ulagale u vještine koje su im potrebne da razviju svoje poslovanje i brže osvoje važna strana tržišta, a dio je i u nedostatku dobrih antirecesijskih te poticajnih mjera Vlade. Vrhunac krize u Hrvatskoj tek se očekuje, a operativni financijski problemi još će više doći do izražaja – upozorava konzultant Vladimir Preveden.