Iluzija novca: Hrvatska nakon prelaska na euro skočila na prvo mjestu u EU prema rastu potrošnje

Nova godina, nova pravila - s cijena proizvoda izbrisane su kune, nema više dvojnoga iskazivanja cijena. No, čak i da ima, ne bi pomoglo. Jer, podaci o potrošnji pokazuju da nemilice trošimo - trenutno smo na prvome mjestu u EU prema rastu realne potrošnje (umanjene za inflaciju) u maloprodaji tijekom 2023. godine.

Nakon prvih 11 mjeseci 2023. realni je promet u maloprodaji veći 7,2 posto u odnosu na razinu zabilježenu u prosincu 2022., što je najveći rast u EU. Tumačeći te podatke Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu tvrdi da razlog treba tražiti i u rastu plaća (u listopadu su bile 8,3 posto veće nego u listopadu 2022.). No, upozorava kako je na djelu gotovo sigurno još jedna pojava - prelazak na euro popustio je naše kočnice po pitanju odluka o potrošnji.

- Isti proizvod s istom cijenom čini nam se jeftiniji samo zato što su brojke koje ga izražavaju - manje. Ovaj tip novčane iluzije u literaturi je poznat kao ‘currency numerosity effect‘ i označava situaciju u kojoj ćemo se za kupnju neke stvari lakše odlučiti ako joj je cijena navedena kao 20 eura, nego ako piše 150 kuna, bez obzira na to što je riječ zapravo o istoj vrijednosti. Naime, način na koji formiramo percepciju koliko je nešto skupo ili jeftino uvelike ovisi o broju znamenki koje nam se pojavljuju pred očima. Građani Hrvatske su 30 godina svoju percepciju skupoće definirali u pragovima, primjerice, je li nešto skuplje ili jeftinije od 10 kuna, skuplje ili jeftinije od 100 kuna, skuplje ili jeftinije od 1000 kuna...Jedna znamenka više ili manje znanstveno dokazano ima utjecaja na individualne odluke o kupnji.

Zbog toga trgovci i izbjegavaju izvjesiti cijenu od 100 kuna već radije navedu 99. Uvođenjem eura ti su se pragovi potpuno poremetili i bit će nam potrebno vrijeme da se prilagodimo na njih. Pogotovo se to odnosi na iznose koji su manji od 100 eura, jer se može dogoditi da jednoznamenkaste i dvoznamenkaste cijene instinktivno stavimo u kategoriju prihvatljivih, dok bi nam kunski ekvivalent te cijene potencijalno djelovao preskupo samo zato što je izražen trima znamenkama.

Primjerice, cijena karte za koncert će nam možda djelovati prihvatljivije ako na njoj piše 69 eura, nego u slučaju da piše ekvivalentnih 520 kuna. Čak i da smo zadržali dvojno iskazivanje cijena još jednu godinu, imali bismo sličan problem one godine iza – tumači Globan dodajući kako je teško procijeniti koliko ta novčana iluzija ima utjecaja na ukupan rast potrošnje u Hrvatskoj, no uvjere je da je značajan rast realnih plaća u 2023. i potrošački optimizam koji vlada u Hrvatskoj bio glavni pokretač rasta realne potrošnje koji je tijekom 2023. bio najveći u Europskoj uniji.