Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Stu 2016

IMA LI KRAJA PLJAČKI? Poreznici proganjaju Hrvate i u Irskoj, traže da plate porez na plaću

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

IMA LI KRAJA PLJAČKI? Poreznici proganjaju Hrvate i u Irskoj, traže da plate porez na plaću

VIŠE tisuća građana posljednjih je godina u potrazi za poslom i boljim životom odselilo u Irsku, no čak ni tamo ne uspijevaju izbjeći bacanje novca u vreću bez dna, koja se službeno naziva "Državni proračun Republike Hrvatske".

Mnogi građani, koji žive i rade u Irskoj, dobili su dopise od hrvatskih poreznika u kojima ih se traži da plate porez na plaću koju su zaradili u toj zemlji.

Žive i rade u Irskoj, a Hrvatskoj su "dužni" desetke tisuća kuna poreza

Iznosi se u nekim slučajevima kreću i do 100 tisuća kuna, tako da bi ljudi, umjesto da štede novac za svoju obitelj i sebe, trebali u Irskoj štedjeti da pune proračun države iz koje su se morali iseliti.

Hrvatska s mnogim zemljama, pa tako i Irskom ima važeći sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, no to ne znači da su građani koji rade u inozemstvu potpuno sigurni da neće morati platiti porez u obje zemlje. Naime, ako Porezna uprava u Hrvatskoj procijeni da osoba koja radi u inozemstvu po njihovim kriterijima ima "previše veze" s Hrvatskom, morat će platiti razliku poreza.

Priznaje se porez koji je plaćen u inozemstvu, ali traže da se plati razlika do iznosa poreza koji bi bio obračunat u Hrvatskoj. S obzirom na to da su plaće u inozemstvu znatno veće, a porezi u Hrvatskoj visoki, nastaju i velike razlike u obračunu poreza.

Potrebno se ispisati iz Registra poreznih obveznika

Zamolili smo Poreznu upravu da nam objasni na temelju čega točno od radnika u inozemstvu traže da plate porez i u Hrvatskoj, te kako se odlučuje tko je u obvezi plaćanja poreza.
Iz njihovog odgovora može se zaključiti da bi - oni koji više vole svoj novac zadržati za sebe, umjesto da ga poklone birokraciji - trebali "poslove" s Hrvatskom svesti na najmanju moguću mjeru. Potrebno se ispisati iz Registra poreznih obveznika, te se prilikom ispisa popunjava upitnik putem kojeg Porezna uprava utvrđuje rezidentnost prilikom odlaska iz zemlje.

U tom upitniku ima cijeli niz pitanja koja se odnose na razloge napuštanja zemlje, buduće zaposlenje u inozemstvu, ali i posebno važno - na veze s Hrvatskom nakon napuštanja zemlje. Poreznike tako interesira što osoba koja se iseljava planira s nekretninom, ako je posjeduje, ostaju li članovi uže obitelji u zemlji, planira li imati osobni automobil u Hrvatskoj, pa čak i kućne ljubimce.

Gdje je prebivalište?

Porezna pojašnjava da, prema hrvatskim poreznim zakonima, prebivalište je tamo gdje osoba ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Ako ima prebivalište u inozemstvu i tuzemstvu istovremeno, smatra se da je prebivalište u tuzemstvu.

"Člankom 38. Općeg poreznog zakona propisano je da se smatra da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.

Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine", pojašnjavaju iz Porezne uprave.

Što piše u Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Irskom?

Iz Porezne objašnjavaju i kako se utvrđuje status rezidenta prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska ima s Irskom.

"Člankom 4. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine propisano je da izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu, koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode, i također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.

Ako je, prema odredbama stavka 1. članka 4. citiranog Ugovora, fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način: a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa), b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište, c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin, d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Prema tome, ako fizička osoba ima prebivalište i u Republici Hrvatskoj i u Republici Irskoj tada se rezidentnost utvrđuje sukladno odredbama članka 4. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine.

Ako je sukladno članku 4. stavku 2. a) središte životnih interesa poreznog obveznika u Republici Hrvatskoj isti će biti podložan oporezivanju prvenstveno u državi izvora (Republici Irskoj), a potom i u državi rezidentnosti (Republici Hrvatskoj), međutim Republika Hrvatska kao država rezidentnosti dužna je izvršiti otklanjanje dvostrukog oporezivanja da na propisani način izvrši uračunavanje poreza plaćenog u Republici Irskoj", navode iz Porezne.


Komentari članka

Vezani članci

Zbog golemih potreba za zaduživanjem spremni su oprostiti utajivačima poreza

19.05.2020.

Čelnik banke Intesa Sanpaolo pozvao je na izdanje ‘socijalnih obveznica’ koje bi nudile i imunitet od kaznenog progona ako ih građani kupe novcem s inozemnih računa.

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Prekograničnu online trgovinu strogo nadzirati i oporezovati

20.04.2020.

"Povećanje rasta online trgovine tijekom pandemije koronavirusa stavilo je domaće trgovce u neravnopravan položaj naspram stranih online trgovaca. Naime, velika većina inozemnih online trgovaca koristi hrvatsku internet-domenu te kod kupaca stvara zabludu

Marija Zuber: Kad se ostvaruje pravo na odgodu, a kad na oslobođenje od poreza i doprinosa

15.04.2020.

Iako se može očekivati da će biti još promjena i dodatnog objašnjavanja mjera koje je Vlada donijela da gospodarstvu pomogne prebroditi krizu izazvanu pandemijom, poduzetnici barem nakratko mogu malo lakše disati. Koliko, pokazat će provedba mjera, odnosn

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2044 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1060 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 699 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 887 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 566 članka imaju tag marketing
  19. 391 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 518 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija