Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Stu 2016

IMA LI KRAJA PLJAČKI? Poreznici proganjaju Hrvate i u Irskoj, traže da plate porez na plaću

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

IMA LI KRAJA PLJAČKI? Poreznici proganjaju Hrvate i u Irskoj, traže da plate porez na plaću

VIŠE tisuća građana posljednjih je godina u potrazi za poslom i boljim životom odselilo u Irsku, no čak ni tamo ne uspijevaju izbjeći bacanje novca u vreću bez dna, koja se službeno naziva "Državni proračun Republike Hrvatske".

Mnogi građani, koji žive i rade u Irskoj, dobili su dopise od hrvatskih poreznika u kojima ih se traži da plate porez na plaću koju su zaradili u toj zemlji.

Žive i rade u Irskoj, a Hrvatskoj su "dužni" desetke tisuća kuna poreza

Iznosi se u nekim slučajevima kreću i do 100 tisuća kuna, tako da bi ljudi, umjesto da štede novac za svoju obitelj i sebe, trebali u Irskoj štedjeti da pune proračun države iz koje su se morali iseliti.

Hrvatska s mnogim zemljama, pa tako i Irskom ima važeći sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, no to ne znači da su građani koji rade u inozemstvu potpuno sigurni da neće morati platiti porez u obje zemlje. Naime, ako Porezna uprava u Hrvatskoj procijeni da osoba koja radi u inozemstvu po njihovim kriterijima ima "previše veze" s Hrvatskom, morat će platiti razliku poreza.

Priznaje se porez koji je plaćen u inozemstvu, ali traže da se plati razlika do iznosa poreza koji bi bio obračunat u Hrvatskoj. S obzirom na to da su plaće u inozemstvu znatno veće, a porezi u Hrvatskoj visoki, nastaju i velike razlike u obračunu poreza.

Potrebno se ispisati iz Registra poreznih obveznika

Zamolili smo Poreznu upravu da nam objasni na temelju čega točno od radnika u inozemstvu traže da plate porez i u Hrvatskoj, te kako se odlučuje tko je u obvezi plaćanja poreza.
Iz njihovog odgovora može se zaključiti da bi - oni koji više vole svoj novac zadržati za sebe, umjesto da ga poklone birokraciji - trebali "poslove" s Hrvatskom svesti na najmanju moguću mjeru. Potrebno se ispisati iz Registra poreznih obveznika, te se prilikom ispisa popunjava upitnik putem kojeg Porezna uprava utvrđuje rezidentnost prilikom odlaska iz zemlje.

U tom upitniku ima cijeli niz pitanja koja se odnose na razloge napuštanja zemlje, buduće zaposlenje u inozemstvu, ali i posebno važno - na veze s Hrvatskom nakon napuštanja zemlje. Poreznike tako interesira što osoba koja se iseljava planira s nekretninom, ako je posjeduje, ostaju li članovi uže obitelji u zemlji, planira li imati osobni automobil u Hrvatskoj, pa čak i kućne ljubimce.

Gdje je prebivalište?

Porezna pojašnjava da, prema hrvatskim poreznim zakonima, prebivalište je tamo gdje osoba ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Ako ima prebivalište u inozemstvu i tuzemstvu istovremeno, smatra se da je prebivalište u tuzemstvu.

"Člankom 38. Općeg poreznog zakona propisano je da se smatra da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti.

Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajeno boravište u smislu ovoga Zakona ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno.

Uobičajenim boravištem u smislu ovoga Zakona smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine", pojašnjavaju iz Porezne uprave.

Što piše u Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Irskom?

Iz Porezne objašnjavaju i kako se utvrđuje status rezidenta prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska ima s Irskom.

"Člankom 4. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine propisano je da izraz »rezident države ugovornice« označava svaku osobu, koja prema zakonima te države u njoj podliježe oporezivanju na temelju svoga prebivališta, boravišta, mjesta uprave ili nekoga drugog obilježja slične prirode, i također uključuje tu državu i njenu lokalnu vlast. Međutim, ovaj izraz ne uključuje osobu koja u toj državi podliježe oporezivanju samo dohotka iz izvora u toj državi.

Ako je, prema odredbama stavka 1. članka 4. citiranog Ugovora, fizička osoba rezident obiju država ugovornica, onda se njezin status određuje na ovaj način: a) smatra se rezidentom samo one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa), b) ako se ne može odrediti u kojoj državi ima središte životnih interesa ili ako ni u jednoj državi nema prebivalište, smatrat će se rezidentom samo one države u kojoj ima uobičajeno boravište, c) ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih, smatrat će se rezidentom samo one države čiji je državljanin, d) ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin ni jedne od njih, nadležna tijela država ugovornica riješit će pitanje dogovorno.

Prema tome, ako fizička osoba ima prebivalište i u Republici Hrvatskoj i u Republici Irskoj tada se rezidentnost utvrđuje sukladno odredbama članka 4. Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Irske o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanja izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak i na dohodak od otuđenja imovine.

Ako je sukladno članku 4. stavku 2. a) središte životnih interesa poreznog obveznika u Republici Hrvatskoj isti će biti podložan oporezivanju prvenstveno u državi izvora (Republici Irskoj), a potom i u državi rezidentnosti (Republici Hrvatskoj), međutim Republika Hrvatska kao država rezidentnosti dužna je izvršiti otklanjanje dvostrukog oporezivanja da na propisani način izvrši uračunavanje poreza plaćenog u Republici Irskoj", navode iz Porezne.


Komentari članka

Vezani članci

U prva tri mjeseca rast poreznih prihoda 3,3 posto, rashoda 6 posto

17.05.2019.

Osim rasta trošarina, Marić ističe kako ga posebno raduje stavka doprinosa za mirovinsko osiguranje, na kojoj je ostvareno povećanje prihoda veće od pet posto.

Njemačka hitno treba više od milijun radnika: Evo za kojim zanimanjima je najveća potražnja

15.05.2019.

U prvom kvartalu 2019. u Njemačkoj je bilo nepopunjeno 1,38 milijuna radnih mjesta, što je gotovo 200.000 više nego u istom razdoblju prošle godine, priopćila je u utorak Savezna agencija za zapošljavanje navodeći da je najveća potražnja i dalje za kvalif

A državu nije briga: Žene u Hrvatskoj plaćaju porez jer su - žene

18.04.2019.

Baš kao i Hrvatice 25 posto poreza plaćaju Dankinje i Šveđanke, Mađarice još i više čak 27, a Belgijke i Francuskinje 5,5 posto.

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

02.04.2019.

Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu

Vlada je upravo odlučila "na mala vrata" uvesti porez na nekretnine

22.03.2019.

Pri oblikovanju poreza na nekretnine treba predvidjeti porezne olakšice za vlasnike nekretnina koji ulažu u rekonstrukciju, navodi se u jučer usvojenoj strategiji za poticanje ulaganja u obnovu zgrada koja predviđa ukidanje poreza na promet nekretnina

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija