Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2022

Imaju li Rusi alternative nakon izbacivanja iz SWIFT-a?

Izvor: mreza.bug.hr · Autor: Željko Ivanković  

Imaju li Rusi alternative nakon izbacivanja iz SWIFT-a?

Kinezi su izbacivanje iz SWIFT-a u nekoliko članaka nazvali financijskom atomskom bombom, koja – u njihovom tumačenju – ne pogađa samo one na koje je bačena, nego se u valovima širi međunarodnim financijskim sustavom. Što je SWIFT, kako je nastao i razvio se, i postoji li mu alternativa

Još i prije nego što su zapadne zemlje odlučile izbaciti najznačajnije ruske financijske institucije iz SWIFT-a, pojavila se vijest, koju je prenijela i britanska informativna agencija Reuters, da Indija, zemlja sa skoro 1,4 milijarde stanovnika, “razmatra načine da uspostavi platni mehanizam utemeljen na rupiji da oslabi udar na New Delhi zapadnih sankcija prema Rusiji”. Rupija je, naravno, indijska službena valuta. Indijski dužnosnici posebno su “zabrinuti mogućnošću da opskrba umjetnog gnojiva bude prekinuta, što bi pogodilo veliki indijski poljoprivredni sektor”.

U vijesti, pisanoj prije nuklearne prijetnje, postojao je i politički aspekt u kojem Indija poziva na prekid nasilja u Ukrajini, ali se “suzdržava od direktne osude Rusije s kojom dijeli dugoročne političke i sigurnosne veze”, no ovaj se članak fokusira na SWIFT, međunarodni sustav informacija o plaćanju (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication). Detaljnom razjašnjavanju što je SWIFT, hrvatski se mediji nisu posebno posvetili. Fokusirali su se na sudbinu Sberbanka, za koji je Europska središnja banka, nakon isključivanja ruskih banaka iz međunarodnog financijskog poslovanja, ustanovila da mu je vijek ograničen, zbog čega je proglašena likvidacija austrijske Sberbank, a u Sloveniji i Hrvatskoj su ih preuzele domaće banke, te na sudbinu Fortenove (bivšeg Agrokora), koji je nakon restrukturiranja od prije četiri godine dospio pod kontrolu ruskih banaka, inače i najvećih kreditora.

Težak udarac

Međutim, mediji širom svijeta SWIFT-u su posvetili dosta pozornosti. China Daily, službeno glasilo Komunističke partije Kine, neposredno nakon odluke zapadnih zemalja da isključe iz SWIFT-a ruske financijske institucije, objavio je dva komentara, sličnog sadržaja ali s različito nijansiranim pitijskim naglascima. U prvom Kineska komunistička partija ističe da je “isključenje iz SWIFT-a težak udarac za svaku zemlju, nešto slično onome što bi neki nazvali ‘financijski atomski udar'”. Da odmah bude jasno, ne mislim da je smisleno uspoređivati isključenje iz SWIFT-a i atomski napad, koji neposredno i nediskriminatorno uništava živote, građevine i stvari, iako je i sam Putin kao povod za svoju nuklearnu prijetnju – prema članku na Indexu – iskoristio “‘nezakonite’ ekonomske sankcije”.

No vjerujem da je u uvodu članka o SWIFT-u korisno informirati o gledanju Indije i Kine, u čijem se službenom glasilu dalje objašnjava kako “potez Sjedinjenih Država i saveznika ne znači samo snažan udarac Rusiji i njezinoj ekonomiji, nego izaziva snažan val u cijelom SWIFT-u i širom financijskih tržišta”. Također, korisno je za razumijevanje razvoja događaja u vezi s Ukrajinom promatrati i političke stavove Kine (i drugih zemalja izvan anglosaksonskog kruga), no ovdje će se pozornost posvetiti samo slučaju SWIFT.

Glasilo Komunističke partije Kine, u drugom članku, objavljenom nakon odluke zapadnih zemalja o isključenju ruskih financijskih institucija iz SWIFT-a, i Putinove prijetnje nuklearnim oružjem, ponavlja da je riječ o financijskoj “nuklearnoj opciji” (ovaj put Kinezi se pozivaju na zapadni think tank u Rusiji Carnegie Moscow Center). No, ekonomist Deng Ximao uočava da se ne isključuje “cijeli ruski financijski sustav”, nego “selektirane banke”, što “ostavlja prostor EU da nastavi dolarski uvoz plina iz Rusije”.


Komentari članka

Vezani članci

Za 2 mjeseca kreće obvezno slanje e-računa, evo što donosi novi zakon o fiskalizaciji

04.11.2025.

Od 1. rujna na snagu je stupio Zakon o fiskalizaciji, čime je krenulo prijelazno razdoblje za veliku reformu - od početka 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati e-račune. Što to konkretno znači za poduzetnike i računovođe? Hoće li nova prav

Dodijeljeno preko 1.700.000 eura za izgradnju poduzetničkog inkubatora u Marčani

04.11.2025.

U Komunalnoj palači u Puli, danas je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Izgradnja zgrade poduzetničkog inkubatora u Marčani", kojim je Općini Marčana, kao dijelu Urbanog područja Pula, dodijeljeno 1.724.103,84 eura bespovratnih s

Najbolji dan u povijesti švedske kompanije – dionice lete nakon izvještaja o zaradi

28.10.2025.

Nakon objave odličnih rezultata iz trećeg tromjesječja, burza je reagirala ekspresno – dionice Volva su porasle za oko 40 posto što je najveći dnevni rast od početka trgovanja prije četiri godine.

Od iduće godine minimalac 800 eura neto

26.10.2025.

Najavio je to u četvrtak premijer Andrej Plenković i otkrio kako će Vlada takvu odluku donijeti do kraja listopada. I to unatoč protivljenju hrvatskih poslodavaca. Premijer je naglasio i kako Vlada do kraja mandata minimalac planira dići na 1250 eura.

Hrvatski javni dug pao na 57,5% BDP-a, ispod prosjeka Europske unije

24.10.2025.

Hrvatska u drugom tromjesečju 2025. bilježi javni dug od 57,5% BDP-a. Time se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja javnog duga, koji je još prije deset godina iznosio 80% BDP-a.

Tag cloud

  1. 2796 članka imaju tag turizam
  2. 2646 članka imaju tag hrvatska
  3. 1762 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1055 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 662 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 504 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 422 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor