Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Srp 2010

Imam 16.000 kn na računu, ali banka mi ne da kupnju na rate

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Sanja Stapić  

Imam 16.000 kn na računu, ali banka mi ne da kupnju na rate

Ne možete na 10 rata kupiti ništa vrijedno 8000 kuna. Da, odbilo vam je karticu. Ma, vidimo mi da na tekućem imate 16.000 kuna. Da, nikad niste bili u minusu, imate štednju u našoj banci, ali krajem prošle godine kupovali ste na rate koje još nisu sve stigle na naplatu, pa je vaša kartica Classic opterećena. Na njoj imate mali limit jer nemate paket. Ali, uzmete li paket tekućeg računa, moći ćete kupovati bez problema. Mogli biste uzeti naš paket za 95 kuna mjesečno, dobili biste minus u visini tri plaće i još karticu Visa Gold, na koju biste na rate mogli uzeti robu za 40.000 kuna.Tako su u Societe Generale Splitskoj banci objasnili jednom Splićaninu (koji je ono što je želio i kupio, samo ne na rate): da nije bitno koliko ima novca na tekućem, nije važno to što je uvijek uredan po računu i što ima štednju kod njih. Nije važno ni to što ga često nazivaju iz te banke objašnjavajući mu što bi sve mogao sa svojim štednim računom, kao i novcem koji mu je na tekućem. Jedino je važno ima li paket tekućeg računa. Jer, da plaća 95 kuna mjesečno ili godišnje 1140 kuna naknade za taj paket, mogao bi činiti čuda, u jedan mjesec potrošiti sedam svojih plaća koje još nije ni zaradio.

Ma, mogao bi, recimo, čim potpiše paket, odmah upasti u minus od 20.000 kuna i na rate kupiti to što je želio. − Ali, meni ne treba to što nudite u tom paketu. Ne želim minus, internetsko bankarstvo ni zlatnu karticu. Što će se to promijeniti između nas kad uzmem paket, ako ću i s paketom i bez njega platiti uredno te svoje rate i neću biti u minusu? Što ću kao vaš dugogodišnji klijent dobiti za tih 95 kuna mjesečno? Zašto mi besplatno ne ponudite taj paket, a ako budem koristio minus, onda ću plaćati kamate? Tako je on objašnjavao stvari na više instancija u svojoj banci. Ali, ispalo je da će ona biti njegova u pravom smislu ako potpiše za paket od 95 kuna. Zanimljivo, ali čini se da banke više vole one koji imaju pakete i koriste minuse od urednih klijenata. U Hrvatskoj je oko četiri milijuna tekućih računa i dvostruko više kartica. Polovina vlasnika tekućih računa koristi minus, dok vlasnici ostalih dva milijuna tekućih prekoračenju ne žele ni blizu. Oni koji su u dopuštenom prekoračenju plaćaju od 8,5 posto do 13,98 posto godišnje kamate, a na nedopušteno 14 posto. Minusi su, ovisno o banci, često skuplji od gotovinskih kredita, koji stoje do 11,90 posto kamate. Samo su prošle godine banke od kamata imale neto prihod od 9,5 milijardi kuna, a od provizija i naknada 2,9 milijardi. A u tim su golemim svotama, među ostalim, kamate na minuse, naknade za pakete, podizanje novca na bankomatima... U šest najvećih banaka u zemlji − Zagrebačkoj, Privrednoj, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria, Erste & Steiermarkische i Splitskoj − spremno i detaljno objašnjavali su nam sve prednosti korištenja paketiranih tekućih računa, a svaki od tih brojnih paketa ima svoj minus.

No, malo su toga imali odgovoriti na pitanje što nude vlasnicima tekućih računa bez obzira na to imaju li paket, a nikad nisu bili u minusu i eventualno uz to imaju štednju u njihovoj banci. U Splitskoj tvrde da maksimalno izlaze u susret takvim klijentima kroz različite mogućnosti dogovora, odnosno aranžmana. U Erste kao pogodnost ističu da svaki korisnik njihova tekućeg računa može sam izabrati kombinaciju tekućeg i dodatnih usluga te se plaća samo ono što će koristiti, a klijentima mogu odobriti dodatne pogodnosti, kao i povoljnije uvjete kredita i štednje. Da biste u Hypu dobili neku pogodnost, trebate na oročenoj štednji duljoj od pola godine imati 50.000 eura. Tada će vas nagraditi jednom zlatnom karticom, na koju nećete trebati platiti upisninu i članarinu za prvu godinu korištenja. U Raiffeisenbank o pogodnostima kažu da klijentima nude nenamjenske kredite uz nižu kamatu i trošak obrade, te mogućnost realizacije stambenoga kredita. Zagrebačka još nešto konkretno i nudi vlasnicima paketa, bez obzira na korištenje minusa, a to su popusti u trgovinama, servisima, hotelima i restoranima... Kad podvučete crtu, to što nude, nude svim klijentima, a ni jedna banka nije rekla čak ni da uredne klijente za Božić i Novu nagradi kalendarom, kemijskom olovkom, privjeskom... Čini se da od poslovanja njihovim novcem ne zarade koliko od onih koji plaćaju kamate na minuse. A kad pretjeraju s minusom, kad im voda dođe preko ušiju, onda će im banka spremno ponuditi kredit da zatvore minus.


Komentari članka

Vezani članci

Tope se kamate na štednju: Doznajemo koje banke nude najbolje opcije

23.06.2025.

Odavno je već završila utrka za najpovoljnije kamate na oročenu štednju. Dok smo ranije ove godine promatrali banke kako se nadmeću s kamatama na stambene kredite odlučili smo provjeriti što je s oročenom štednjom, odnosno s kamatama na depozite.

HNB lani bankama isplatio 479 milijuna eura; ohrabruje rast kredita za investicije

05.03.2024.

Oko tri četvrtine rasta neto kamatnog prihoda povezano je s kreditima i depozitima unutar financijskog sektora, ponajprije s plaćanjem većih kamata od strane središnjih banaka. Konkretno, HNB je bankama lani isplatio gotovo 479 milijuna eura po osnovi pre

Gotovo sve banke podigle kamatne stope na oročenu štednju, evo tko ima najpovoljniju ponudu

09.01.2024.

Trenutno najpovoljniju ponudu za jednogodišnje oročenje ima Croatia banka s kamatnom stopom od 2,9 posto. Slijedi Agram banka (2,8 posto), HPB (2,3 posto), Istarska kreditna banka (2,1 posto) i Addiko bank (2 posto). S druge strane, najniže kamate (0,8 po

Rastu kamate za 250.000 dužnika

28.12.2023.

Ono što su ove godine dobili štediše u bankama, nagodinu bi dobrim dijelom mogli izgubiti dužnici. Sve su banke proteklih mjeseci povećale kamatne stope na štednju, neke i do tri posto, piše u srijedu Jutarnji list.

Počelo je! Najveća banka u domaćem vlasništvu značajno digla kamate na štednju

21.09.2023.

Hrvatska poštanska banka prva je na tržištu objavila značajnije podizanje kamatne stope na štednju. Svojim klijentima od 2. listopada koji oroče minimalno 250 eura na rok od 12 mjeseci omogućit će prinos od 3 posto

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke