Imamo višak zaposlenih, ali i nedostatak stručnih kadrova

Nakon negativnog ishoda projekta osnivanja jedinstvenog sustava gotovinskih centara u suradnji s poslovnim bankama, perspektiva Fine postala je upitna. Menadžment tvrtke stoga je prešao na “plan B” i pripremio elaborat o tržišnoj opravdanosti osnivanja nove kompanije “Fina gotovinski servisi”, specijalizirane da za banke obavlja cjelokupnu uslugu vezanu uza zaprimanje, obradu, pohranu i izdavanje pologa, distribuciju, punjenje bankomata i prijevoz vrijednosnih pošiljki.

Mato Regvar, predsjednik uprave Fine, vjeruje da se izdvajanjem te djelatnosti u posebnu tvrtku podiže transparentnost poslovanja, a strategija je s vremenom privući sve više banaka i podići Finin tržišni udio ovog servisa, koji i danas premašuje 50 posto. Prema principu ekonomije obujma, u tom bi slučaju, kaže, mogli racionalizirati resurse i ponuditi najnižu jediničnu cijenu. Tvrdi da će na taj način uspješno definirati novu tržišnu ulogu Fine.

• Kako se globalna kriza odrazila na Finino poslovanje?
– Fina najveći dio svojih prihoda ostvaruje pružajući usluge u ime i za račun naših klijenata, te utjecaji globalne krize koji zahvaćaju naše klijente utječu i na nas. Bilo bi naivno vjerovati da će nas kriza mimoići. Već prije godinu i pol dana, neovisno o globalnim ekonomskim kretanjima, bilo je jasno da se tvrtka nalazi u teškoćama. Ono što smo mogli učiniti i što činimo jest anticipirati trendove tržišta na kojemu poslujemo i u tom pravcu prije svega usredotočiti se na troškovnu učinkovitost. Naš odgovor na krizne trendove ide u dva smjera.

Jedan je konsolidacija svih resursa, počevši od organizacije do konsolidacije portfelja. U tom pravcu Fina je pokrenula niz inicijativa koje se kreću od provođenja operativnog plana mjera štednje, preko revizije i ponovne ocjene investicijskih planova do temeljite reorganizacije i restrukturiranja tvrtke. Troškovna učinkovitost je od ključne važnosti za konkurentsku sposobnost outsourcing kompanije kakva je Fina. Drugi smjer djelovanja je da smo ovo vrijeme shvatili kao priliku za strateški zaokret, kako ne bismo izgubili dragocjeno vrijeme, već kako bismo ga iskoristili za pripremu proizvoda koji će biti osnova poslovanja kad se ponovno uspostave normalni trendovi. Inače, krizni uvjeti poslovanja nisu se odrazili na kvalitetu usluga koje pružamo našim klijentima, niti na uredno izvršenje obveza prema dobavljačima.

• Kakve su vam perspektive razvoja u Hrvatskoj?
– Često me ljudi koje susrećem, kako iz svijeta biznisa, tako i korisnici naših usluga, pitaju kako gledam na našu budućnost, jesam li optimističan ili pesimističan, je li rješenje više se prikloniti bankarskoj industriji ili poslovima za državu? Mišljenja sam da Fina ima perspektivu na ovom tržištu i da je temelj razvoja orijentacija prema klijentu. Gotovo su svi klijenti iz financijske industrije u privatnom vlasništvu i svi posluju po strogo tržišnim principima, te je jasno da i Fina mora prilagoditi svoju uslugu tržišnim pravilima, umjesto da djeluje kao javna infrastrukturna organizacija. Naša je uloga kod tih klijenata da im omogućimo učinkovitiju realizaciju poslovnih aktivnosti koje nisu njihova osnovna djelatnost, te da kroz ekonomiju razmjera i kvalitetu usluge postignemo pozitivne ekonomske efekte za obje strane.

Istodobno, korisnici naših usluga iz područja državne uprave imaju sve veće zahtjeve za kvalitetu usluge i usklađenost s Europskom unijom. Temeljem iskustava zemalja Europske unije, znajući naše mogućnosti i stanje na tom segmentu tržišta, procjenjujem da Fina ima ključnu ulogu u podršci definiranju i provedbi integriranih poslovnih modela javne uprave te tehničko-tehnološkoj potpori. Fina se u cjelini nalazi na prekretnici. S jedne strane, potrebno je završiti proces transformacije koji je započeo 2002. godine, dok s druge strane, treba osigurati perspektive dugoročnog i održivog poslovanja. Gubitak monopola u poslovima platnog prometa još 2002. godine promijenio je potpuno perspektivu našeg poslovanja. Korištenje zakonske mogućnosti ostanka u poslovima platnog prometa u zemlji kao “treće strane” samo nam je dalo vrijeme da se prilagodimo novim uvjetima na tržištu.

Proces transformacije znači preobrazbu organizacije koja je svoje poslovanje temeljila na monopolu, u organizaciju koja svoje poslovanje temelji na tržišnim principima. Kako bismo ostvarili dugoročnost i održivost poslovnog portfelja, moramo se usredotočiti na uži spektar usluga, osobito na one koje su orijentirane na povezivanje građana, poduzetništva, središnje države i lokalne samouprave.

Uvijek smo bili lider u praktičnoj primjeni informatičkih tehnologija te i u budućnosti želimo ponovno osnažiti taj trend i sve naše usluge podignuti na jednu novu i višu razinu. Prekretnica označava potrebu da uravnotežimo ta dva naizgled nepomirljiva cilja da istodobno konsolidiramo resurse i obnavljamo portfelj usluga. Prekretnica nam je potrebna i kada je u pitanju pozicioniranje prema bankarskoj industriji, bilo da su u pitanju infrastrukturni projekti, poput uspostave sustava gotovinskih centara i nacionalnog klirinškog sustava, ili reorganiziranje poslovanja prema novom zakonodavstvu koje je usklađeno sa stečevinama EU.

• Na kojoj je razini u ovom trenutku suradnja s bankama?
– Banke, prirodno, smatramo najznačajnijom skupinom naših klijenata i želimo zadovoljiti njihove potrebe kvalitetom, sadržajem i opsegom usluga. I u novim uvjetima obavljanja usluga platnog prometa, sukladno Zakonu o kreditnim institucijama, još uvijek sebe vidimo kao samozatajnog i pouzdanog outsourcing partnera hrvatskom poslovnom bankarstvu. Klasični proizvodi i usluge za bankarsku industriju danas su pod velikim pritiskom tehnologije koja omogućava dostupnost tih usluga svuda i u bilo koje vrijeme.

Konsolidacijom svojih tehnološko-informatičkih resursa i vlastitim razvojem želimo ponovno postići značajnu ulogu u pružanju tehnološki naprednih usluga bankarskoj industriji. Istodobno, želimo omogućiti ne samo tehnološke i poslovne već i sinergijske efekte primjene istih uniformnih tehnologija i informacija na široj društvenoj razini i za druge korisnike, kako iz područja gospodarstva, tako i iz područja državne uprave. Primjer takvih ciljanih usluga su proizvodi e-računa, digitalnih certifikata i elektroničkog potpisa. Korporativnim klijentima želimo pružiti mogućnost da korištenjem naših usluga računovodstvenog servisa, bonitetnih informacija i elektroničkog poslovanja snize vlastite troškove poslovanja i smanje rizike.

• Imate li višak zaposlenika i koliki je? Radite li neki program njihova zbrinjavanja?
– Kao što smo već istaknuli, predstoji nam snažna konsolidacija svih resursa. Poslovni zaokret neće mimoići niti ozbiljni zahvat u strukturu i broj zaposlenika. Strategija nam govori, da iako je prepoznat višak zaposlenika, istovremeno nedostaje kvalitetnih visokospecijaliziranih kadrova. FINA je do sada većinom poticala prirodni odljev zaposlenika, prije svega odlaskom u mirovinu. Danas smo se zaustavili na brojci od 4500 zaposlenika. Nastojanja uprave i Sindikata usmjerena su k tome da se osigura produktivno zaposlenje za najveći broj radnika Fine. Na žalost, to neće biti moguće osigurati za sve sadašnje zaposlenike. Točan broj radnika koji će se pokazati viškom znat će se ubrzo nakon što završimo sa započetom implementacijom nove organizacije.