Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2019

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

Izvor: www.lider.media · Autor: Edis Felić  

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital
Među deset su najbogatijih tvrtki prema imovini banke i državna poduzeća. Za banke možemo reći da svojim podacima ne remete stanje u gospodarstvu, ali kad su državne kompanije u pitanju, onda bi nam to moglo govoriti da je realni sektor još u zaostatku za državnim. Ili možda ne bi?

Uvjeti za 'best buy'
Među tih deset čija imovina prelazi milijarde eura jesu HEP, Zagrebački holding i (uvjetno) Hrvatske autoceste (HAC), s tim da su nas u HAC-u upozorili kako oni nisu vlasnici autocesta, nego država, i da oni samo upravljaju njima. Kako bilo, riječ je ipak o velikim sustavima za koje se i očekuje da budu među najvećima, ali i drugima čija je vrijednost imovine veća od milijardu eura, primjerice HEP-u Operatoru distribucijskog sustava (2,3 mlrd. kn), Zagrebačkom holdingu (1,6 mlrd. kn) te Croatia osiguranju (1,4 mlrd. kn). No gledajući prvih 50 koji stvaraju novu vrijednost i čija je vrijednost imovine uglavnom između 100 i 200 milijuna kuna (bez onih koji strše), opet je tu mnogo tvrtki koje su u državnom vlasništvu.

Ipak, bez obzira na vrijednost imovine, i njome, kao i svim sektorima u poduzeću, treba znati upravljati. Nikola Nikšić iz konzultantske tvrtke Konter podsjeća na nepredvidive i stalne promjene kojima su poduzetnici danas izloženi, zbog čega je njihova fleksibilnost kao temelj izvrsnosti i konkurentnosti ključan preduvjet za dugoročno održivo poslovanje. Napominje da bi se dugotrajna imovina morala dulje upotrebljavati u kontinuitetu kako bi poduzeće ostvarilo maksimalne prihode uz minimalne troškove, rentabilno poslovalo te osiguralo likvidnost i solventnost, no kaže i da čelni ljudi u poduzeću moraju imati jasnu sliku o uvjetima nabave te mogućnostima prodaje (dezinvestiranja).

– U donošenju odluka o ulaganjima nužno je prije toga dobro analizirati širu i užu okolinu, uočavati trendove promjena, sve se manje fokusirati na povijesne podatke, a sve više prognozirati budućnost, shvaćajući da će biti znatno drukčija od sadašnjosti. Minuciozno procjenjivati što je za te nove, buduće okolnosti 'best buy' za poduzetnike, tj. odnos između cijene i kvalitete, raspoloživi ljudi i njihova znanja za upotrebu, i što su prihvatljivi uvjeti financiranja, tj. koliki je udio vlastitog, a koliko vanjskog financiranja, i pod kojim troškovnim uvjetima – objašnjava Nikšić.

Problematično upravljanje zalihama
Imovina mora biti u funkciji poslovanja, pa Nikšić zato i kaže bi njezina nedovoljna upotreba, primjerice zbog loše prodaje, recesije, zastajanja zbog loše organizacije procesa, nemara i neznanja korisnika te izostajanja sustavnog preventivnog i investicijskog održavanja, znatno povećala rizik od izostanka ili neodgovarajućeg povrata na uloženo u razne oblike dugotrajne imovine.

U Hrvatskim autocestama imovinu dijele na tvrtkinu i na javno dobro (autoceste i objekti uz njih) i kažu da je stalno obnavljaju u dijelu koji je potreban za redovito poslovanje (upravljanje, redovito održavanje autoceste i naplata cestarine) te onom vezanom za nova cestarska vozila, kosilice i slično. Kad je pak riječ o javnom dobru, povećava se ovisno o investicijskim aktivnostima (gradnja trase autoceste i objekata) i njihovu stavljanju u uporabu. Vrijednost imovine posljednjega dana rujna Hrvatskih autocesta bila je 451,7 milijuna kuna, s tim da je vrijednost autocesta kojima upravljaju, ističu u tvrtki, gotovo 39 milijardi kuna. Upravljati tolikom imovinom sigurno nije lako.

Jedan od većih izazova u upravljanju imovinom upravljanje je zalihama koje su isključivo HAC-ova imovina. Zalihe podrazumijevaju skladišta soli, rezervne dijelove za cestarska vozila, bagere, gorivo za vozila za održavanje autoceste i slično. I Nikšić ističe da je dugotrajnom imovinom sve teže upravljati s obzirom na fluktuaciju radne snage, manjak kompetentnih i odgovornih ljudi, nova tehničko-tehnološka rješenja i brzinu zastarijevanja postojećih, nekonzistentnost (jednostranost) ponašanja financijskog sektora, nestabilnost globalne i lokalne ekonomije…

Sve su to, kaže činjenice i čimbenici koji nam govore o tome o kojim je složenim izazovima riječ u odlukama povezanima s upravljanjem dugotrajnom imovinom, bilo u razdoblju ulaganja, upotrebe ili dezinvestiranja. No, posebno naglašava, 'ne treba zaboraviti da su u suvremenoj ekonomiji intuicija i hrabrost ključne osobine najuspješnijih i da su često važnije od proračuna, pokazatelja, tablica i grafika'.

U Erste banci kažu da je njihova ukupna imovina (30. lipnja 2019.) iznosila 64,2 milijarde kuna, što je 4,6 posto više u odnosu na posljednji dan prošle godine, kad je bila 61,4 milijarde kuna. Od bančine ukupne imovine 72,9 posto odnosi se na financijsku imovinu po amortiziranom trošku, koja se sastoji od dužničkih vrijednosnih papira, kredita i predujmova danih bankama te kredita i predujmova danih klijentima. Ostatak imovine banke odnosi se na druge oblike financijske imovine, novac i novčana sredstva, nefinancijsku imovinu i dr.

– Nefinancijska su imovina zgrade, poslovnice, vozila i drugo namijenjeno svakodnevnom poslovanju Erste banke, o čemu brigu vodi Direkcija upravljanja imovinom i uslugama. Njezine službe vode brigu i o imovini u vlasništvu banke te u leasingu. Iako banka ne planira ni povećavati ni smanjivati svoju imovinu, redovito ulaže u podizanje kvalitete svoje imovine – poručuju iz Erstea.

Materijalno i nematerijalno
Kako vidimo, većina je imovine Erste banke i drugih banaka financijska, kao što je u nekom prerađivačkom poduzeću materijalna. No što je s nematerijalnom (ili nefinancijskom) imovinom, onom koju zovemo intelektualno vlasništvo ili kapital? Nikšić kaže da je intelektualni kapital danas vrijedan kao što je bio i prije, a sutra će se, naglašava, smatrati najvažnijom imovinom organizacije.

– Ima četiri ključne sastavnice: ljudi – tržište – sposobnost inoviranja – efikasnost procesa. Motivirani i kompetentni ljudi koji odnos s klijentima razvijaju u partnerski odnos na temelju svojih sposobnosti da inoviraju, odgovorno i učinkovito rade. Ta imovina nije zabilježena u poslovnim knjigama, a ključna je pri procjeni tržišne vrijednosti i budućnosti poduzeća. Bez te računovodstveno neopipljive imovine sva dugotrajna imovina u vlasništvu može biti manje vrijedna i neiskoristiva. No ne treba zanemariti da su danas na tržištu već etablirani i uspješni neki novi, drukčiji poslovni modeli bez imovine u djelatnostima u kojima je to do nedavno bilo nezamislivo, kao što su Uber, Airbnb, općenito internetska prodaja u trgovini… – kaže Nikšić.

To ne znači, upozorava, da dugotrajna materijalna imovina, pogotovo u industrijskim djelatnostima, nije važna. Riječ je o tome, objašnjava Nikšić, da zahvaljujući imovini jača pregovaračka moć u odnosima s kupcima (sposobnost isporuke), a izbjegavaju se i kontroliraju rizici zbog jačanja pregovaračke moći dobavljača (nabijanje cijena, kašnjenje, nekvaliteta, preuzimanje kupaca) te potencijalna nemogućnost da se kupcima u rokovima isporuči roba tražene kvalitete i količine.

Dugotrajna se imovina amortizira, što je porezno priznat trošak, no u nju svakako treba ulagati. Ili ako ne želite imati posla, primjerice, s gradnjom skladišta, onda nije loša odluka i iznajmiti ga pa neka se za njega brine onaj tko ga unajmljuje. No, kao što je rekao Nikšić, imati svoju imovinu znači također držati položaj na tržištu. 

10 NAJVEĆIH PREMA IMOVINI (u milijardama eura)*:
Zagrebačka banka 15,3
PBZ 11,2
Erste&Steiermärkische Bank 8,3
OTP banka 5,7
HAC 5,4
HEP 4,6
Raiffeisenbank Austria 4,4
HPB 2,9
Ina 2,8
Addiko Bank 2,5


Komentari članka

Vezani članci

U bankama se gomila novac: Depoziti porasli na mjesečnoj i godišnjoj razini

14.07.2020.

Ukupni štedni i oročeni depoziti u stranoj i u domaćoj valuti uz skroman rast na mjesečnoj razini, nastavili su u svibnju rasti i na godišnjoj razini - uz rast od 8,4 milijarde kuna 4,3 posto na godišnjoj razini, ukupni štedni i oročeni depoziti su krajem

INA s najvećim prihodom, a HEP s najvećom dobiti

10.07.2020.

Broj zaposlenih najviše je rastao u Vukovarsko-srijemskoj, a prihodi poduzetnika na području Šibensko-kninske županije

Planirate ugraditi solarne panele na kuću? Požurite se, država daruje do 75.000 kuna

09.07.2020.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošlog tjedna objavio je javni poziv za sufinanciranje ugradnje solarnih panela na obiteljskim kućama, za što je ove godine osigurano 10 milijuna kuna. Što trebate učiniti ako želite postati energetski ne

Preko 200 radnika Crosca dobit će otkaz, Štern: To je početak kraja Crosca

03.07.2020.

Rezanjem broja zaposlenih u Croscu Ina ostaje, ocjenjuje Štern, bez svoje tehnološke osnove u istraživanju i proizvodnji, čime se njena djelatnost svodi na rafineriju nafte u Rijeci i maloprodajnu mrežu. Napominje i kako Mol u svojoj strategiji gotovo da

HEP i HOPS otvorili radove na izgradnji suvremenog postrojenja vrijednog 105 milijuna kuna

01.07.2020.

Najsuvremenije postrojenje za statičku kompenzaciju u Trafostanici (TS) Konjsko, jedno je od četiri ključna dijela SINCRO.GRID-a, a radove na tom postrojenju je otvorio ministar zdravstva Vili Beroš.

Tag cloud

  1. 2021 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1574 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1078 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1005 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 384 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 250 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici