Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Pro 2019

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

Izvor: www.lider.media · Autor: Edis Felić  

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital
Među deset su najbogatijih tvrtki prema imovini banke i državna poduzeća. Za banke možemo reći da svojim podacima ne remete stanje u gospodarstvu, ali kad su državne kompanije u pitanju, onda bi nam to moglo govoriti da je realni sektor još u zaostatku za državnim. Ili možda ne bi?

Uvjeti za 'best buy'
Među tih deset čija imovina prelazi milijarde eura jesu HEP, Zagrebački holding i (uvjetno) Hrvatske autoceste (HAC), s tim da su nas u HAC-u upozorili kako oni nisu vlasnici autocesta, nego država, i da oni samo upravljaju njima. Kako bilo, riječ je ipak o velikim sustavima za koje se i očekuje da budu među najvećima, ali i drugima čija je vrijednost imovine veća od milijardu eura, primjerice HEP-u Operatoru distribucijskog sustava (2,3 mlrd. kn), Zagrebačkom holdingu (1,6 mlrd. kn) te Croatia osiguranju (1,4 mlrd. kn). No gledajući prvih 50 koji stvaraju novu vrijednost i čija je vrijednost imovine uglavnom između 100 i 200 milijuna kuna (bez onih koji strše), opet je tu mnogo tvrtki koje su u državnom vlasništvu.

Ipak, bez obzira na vrijednost imovine, i njome, kao i svim sektorima u poduzeću, treba znati upravljati. Nikola Nikšić iz konzultantske tvrtke Konter podsjeća na nepredvidive i stalne promjene kojima su poduzetnici danas izloženi, zbog čega je njihova fleksibilnost kao temelj izvrsnosti i konkurentnosti ključan preduvjet za dugoročno održivo poslovanje. Napominje da bi se dugotrajna imovina morala dulje upotrebljavati u kontinuitetu kako bi poduzeće ostvarilo maksimalne prihode uz minimalne troškove, rentabilno poslovalo te osiguralo likvidnost i solventnost, no kaže i da čelni ljudi u poduzeću moraju imati jasnu sliku o uvjetima nabave te mogućnostima prodaje (dezinvestiranja).

– U donošenju odluka o ulaganjima nužno je prije toga dobro analizirati širu i užu okolinu, uočavati trendove promjena, sve se manje fokusirati na povijesne podatke, a sve više prognozirati budućnost, shvaćajući da će biti znatno drukčija od sadašnjosti. Minuciozno procjenjivati što je za te nove, buduće okolnosti 'best buy' za poduzetnike, tj. odnos između cijene i kvalitete, raspoloživi ljudi i njihova znanja za upotrebu, i što su prihvatljivi uvjeti financiranja, tj. koliki je udio vlastitog, a koliko vanjskog financiranja, i pod kojim troškovnim uvjetima – objašnjava Nikšić.

Problematično upravljanje zalihama
Imovina mora biti u funkciji poslovanja, pa Nikšić zato i kaže bi njezina nedovoljna upotreba, primjerice zbog loše prodaje, recesije, zastajanja zbog loše organizacije procesa, nemara i neznanja korisnika te izostajanja sustavnog preventivnog i investicijskog održavanja, znatno povećala rizik od izostanka ili neodgovarajućeg povrata na uloženo u razne oblike dugotrajne imovine.

U Hrvatskim autocestama imovinu dijele na tvrtkinu i na javno dobro (autoceste i objekti uz njih) i kažu da je stalno obnavljaju u dijelu koji je potreban za redovito poslovanje (upravljanje, redovito održavanje autoceste i naplata cestarine) te onom vezanom za nova cestarska vozila, kosilice i slično. Kad je pak riječ o javnom dobru, povećava se ovisno o investicijskim aktivnostima (gradnja trase autoceste i objekata) i njihovu stavljanju u uporabu. Vrijednost imovine posljednjega dana rujna Hrvatskih autocesta bila je 451,7 milijuna kuna, s tim da je vrijednost autocesta kojima upravljaju, ističu u tvrtki, gotovo 39 milijardi kuna. Upravljati tolikom imovinom sigurno nije lako.

Jedan od većih izazova u upravljanju imovinom upravljanje je zalihama koje su isključivo HAC-ova imovina. Zalihe podrazumijevaju skladišta soli, rezervne dijelove za cestarska vozila, bagere, gorivo za vozila za održavanje autoceste i slično. I Nikšić ističe da je dugotrajnom imovinom sve teže upravljati s obzirom na fluktuaciju radne snage, manjak kompetentnih i odgovornih ljudi, nova tehničko-tehnološka rješenja i brzinu zastarijevanja postojećih, nekonzistentnost (jednostranost) ponašanja financijskog sektora, nestabilnost globalne i lokalne ekonomije…

Sve su to, kaže činjenice i čimbenici koji nam govore o tome o kojim je složenim izazovima riječ u odlukama povezanima s upravljanjem dugotrajnom imovinom, bilo u razdoblju ulaganja, upotrebe ili dezinvestiranja. No, posebno naglašava, 'ne treba zaboraviti da su u suvremenoj ekonomiji intuicija i hrabrost ključne osobine najuspješnijih i da su često važnije od proračuna, pokazatelja, tablica i grafika'.

U Erste banci kažu da je njihova ukupna imovina (30. lipnja 2019.) iznosila 64,2 milijarde kuna, što je 4,6 posto više u odnosu na posljednji dan prošle godine, kad je bila 61,4 milijarde kuna. Od bančine ukupne imovine 72,9 posto odnosi se na financijsku imovinu po amortiziranom trošku, koja se sastoji od dužničkih vrijednosnih papira, kredita i predujmova danih bankama te kredita i predujmova danih klijentima. Ostatak imovine banke odnosi se na druge oblike financijske imovine, novac i novčana sredstva, nefinancijsku imovinu i dr.

– Nefinancijska su imovina zgrade, poslovnice, vozila i drugo namijenjeno svakodnevnom poslovanju Erste banke, o čemu brigu vodi Direkcija upravljanja imovinom i uslugama. Njezine službe vode brigu i o imovini u vlasništvu banke te u leasingu. Iako banka ne planira ni povećavati ni smanjivati svoju imovinu, redovito ulaže u podizanje kvalitete svoje imovine – poručuju iz Erstea.

Materijalno i nematerijalno
Kako vidimo, većina je imovine Erste banke i drugih banaka financijska, kao što je u nekom prerađivačkom poduzeću materijalna. No što je s nematerijalnom (ili nefinancijskom) imovinom, onom koju zovemo intelektualno vlasništvo ili kapital? Nikšić kaže da je intelektualni kapital danas vrijedan kao što je bio i prije, a sutra će se, naglašava, smatrati najvažnijom imovinom organizacije.

– Ima četiri ključne sastavnice: ljudi – tržište – sposobnost inoviranja – efikasnost procesa. Motivirani i kompetentni ljudi koji odnos s klijentima razvijaju u partnerski odnos na temelju svojih sposobnosti da inoviraju, odgovorno i učinkovito rade. Ta imovina nije zabilježena u poslovnim knjigama, a ključna je pri procjeni tržišne vrijednosti i budućnosti poduzeća. Bez te računovodstveno neopipljive imovine sva dugotrajna imovina u vlasništvu može biti manje vrijedna i neiskoristiva. No ne treba zanemariti da su danas na tržištu već etablirani i uspješni neki novi, drukčiji poslovni modeli bez imovine u djelatnostima u kojima je to do nedavno bilo nezamislivo, kao što su Uber, Airbnb, općenito internetska prodaja u trgovini… – kaže Nikšić.

To ne znači, upozorava, da dugotrajna materijalna imovina, pogotovo u industrijskim djelatnostima, nije važna. Riječ je o tome, objašnjava Nikšić, da zahvaljujući imovini jača pregovaračka moć u odnosima s kupcima (sposobnost isporuke), a izbjegavaju se i kontroliraju rizici zbog jačanja pregovaračke moći dobavljača (nabijanje cijena, kašnjenje, nekvaliteta, preuzimanje kupaca) te potencijalna nemogućnost da se kupcima u rokovima isporuči roba tražene kvalitete i količine.

Dugotrajna se imovina amortizira, što je porezno priznat trošak, no u nju svakako treba ulagati. Ili ako ne želite imati posla, primjerice, s gradnjom skladišta, onda nije loša odluka i iznajmiti ga pa neka se za njega brine onaj tko ga unajmljuje. No, kao što je rekao Nikšić, imati svoju imovinu znači također držati položaj na tržištu. 

10 NAJVEĆIH PREMA IMOVINI (u milijardama eura)*:
Zagrebačka banka 15,3
PBZ 11,2
Erste&Steiermärkische Bank 8,3
OTP banka 5,7
HAC 5,4
HEP 4,6
Raiffeisenbank Austria 4,4
HPB 2,9
Ina 2,8
Addiko Bank 2,5


Komentari članka

Vezani članci

Od danas moratorij na otplatu kredita

02.04.2020.

Građanima i poduzetnicima koji su pogođeni epidemijom koronavirusne bolesti banke su od danas omogućile moratorij na otplatu kredita za najmanje iduća tri mjeseca uz mogućnost produljenja.

Adrović: Banke neće podizati ovrhe do 30. lipnja

30.03.2020.

Banke u Hrvatskoj još uvijek razmatraju mogućnost na moratorij na otplatu kredita tvrtkama i građanima uz formiranje garantne sheme

HNB: Banke ukinule naknadu za podizanje gotovine na bankomatima izvan vlastite mreže

26.03.2020.

Hrvatska narodna banka (HNB) izvijestila je u srijedu da su sve banke u Hrvatskoj privremeno ukinule naknade za podizanje gotovine na bankomatima izvan vlastite bankomatske mreže.

Banke najavile odgodu plaćanja kredita na tri mjeseca za pogođene koronavirusom

20.03.2020.

Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila je u četvrtak da banke iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate duga te će razmatrati i odobravati zahtjeve za odgodom plaćanja kredita za građane i poduzetnike čiji je bonitet ozbiljno narušen usli

Što odluka Vrhovnog suda mijenja za one koji su tužili banku?

17.03.2020.

U prvom oglednom postupku pokrenutom u Hrvatskoj, Vrhovni sud odgovorio je da konverzija švicarskog franka nije ništetna. Dugogodišnji borci za prava oštećenih korisnika kredita u francima razočarani su. Smatraju da je sud stao na stranu banaka.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1041 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1029 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 275 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija