Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Ou 2009

Ina i Eni u Jadran ulažu 300 mil. dolara

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Miho Dobrašin  

Ina i Eni u Jadran ulažu 300 mil. dolara

rvatsko-talijanska tvrtka Inagip, koju su prije 12 godina osnovale Ina i Eni, mogla bi do 2013. godine postaviti šest novih plinskih platformi na sjevernom Jadranu. Za njihovo postavljanje povjerenstvo Ministarstva zaštite okoliša već je dalo zeleno svjetlo nakon uvida u studiju utjecaja na okoliš. Kako doznaje Poslovni dnevnik, u planu je postavljanje šest manjih platformi, čija se ukupna cijena kreće oko 300 milijuna dolara, a koje bi trebale biti naručene sredinom 2011. godine. Međutim, unatoč dosadašnjim istraživanjima koja su pokazala da se na određenim mjestima nalaze značajne količine, tek je potrebno utvrditi koliko se plina nalazi na tim lokacijama.

Bogato nalazište
Za očekivati je kako će do kraja godine početi proizvodnja na polju Annamaria, smještenom na liniji razgraničenja s Italijom, gdje bi, prema izračunima Poslovnog dnevnika, na hrvatskoj strani dnevna proizvodnja mogla iznositi oko milijun kubičnih metara na dan. U tom pravcu se u Viktoru Lencu i talijanskoj Ravenni dovršava gradnja velike platforme, vrijedne približno 100 milijuna dolara (to je okvirna cijena za takva postrojenja), a zasad su izgrađene tri četvrtine platforme. Budući da su prirodni resursi polja Annamaria smješteni i s talijanske i hrvatske strane, tehnički sporazum kojim je propisano zajedničko korištenje još moraju ratificirati vlade dviju zemalja nakon čega će se pristupiti operativnim poslovima. Inače, na sjevernojadranskim plinskim poljima proizvede se dnevno oko 4,6 milijuna kubičnih metara plina, a Annamaria bi nakon Ivane trebala biti drugo po veličini polje. Stoga će se njenim iskorištavanjem proizvodnja plina na sjevernom Jadranu značajno povećati. Sa svake strane nalazi se po šest bušotina. Istovremeno, Talijani na svojoj strani, neovisno o Inagipu, namjeravaju povećati proizvodnju i to u osjetljivom području u blizini Venecije.

Smanjenje uvoza
"Plin se već izvlači na hrvatskoj strani Jadrana bez ikakvih problema, pa prema tome ne bi trebalo biti opasnosti za talijansku obalu", izjavio je direktor naftne kompanije Eni Paolo Scaroni. Vađenje plina na talijanskoj strani pedesetih i šezdesetih godina dovelo je do spuštanja centra Venecije za oko 12 centimetara, dok se na cijelom prostoru more podiglo za 11. Protivnici plinskih projekata ističu da bi daljnje vađenje potopilo Veneciju. Zbog neizvjesne energetske situacije sve su glasniji zahtjevi za radovima na području koje je pjeskovito pa tone. Vlada Silvija Berlusconija napominje da bi Italija mogla značajno smanjiti ovisnost o uvoznom plinu. Italija, inače, troši godišnje oko 85 milijardi prostornih metara plina, a najviše ga uvozi iz Alžira (26 milijardi). Prema podacima Enija, Talijani su u 2006. iz hrvatskog dijela sjevernog Jadrana izvlačili dnevno 1,9 milijuna prostornih metara plina. Prije 12 godina Ina i tadašnji Agip (danas Eni) osnovali su tvrtku Inagip, u cilju zajedničkog ulaska u istraživanje i proizvodnju plina iz sjevernog Jadrana. Kako su još ranije poručili iz Ine, po isteku ugovora predviđa se da će Ini pripasti oko 70 posto ukupno proizvedenog plina, dok će talijanski partner dobiti preostalih 30 posto.


Komentari članka

Vezani članci

U Valpovu se gradi revolucionarna elektrana: promijenit će način proizvodnje bioenergije

26.04.2018.

Za najviše tri mjeseca u Valpovu će s radom početi jedinstvena bioelektrana Biomasa Valpovo, vrijedna dva milijuna eura, iz koje će, za razliku od svih drugih objekata takvog tipa, osim električne i toplinske energije, kao nusproizvod izlaziti iznimno vri

MOL Grupa u 2017. ostvarila najveću dobit u posljednjih deset godina

21.02.2018.

Ovu godinu započeli smo snažno, a pred nama su ključne investicijske odluke. I u 2018. očekujemo da ćemo ostvariti EBITDA u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara, što će nam omogućiti financiranje naših transformacijskih projekata

Ruski rulet: Tko bi bio bolji novi gazda Ine, Gazprom ili Rosnjeft?

10.11.2017.

Naši mediji pisali su da je već stvoren plan da Rosnjeft kupi 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Od MOL-a bi u ime nekih starih dugovanja preuzeo dodatnih 32 posto, čime bi postao većinski vlasnik s udjelom od 51 posto

U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

27.09.2017.

Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru. Lani, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo je 2,69 milijuna k

Ugovor Gazproma i PPD-a vrijedan kao pola duga Agrokora

27.09.2017.

Ugovorom se do 31. prosinca 2027. Gazprom se obvezuje Hrvatskoj isporučiti jednu milijardu kubičnih metara plina godišnje. Detalji ugovora nisu do kraja objavljeni, ali načelno će se cijena formirati prema referentnoj cijeni na najvećem regionalnom čvoriš

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija