Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2009

Industrija kože i obuće: rast zbog modnih dodataka

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Krešimir Sočković  

Industrija kože i obuće: rast zbog modnih dodataka

Gospodarsko usporavanje pogodilo je cjelokupnu hrvatsku industriju, pokazuju statistički podaci. No, dok je industrijska proizvodnja u prošloj godini usporila rast na samo 1,5 posto, proizvodnja kože i obuće u odnosu na 2007. godinu porasla je za 4,4 posto. Taj rast ponajprije je generirala proizvodnja modnih dodataka, torbi, torbica i kovčega, dok je u istom razdoblju znatno pala prerada kože i proizvodnja obuće.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, štavljenje i obrada kože od 2000. godine pala je za 67,2 posto, a proizvodnja obuće za 45,3 posto. No proizvodnja kovčega i torbi porasla je u istom razdoblju za 1467,3 posto, tako da je ukupna proizvodnja kože i obuće u zadnjih osam godina porasla za 23,6 posto.

U toj branši lani je bilo zaposleno nešto više od 7700 radnika, što je oko 0,6 posto od ukupnog broja zaposlenih. Godinu ranije bilo ih je 8100, no 2006. samo 7300. Ta branša ima i ozbiljan problem s prosječnim plaćama. Dok je u prošloj godini prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila 5178 kuna a u industriji 4683 kune, u kožarsko-prerađivačkoj industriji prosječna plaća bila je tek nešto viša od polovine hrvatskog prosjeka - 2672 kune.

Tijekom 2007. godine, prema podacima Financijske agencije, u toj je grani poslovao 131 subjekt s ukupnim prihodom od 2,5 milijardi kuna. Prihod je u odnosu na 2006. godinu smanjen za 1,8 posto.

Visoki uvoz

Vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske karakterizira visoki uvoz koji je u prošloj godini dosegnuo iznos od 30,73 milijarde američkih dolara. To je za 16,62 milijarde dolara više od izvoza, koji je u 2008. iznosio 14,11 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u tom razdoblju iznosila je samo 45,9 posto.

Za kožarsko-prerađivačku djelatnost kao izrazito izvozno orijentiranu granu ti pokazatelji su povoljniji, no ipak negativni. U 2008. godini uvoz kožarsko-prerađivačke grane iznosio je 452,4 milijuna američkih dolara, dok je izvoz iznosio 343,2 milijuna, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,9 posto.

Ta gospodarska grana unatoč svom malom udjelu u broju zaposlenih (oko 0,6 posto) ostvaruje stalno između 2,4 i tri posto izvoza. Branša je pretežno izvozno orijentirana i odavna uključena u međunarodne trgovinske tokove. No, s obzirom na potencijal, ipak nije dovoljno rasla. Razlog tome ponajprije su posljedice rata, tranzicije, nepravodobnog restrukturiranja i vlasničke pretvorbe, a na konkurentnost najviše utječe izloženost ponajprije dalekoistočnoj konkurenciji.


Komentari članka

Vezani članci

Koronavirus ovaj pogon neće zatvoriti

25.03.2020.

Da nam gospodarstvo u ovim, još donedavno nezamislivo teškim vremenima, nije potpuno stalo, pokazuje i primjer vinkovačke tvrtke koja proizvodi panele za ulazna vrata. Nijednog od svoja 182 radnika neće otpustiti i pogone neće gasiti. Teret krize podijeli

Koronavirus ozbiljno ugrozio hrvatski izvoz

17.03.2020.

Koliku će štetu koronavirus nanijeti hrvatskom gospodarstvu ovisi o tome koliko će epidemija trajati, ali analitičari je već sad procjenjuju na milijarde kuna. Štetu i gubitke već osjeća 75 posto naših tvrtki. Najviše su, uz turizam, pogođeni izvoznici i

Slovenski Revoz, najveći kupac AD Plastika, zaustavio proizvodnju

10.03.2020.

Slovenski proizvođač automobila Revoz privremeno je zaustavio proizvodnju zbog problema s isporukom motora i mjenjača iz tvornice u Turskoj

Iz garaže u Kalinovcu iskoračili na 40 svjetskih tržišta i 85 posto prihoda od izvoza

27.02.2020.

Tvrtka za proizvodnju komunalne opreme i vozila Rasco završila je 2019. sa 170,8 milijuna kuna konsolidiranih prihoda, ili 13 posto višim nego u 2018., pri čemu 85 posto prihoda dolazi od izvoza na oko 40 tržišta u svijetu, istaknuli su u srijedu čelnici

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1035 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 927 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 386 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija