Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2009

Industrija kože i obuće: rast zbog modnih dodataka

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Krešimir Sočković  

Industrija kože i obuće: rast zbog modnih dodataka

Gospodarsko usporavanje pogodilo je cjelokupnu hrvatsku industriju, pokazuju statistički podaci. No, dok je industrijska proizvodnja u prošloj godini usporila rast na samo 1,5 posto, proizvodnja kože i obuće u odnosu na 2007. godinu porasla je za 4,4 posto. Taj rast ponajprije je generirala proizvodnja modnih dodataka, torbi, torbica i kovčega, dok je u istom razdoblju znatno pala prerada kože i proizvodnja obuće.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, štavljenje i obrada kože od 2000. godine pala je za 67,2 posto, a proizvodnja obuće za 45,3 posto. No proizvodnja kovčega i torbi porasla je u istom razdoblju za 1467,3 posto, tako da je ukupna proizvodnja kože i obuće u zadnjih osam godina porasla za 23,6 posto.

U toj branši lani je bilo zaposleno nešto više od 7700 radnika, što je oko 0,6 posto od ukupnog broja zaposlenih. Godinu ranije bilo ih je 8100, no 2006. samo 7300. Ta branša ima i ozbiljan problem s prosječnim plaćama. Dok je u prošloj godini prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila 5178 kuna a u industriji 4683 kune, u kožarsko-prerađivačkoj industriji prosječna plaća bila je tek nešto viša od polovine hrvatskog prosjeka - 2672 kune.

Tijekom 2007. godine, prema podacima Financijske agencije, u toj je grani poslovao 131 subjekt s ukupnim prihodom od 2,5 milijardi kuna. Prihod je u odnosu na 2006. godinu smanjen za 1,8 posto.

Visoki uvoz

Vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske karakterizira visoki uvoz koji je u prošloj godini dosegnuo iznos od 30,73 milijarde američkih dolara. To je za 16,62 milijarde dolara više od izvoza, koji je u 2008. iznosio 14,11 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u tom razdoblju iznosila je samo 45,9 posto.

Za kožarsko-prerađivačku djelatnost kao izrazito izvozno orijentiranu granu ti pokazatelji su povoljniji, no ipak negativni. U 2008. godini uvoz kožarsko-prerađivačke grane iznosio je 452,4 milijuna američkih dolara, dok je izvoz iznosio 343,2 milijuna, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,9 posto.

Ta gospodarska grana unatoč svom malom udjelu u broju zaposlenih (oko 0,6 posto) ostvaruje stalno između 2,4 i tri posto izvoza. Branša je pretežno izvozno orijentirana i odavna uključena u međunarodne trgovinske tokove. No, s obzirom na potencijal, ipak nije dovoljno rasla. Razlog tome ponajprije su posljedice rata, tranzicije, nepravodobnog restrukturiranja i vlasničke pretvorbe, a na konkurentnost najviše utječe izloženost ponajprije dalekoistočnoj konkurenciji.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski inženjer osmislio softver koji koriste tisuće velikih svjetskih tvrtki

15.09.2019.

Njihova aplikacija koristi se u cijelom svijetu, no najviše kupaca imaju u DACH regiji, odnosno u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Dosta kupaca imaju i u Velikoj Britaniji, a sada žele značajnije širenje i na jugoistočnu Europu. Svaki se mjesec registrir

Uložit će još 350 milijuna kuna, sada ciljaju na jednu skupinu potrošača

06.09.2019.

Najveći proizvođač ribe na Jadranu u prosjeku raste 22%, ostvarit će pola milijarde kuna prihoda.

Marićev je vrhunski crveni začin i u Kini

05.09.2019.

Sa 4,5 hektra proizvest će dvije do 2,5 tone mljevene slatke, ljute i dimljene paprike, cijena i dalje 100 kuna za kilogram

Solinska tvrtka ugovorila vrijedne poslove u Rusiji, radit će u autoindustriji

03.09.2019.

S alijansom Renault-Nissan-AvtoVAZ ugovoreno je 24 milijuna eura poslova za novi model Granta Square, nasljednika trenutno najprodavanijeg modela na ruskom tržištu Lade Granta.

Najnagrađivaniji dalmatinski pršutar: 'Ulažemo samo onoliko koliko zaradimo'

28.08.2019.

Šampion ovogodišnjeg 6. Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu je tvrtka Smjeli iz Dugopolja. To je već četvrti put da je taj proizvođač dalmatinskog pršuta iz Dugopolja trijumfirao u Drnišu, gradu poznatom upravo po proizvodnji nadaleko poznatog drniškog

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija