Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Lis 2010

Intervju: Draško Holcer, dipl.inž. biologije-ekologije

Izvor: biologija.com.hr · Autor: Jelena Likić  

Intervju: Draško Holcer, dipl.inž. biologije-ekologije

Pročitajte sažetak intervjua objavljenog na portalu Biologija.com.hr u kojemu govori Draško Holcer, dipl.inž. biologije-ekologije, viši kustos u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju i predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet.

Možete li našim čitateljima reći koji je stvarni status sredozemne medvjedice (Monachus monachus) u Jadranu danas?
Trenutno prevladavajuće mišljenje kako se "sredozemna medvjedica vratila u Jadran" uglavnom je rezultat potpuno nekritičkih izjava raznih pojedinaca i senzacionalnih naslova. Iako osobno ne pratim "medijski razvoj situacije", ono što znam je da u području Istre i Kvarnera obitava jedna sredozemna medvjedica. Njezino pojavljivanje u tom području prvi puta smo zabilježili 12.6.2005. u blizini Silbe. S obzirom da se ova životinja relativno redovito opaža, njezine fotografije i videosnimke obilaze medije stvarajući privid da se radi o većem broju jedinki, a napisi tipa "adriana se vratila" stvaraju potpuno krivi dojam o tome da se sredozemna medvjedica kao regionalno izumrla vrsta "vratila" u područje prijašnjeg obitavanja te da sada u Jadranu postoji nekakva populacija dovoljna za ponovno naseljavanje prijašnjeg područja obitavanja. Činjenica je da nemamo dokazima potvrđena opažanja više od jedne stoga mislim da se i u ovom slučaju radi uglavnom o opažanjima trupaca, odbačenih guma i boca, riba, dupina i slično te, veoma rijetko, o pojedinačnim sredozemnim medvjedicama "u prolazu". Ljudi bi trebali znati da je procijenjeni ukupni broj sredozemnih medvjedica koje još žive u cijelom Sredozemlju i dijelu Afrike oko 350-450 jedinki te da se radi o kritično ugroženoj vrsti čiji oporavak i na područjima gdje postoje male populacije o kojima se intenzivno "brine" nije zabilježen. Galama, izrada posebnih mjera zaštite i slično jednostavno je pretjerivanje i zatvaranje očiju pred činjenicom da brojne druge vrste koje u Jadranu stvarno žive imaju probleme koje bi trebalo sustavno rješavati, no to u javnosti ne bi donijelo toliko slave.

2006. godine službeno je pokrenut Vaš dugogodišnji san - Lošinjski rezervat za dupine. Koliko ste muke morali proći da biste sa svojim suradnicima došli do ovoga statusa, inače prvoga u Mediteranu i najvećeg zaštićenog morskog područja u Jadranu?
Prijedlog za uspostavljanje zaštićenog područja u Kvarneriću prvi puta je napisan 1995. godine. Odluka o proglašenju rezervata donešena je u srpnju 2006., međutim ona je imala vremensko ograničenje trajanja od najviše tri godine jer je rezervat dobio samo preventivnu zaštitu. Tijekom te tri godine trebalo je utvrditi tko će područjem upravljati, razraditi plan upravljanja, donijeti mjere zaštite itd. Osobno, mislio sam kako smo u profesionalnom smislu moji kolege i ja napravili svoje "životno djelo"; rezervat koji je u našem prijedlogu bio utemeljen na principima sudjelovanja javnosti i raznih interesnih skupina, utemeljen na zajedničkom utvrđivanju nužnih kompromisa između svih zainteresiranih strana s ciljem osiguravanja budućnosti kako stanovnicima otoka tako i biološkoj raznolikosti okolnog mora, dakle sasvim drugačije (po našem mišljenju) od svih ostalih.
No u trenutku kada smo stvarno vidjeli odluku o proglašenju na papiru, postalo nam je jasno da su mogući problemi na vidiku. Naime, u odluci su u potpunosti nedostajale mjere zaštite, što je otvaralo ogroman prostor za širenje dezinformacija, što se u konačnici i dogodilo. Ne ulazeći u detalje trogodišnje, usudio bih se reći, kalvarije koju smo kao organizacija i pojedinci prolazili, u razne interese pojedinaca, ogromno nerazumijevanje i relativnu nezainteresiranost nadležnih institucija, rezervat je u srpnju 2009. tiho prestao postojati. Tako se naš najveći uspjeh kroz dugo mučenje pretvorio u naše najveće razočaranje.

Što mislite o inicijativi nekolicine država i gradova u svijetu koje su zabranile uporabu plastičnih vrećica?
Kad bi se svatko provezao morem i vidio kakav je razmjer te katastrofe koja se zove "plastična ambalaža", vjerujem kako bi bez ikakvog razmišljanja prestao koristiti plastične vrećice. Ja vam ne mogu riječima dovoljno opisati koja količina plastičnog otpada pluta površinom mora. Jednostavno, ovisno o danu i prevladavajućim strujama i vjetru, nije moguće ploviti duže od minute a da ne naiđete na vrećicu ili nekakve komade plastične ambalaže. A koja je količina ispod površine, ne mogu niti zamisliti. To je jednostavno katastrofa! Posljedice koje plastična ambalaža i vrećice ostavljaju na morske organizme postaju sve vidljivije. Osobno sam radio obdukciju dva dupina koji su imali želuce ispunjene raznom plastičnom ambalažom. Problem je kod životinja koje su progutale neku količinu plastične ambalaže utvrditi jesu li uginule baš zbog te ambalaže ili je gutanje ambalaže posljedica nekih drugih bolesti zbog kojih nisu mogle loviti plijen i slično. Jer i kod nekih zdravih dupina i kitova slučajno ulovljenih u mreže, pronađena je određena količina plastične ambalaže u želucima. Vjerujem kako vam je jasno da sam apsolutni pobornik zabrane korištenja plastičnih vrećica i nadam se da ćemo doživjeti tako nešto. Naravno, jasno mi je kako su neke stvari neophodne i kako je plastika dio našeg života, ali ljudi bi stvarno trebali biti svjesni posljedica koje ostavljaju u okolišu.

Kako gledate na senzacionalističke naslove u pojedinim medijima u kojima se znanstveni rezultati pokušavaju preuveličati? Primjerice, jedan od takvih naslova vezan je uz Vaše posljednje istraživanje dobrih dupina iz zraka, a glasi: ”Jadran prepun morskih pasa i kitova”.
Ljute me takvi naslovi. Imam osjećaj da oni jednostavno bagateliziraju vaš svaki napor da javnosti pružite jasnu, istinitu i cjelovitu informaciju. Na kraju se osjećate blesavo jer se kolege koji znaju nešto o problematici pitaju o vašim sposobnostima i radu, a javnost postaje histerična jer u Jadranu ima milijun suludih i krvožednih proždirača jadnih kupača ili počinje stvaranje mišljenja kako je zaštita npr. dupina potpuno besmislena kad ih ima "koliko hoćeš". Danas je gotovo nemoguće pronaći novinara koji s interesom i zanimanjem razgovara s vama o temi koju želi obraditi, i koji se prije tog razgovora pripremio za razgovor. Sve se svodi na par nekakvih kratkih pitanja, površne vijesti, vrišteći naslov i krivu sliku koju nakon toga dobiva javnost. Na raznim stranama vijest o istom događaju zvuči kao da se radi o različitim događajima. Javnost na kraju ne zna što je zapravo bila vijest i sve se svodi na rečenicu "vidjeli smo te u novinama".

Više pročitajte na Biologija.com.hr, portalu udruge Bioteka, na kojemu se svakodnevno donose novosti i članci iz područja biologije i srodnih znanosti u obliku aktualnih i provjerenih informacija, izravno sa sveučilišta i instituta te znanstvenih časopisa diljem svijeta. Portal promovira znanost, edukaciju i nesenzacionalizam, a može se pohvaliti činjenicom da je jedini hrvatski portal ove tematike.


Komentari članka

Vezani članci

Infobip u Vodnjanu završio ljetni pripravnički program s 40 mladih iz Hrvatske i BiH

01.08.2025.

U Infobipovom kampusu u Vodnjanu održana je svečanost u povodu završetka još jednog ljetnog pripravničkog programa koji je ove godine okupio 40 studenata iz Vodnjana, Zagreba, Splita i Sarajeva.

Alan Orlić: Napustio New York i u Osijeku pokrenuo globalnu franšizu

26.06.2025.

Vlasnik Tinker Laba priča o svom putu: od Amerike do izgradnje franšiznog modela koji mijenja način na koji djeca uče

Istarski brodograditelj nekada je gradio rekreativne brodice - a sada spašava Jadran

05.06.2025.

Istarski brodograditelj Luciano Beg nekada je gradio rekreativne brodice i radne brodove. Danas razvija ekološke inovacije za koje interes stiže iz Norveške, Grčke, Argentine, Malte i Turske – ali i s domaćeg tržišta, prenosi HRT.

Isplaćeno više od 28 milijuna eura potpore za ekološki uzgoj

12.05.2025.

Više od 28 milijuna eura potpore isplaćeno je za ekološki uzgoj, objavila je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Nove poduzetničke ideje pokazuju da budućnost hrvatskog turizma leži u prilagodbi specifičnim potrebama gostiju i turističkih djelatnika - Uplift

10.04.2025.

Završnim predstavljanjem projekata polaznika četvrte generacije Uplift akademije, zaključena je još jedna sezona Mastercardovog obrazovnog programa koji mikro, malim i srednjim poduzetnicima iz sektora turizma, ugostiteljstva, usluga i OPG-ova pruža znanj

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor