Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2008

Investitori velikih graditeljskih objekata sele se na jug

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Nedjeljko Musulin  

Investitori velikih graditeljskih objekata sele se na jug

Dvije male dalmatinske općine, Pojezerje i Kula Norinska s 3200 stanovnika, u zaleđu doline Neretve (hrvatskog Eldorada) i Ploča, postalo je najprivlačnije za investitore na jugu Hrvatske, vjerojatno najviše zbog svog položaja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. To potvrđuju i najavljeni projekti poput gradnje male brane na zaustavljanju dotjecanja slane vode u Neretvu, kanalizacijskog sustava u sklopu projekta Jadran i plana Hrvatskih voda, 16-kilometarske brze ceste od Luke i Grada Ploča do prometnog čvorišta Ploče 1 u Pozloj Gori na sjevernoj strani Malog Prologa, te interregionalnog prometnog čvora malo istočnije, udaljenom pet kilometara na području Novih Sela, gdje će se spajati autocesta Zagreb-Split (Dugopolje)-Ploče-Dubrovnik i koridor 5c Mađarska-Osijek-Sarajevo. Od tamo će trasa Dalmatine krenuti u smjeru Dubrovnika budućim mostom preko rijeke Neretve.
Na toj prostranoj kamenitoj zaravni s južne strane budućeg čvorišta i ceste D-62 (bivšeg Napoleonova puta), nadomak gradovima Metkoviću, Opuzenu i Pločama, tik uz državnu granicu s BiH priprema se gradnja goleme gospodarske zone na površini od 170 hektara.
»Poduzetnička zona Nova sela utemeljena je prostornim planom naše općine Kule Norinske. Smještena je južno od ceste D-62, blizu budućeg interregionalnog prometnog čvorišta autoceste i koridora 5c. Jedna od najvećih zona u Dubrovačko-neretvanskoj županiji imat će veliko značenje za gospodarski razvoj ne samo doline Neretve nego i zaleđa«, rekao je Vjesniku načelnik Nikola Krstičević. »U tijeku je izrada urbanističkog i detaljnog plana o uređenju, a zatim slijede građevinski radovi. Neočekivano je velik interes investitora, najviše iz naše županije. Kako je naša općina područje od posebne državne skrbi, budućim ulagačima porez će biti niži. Ovdje će se izgraditi i najveće prometno čvorište u ovom dijelu Europe za što je Europska banka odobrila zajam od 480 milijuna eura«, ističe načelnik koji očekuje da će ta poduzetnička zona biti drugo Dugopolje i snažno pokrenuti razvitak juga Hrvatske.
I Krstičevića, rođenog Krvavčanina, kao i sve žitelje Neretvanske doline i te kako raduju razvojni projekti koji potiču poljodjelstvo uz tu rijeku, lov i ribolov, stočarstvo te ruralni turizam kako bi se povećala zaposlenost i omogućio bolji standard življenja. Cilj je razviti obrtništvo, malo poduzetništvo, ugostiteljstvo i trgovinu, te popraviti demografsku sliku. Sve će se to brže postići i gradnjom modernih prometnica kakve se upravo dovršavaju u desnom zaobalju Neretve i zaleđu Ploča.
»Kula Norinska smještena je u srcu doline Neretve, između Metkovića i Opuzena, uz rijeku, željezničku prugu, Jadransku magistralu (D-8), bivši Napoleonov put i cestu Metković-Ploče. Sva su naša naselja povezana državnim, županijskim i lokalnim cestama, a područjem naše općine, koja je uglavnom brdska, prolazi koridor 5c te elektroprijenosni i magistralni telekomunikacijski koridori. A najveći nam je problem zaslanjenje voda Neretve zbog smanjenog dotoka slatke vode iz gornjeg horizonta u BiH gdje riječnu vodu zaustavljaju brane i akumulacije hidroelektrane«, upozorava Krstičević.
Iako ne zanemaruje taj problem, Krstičević ipak u šali kaže kako je on praktički neznatan u odnosu na projekt gospodarske zone Nova sela i modernih prometnica kakve se grade u desnom zaobalju Neretve. Potonje nam potvrđuju
Inženjeri, voditelji poslova na gradilištu, kažu nam da je najveći dio brze ceste Luka i Grad Ploče - Karamatići, duge 10 kilometara, dovršen. Ugrađuje se hidroizolacija na cijeloj trasi, postavljaju odbojnici, zaštitne žičane ograde, rasvjeta u tunelima i prometna signalizacija, te uređuje okoliš. »Imamo još gotovo dva mjeseca pa ćemo do 15. prosinca cestu, koju smo sagradili do samog ulaza u Luku Ploče, pripremiti za pregled«, tvrdi glavni inženjer Ante Leko, najavljujući da će se do kraja godine nastaviti gradnja još šest kilometara prometnice Karamatići -Mali Prolog (Pozla Gora), sjevernije prema granici s BiH.
Prometno čvorište Ploče 1 s prvotne lokacije u Karamatićima pomaknuto je za šest kilometara na sjevernu stanu Malog Prologa, u zonu Pozle Gore. Za toliko je produljena gradnja brze ceste od Luke i Grada Ploče do klasičnog čvorišta Ploče 1 koja će tako umjesto deset, imati 16 kilometara. Leko nas upoznaje kako će se na dodatnih šest kilometara sagraditi i dva tunela Puljani i Kobiljača kroz istoimena brda na istočnom rubu Vrgoračko-neretvanskog polja. »Dovršavamo poslove i na predjelu čvora Čeveljuša te na donjoj poddionici brze ceste do samog ulaza u Luku Ploče. Gradnja novog terminala odvija se prema planu. Mi smo s trase brze ceste u teškim kamionima dovukli oko milijun prostornih metara kamena«, ističe Leko. Za novi terminal na ušću Neretve zadužen je splitski Konstruktor-Inženjering. »Trenutačno radimo armirane i šljunčane pilote. Gradnja zahtjevnog objekta odvija se u predviđenom roku i objekt će biti završen na vrijeme", istaknuli su graditelji novog terminala na ušću Neretve.
U Lučkoj upravi Ploče kažu da će se u prvoj fazi izgraditi operativna obala duga 300 metara s rampom za prihvat ro-ro brodova i skladište na četiri hektara. Prema planu, kontejnerski terminal prostirat će na 430 metara obale i imat će nešto manje od 30 hektara skladišnog prostora. U upravi računaju da će im ti kapaciteti omogućiti promet od čak 400 tisuća kontejnera godišnje, te osigurati ulazno-izlazna vrata za koridor 5c. Iznimno lijepo vrijeme ovih je dana pogodovalo i zahuktalim radovima na početku gradnje dionice autoceste Ravča-Ploče, duge oko 20 kilometara. Trasa prometnice probija se desetak kilometara kroz krš na vrgoračkom području, u smjeru Dubrovnika. Naziru se obrisi buduće autoceste, probijaju iskopi, usjeci, grade nasipi i priprema gradnja vijadukata, tunela, nadvožnjaka, podvožnjaka, potpornih zidova i prilaznih putova. Među ostalim, priprema se gradnja vijadukta Kotezi-Paklina iznad polja Butine, koji će biti dug 1250, sa stupovim višim od 50 metara.
»Privodimo kraju radove na cijeloj dionici autoceste Šestanovac-Ravča u dužini od 40 km, koja treba biti otvorena do kraja godine. Postavljamo odbojnu i zaštitnu žičanu ogradu, rubnjake i ugrađujemo hidroizolaciju. Oko 90 posto trase je asfaltirano«, potvrdio nam je glavni inženjer Anto Filipović, voditelj gradnje autoceste od tunela Sv. Roka do Ploča.


Komentari članka

Vezani članci

'Podigli smo plaće, ali nema baš pretjeranog interesa za rad...'

18.01.2018.

ULOŽILI TRI MILIJUNA EURA, ALI NA OTOKU NEMA DOVOLJNO RADNIKA

Investicija od 100 milijuna kuna: U Međimurju se na 10.000 četvornih metara otvara "eko tvornica budućnosti"

17.01.2018.

Na krovu će imati vlastitu solarnu elektranu od jednog megawatta, vjetroturbinu kapaciteta 10 kilowatta, sustav potpunog recikliranja otpadnih voda koje će se, pročišćene, dalje koristiti. Tvornica neće proizvoditi ni kilogram otpada

Sedam velikih projekata koji će obilježit 2018. godinu u Hrvatskoj

17.01.2018.

Odluka rejtinške agencije Fitch o povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga prvi je korak na putu jačanja boniteta hrvatske države.

U hrvatskom gradu niče najmodernija tvornica parketa u Europi: Investirali su milijune i zaposlili lokalno stanovništvo

16.01.2018.

U Đurđevcu završena prva faza izgradnje najmodernije tvornice parketa u Europi. Investirali su milijune, zaposlili lokalno stanovništvo, a tu ne planiraju stati.

U dvije tvornice posao za 250 ljudi

09.01.2018.

U planu je gradnja nove tvornice drvne industrije. Austrijski investitor voljan je uložiti 20-ak milijuna eura, a cijeli posao rezultirao bi otvaranjem sto novih radnih mjesta

Tag cloud

  1. 1722 članka imaju tag hrvatska
  2. 1740 članka imaju tag turizam
  3. 1478 članka imaju tag financije
  4. 1133 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 724 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 749 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 383 članka imaju tag obrazovanje
  25. 334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 271 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija