Investitori velikih graditeljskih objekata sele se na jug

Dvije male dalmatinske općine, Pojezerje i Kula Norinska s 3200 stanovnika, u zaleđu doline Neretve (hrvatskog Eldorada) i Ploča, postalo je najprivlačnije za investitore na jugu Hrvatske, vjerojatno najviše zbog svog položaja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. To potvrđuju i najavljeni projekti poput gradnje male brane na zaustavljanju dotjecanja slane vode u Neretvu, kanalizacijskog sustava u sklopu projekta Jadran i plana Hrvatskih voda, 16-kilometarske brze ceste od Luke i Grada Ploča do prometnog čvorišta Ploče 1 u Pozloj Gori na sjevernoj strani Malog Prologa, te interregionalnog prometnog čvora malo istočnije, udaljenom pet kilometara na području Novih Sela, gdje će se spajati autocesta Zagreb-Split (Dugopolje)-Ploče-Dubrovnik i koridor 5c Mađarska-Osijek-Sarajevo. Od tamo će trasa Dalmatine krenuti u smjeru Dubrovnika budućim mostom preko rijeke Neretve.
Na toj prostranoj kamenitoj zaravni s južne strane budućeg čvorišta i ceste D-62 (bivšeg Napoleonova puta), nadomak gradovima Metkoviću, Opuzenu i Pločama, tik uz državnu granicu s BiH priprema se gradnja goleme gospodarske zone na površini od 170 hektara.
»Poduzetnička zona Nova sela utemeljena je prostornim planom naše općine Kule Norinske. Smještena je južno od ceste D-62, blizu budućeg interregionalnog prometnog čvorišta autoceste i koridora 5c. Jedna od najvećih zona u Dubrovačko-neretvanskoj županiji imat će veliko značenje za gospodarski razvoj ne samo doline Neretve nego i zaleđa«, rekao je Vjesniku načelnik Nikola Krstičević. »U tijeku je izrada urbanističkog i detaljnog plana o uređenju, a zatim slijede građevinski radovi. Neočekivano je velik interes investitora, najviše iz naše županije. Kako je naša općina područje od posebne državne skrbi, budućim ulagačima porez će biti niži. Ovdje će se izgraditi i najveće prometno čvorište u ovom dijelu Europe za što je Europska banka odobrila zajam od 480 milijuna eura«, ističe načelnik koji očekuje da će ta poduzetnička zona biti drugo Dugopolje i snažno pokrenuti razvitak juga Hrvatske.
I Krstičevića, rođenog Krvavčanina, kao i sve žitelje Neretvanske doline i te kako raduju razvojni projekti koji potiču poljodjelstvo uz tu rijeku, lov i ribolov, stočarstvo te ruralni turizam kako bi se povećala zaposlenost i omogućio bolji standard življenja. Cilj je razviti obrtništvo, malo poduzetništvo, ugostiteljstvo i trgovinu, te popraviti demografsku sliku. Sve će se to brže postići i gradnjom modernih prometnica kakve se upravo dovršavaju u desnom zaobalju Neretve i zaleđu Ploča.
»Kula Norinska smještena je u srcu doline Neretve, između Metkovića i Opuzena, uz rijeku, željezničku prugu, Jadransku magistralu (D-8), bivši Napoleonov put i cestu Metković-Ploče. Sva su naša naselja povezana državnim, županijskim i lokalnim cestama, a područjem naše općine, koja je uglavnom brdska, prolazi koridor 5c te elektroprijenosni i magistralni telekomunikacijski koridori. A najveći nam je problem zaslanjenje voda Neretve zbog smanjenog dotoka slatke vode iz gornjeg horizonta u BiH gdje riječnu vodu zaustavljaju brane i akumulacije hidroelektrane«, upozorava Krstičević.
Iako ne zanemaruje taj problem, Krstičević ipak u šali kaže kako je on praktički neznatan u odnosu na projekt gospodarske zone Nova sela i modernih prometnica kakve se grade u desnom zaobalju Neretve. Potonje nam potvrđuju
Inženjeri, voditelji poslova na gradilištu, kažu nam da je najveći dio brze ceste Luka i Grad Ploče - Karamatići, duge 10 kilometara, dovršen. Ugrađuje se hidroizolacija na cijeloj trasi, postavljaju odbojnici, zaštitne žičane ograde, rasvjeta u tunelima i prometna signalizacija, te uređuje okoliš. »Imamo još gotovo dva mjeseca pa ćemo do 15. prosinca cestu, koju smo sagradili do samog ulaza u Luku Ploče, pripremiti za pregled«, tvrdi glavni inženjer Ante Leko, najavljujući da će se do kraja godine nastaviti gradnja još šest kilometara prometnice Karamatići -Mali Prolog (Pozla Gora), sjevernije prema granici s BiH.
Prometno čvorište Ploče 1 s prvotne lokacije u Karamatićima pomaknuto je za šest kilometara na sjevernu stanu Malog Prologa, u zonu Pozle Gore. Za toliko je produljena gradnja brze ceste od Luke i Grada Ploče do klasičnog čvorišta Ploče 1 koja će tako umjesto deset, imati 16 kilometara. Leko nas upoznaje kako će se na dodatnih šest kilometara sagraditi i dva tunela Puljani i Kobiljača kroz istoimena brda na istočnom rubu Vrgoračko-neretvanskog polja. »Dovršavamo poslove i na predjelu čvora Čeveljuša te na donjoj poddionici brze ceste do samog ulaza u Luku Ploče. Gradnja novog terminala odvija se prema planu. Mi smo s trase brze ceste u teškim kamionima dovukli oko milijun prostornih metara kamena«, ističe Leko. Za novi terminal na ušću Neretve zadužen je splitski Konstruktor-Inženjering. »Trenutačno radimo armirane i šljunčane pilote. Gradnja zahtjevnog objekta odvija se u predviđenom roku i objekt će biti završen na vrijeme", istaknuli su graditelji novog terminala na ušću Neretve.
U Lučkoj upravi Ploče kažu da će se u prvoj fazi izgraditi operativna obala duga 300 metara s rampom za prihvat ro-ro brodova i skladište na četiri hektara. Prema planu, kontejnerski terminal prostirat će na 430 metara obale i imat će nešto manje od 30 hektara skladišnog prostora. U upravi računaju da će im ti kapaciteti omogućiti promet od čak 400 tisuća kontejnera godišnje, te osigurati ulazno-izlazna vrata za koridor 5c. Iznimno lijepo vrijeme ovih je dana pogodovalo i zahuktalim radovima na početku gradnje dionice autoceste Ravča-Ploče, duge oko 20 kilometara. Trasa prometnice probija se desetak kilometara kroz krš na vrgoračkom području, u smjeru Dubrovnika. Naziru se obrisi buduće autoceste, probijaju iskopi, usjeci, grade nasipi i priprema gradnja vijadukata, tunela, nadvožnjaka, podvožnjaka, potpornih zidova i prilaznih putova. Među ostalim, priprema se gradnja vijadukta Kotezi-Paklina iznad polja Butine, koji će biti dug 1250, sa stupovim višim od 50 metara.
»Privodimo kraju radove na cijeloj dionici autoceste Šestanovac-Ravča u dužini od 40 km, koja treba biti otvorena do kraja godine. Postavljamo odbojnu i zaštitnu žičanu ogradu, rubnjake i ugrađujemo hidroizolaciju. Oko 90 posto trase je asfaltirano«, potvrdio nam je glavni inženjer Anto Filipović, voditelj gradnje autoceste od tunela Sv. Roka do Ploča.