Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Sij 2021

Isplatila im se i postrna sjetva, slavonski ratari povećavaju površine pod sojom

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Damir Rukovanjski  

Isplatila im se i postrna sjetva, slavonski ratari povećavaju površine pod sojom

U tri prohoda dobijemo ono što kod drugih sorata dobijemo u četiri, hvale slavonski ratari sortimente soje tvrtke Axereal među kojima ističu ES Pallador, Lissabon, Avril, ES Mentor.

Prošle i pretprošle godine soju je sijao na dobroj crnoj zemlji i prinos je bio jako dobar. Imao je i do tri tone po jutru. Cilj je potom lani bio probati te doznati uspijeva li i na lošijim tlima.

"I ta se soja opet dobro pokazala", zadovoljno nam kaže Filip Jurić iz Otoka koji se bavi isključivo ratarstvom. Na 35 hektara zemlje ponajviše sije soju, pšenicu i pivarski ječam, a nešto manje kukuruz, dok je od prošle godine iz plodoreda izbacio uljanu repicu. I kako je rekao, sve što radi, radi u suradnji s tvrtkom Axereal Croatia, u čijem smo nuštarskom centru i razgovarali.

"Sav repromaterijal uzimam od njih, pa sam tako prije tri godine i prvi sijao njihovu soju, sortu ES Pallador. Svih ovih godina sam zadovoljan prinosom, koji je bio bolji od konkurentnih sorti", ističe ovaj kooperant koji iduće godine planira povećati površine pod ovom uljaricom. Otkriva kako je u gnojidbi išao sa 120 kg UREA-e i u kultivaciji 120 kg KAN-a. Odradio je tri kultivacije, od kojih dvije s gnojidbom. Usjeve je zaštitio od korova zemljišnim herbicidom, uz jedan korektivni tretman u vegetaciji.

Nužna primjena novih tehnologija
OPG Kolarević iz Ilače radi približno 150 hektara zemlje. Uložili su i u školovanje sina Brune koji je na trećoj godini Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Vide da bez struke i znanja te usvajanja novih saznanja ne mogu opstati i da je jako važno primjenjivati napredne tehnologije.

"Svima nam je cilj više zaraditi, tako smo i krenuli s Axerealom jer smo ih prepoznali kao dobre partnere", kaže otac Kruno. Posljednjih 15 godina, kaže, redovito je išao na dane polja pivarskog ječma u Novoj Gradiški pa su se ondje upoznali i s uvjetima proizvodnje soje. "Vidjeli smo njihove nove sortimente koji su obećavali, jedino smo prve godine bili malo nervozni u iščekivanju", kaže ovaj kooperant i usput dodaje kako svake godine ima problema s ledom pa osigurava usjeve.

"Zanimljiva je stvar kod ES Palladora da se kombajnom skida dok je zelen, no mahune su zrele i zrno suho. Jako je dobro što se mahuna ne otvara", komentira Kolarević koji je prošle sezone sijao oko 55 hektara, i to žitnom sijačicom na 12 i pol centimetara međurednog razmaka.

I proteklih su godina postavljali pokuse za Axereal. "Ne važemo, ali imamo svoj kombajn i kod navedenog sortimenta u tri prohoda dobijemo ono što kod drugih sorata dobijemo u četiri", ocjenjuje ovaj poljoprivrednik. Obavezno radi jesensko oranje i, kaže, 'baci KCl i MAP', po 100 kilograma po hektaru svakog, a predsjetveno 150 kilograma KAN-a. Zaštitu od korova odradio je zemljišnim herbicidom u split aplikaciji, te korekcijom u vegetaciji.

Na imanju Kolarevićevih zaposleni su, osim njega, i sin i supruga, uz još jednog zaposlenika koji nije član obitelji. Krenuli su i s postrnom sjetvom soje.

Postrna sjetva - dva prihoda s iste njive
"Pokazala nam se jako dobrom. Imali smo problem sve dok Axereal nije došao sa svojim sortimentom. Nikad nismo imali sortu grupe zriobe 000. Prvo smo radili sa sortom Galek, a onda su došli Cordoba i Lissabon. Potonji se ustalio i to je zasad jako dobra priča", kaže ovaj kooperant. Kad skine ječam, 'pusti jedan dan' pa zaore, pojašnjava. "Bitno je da se tlo samo malo procijedi i onda odmah idemo u pripremu s teškom drljačom i rotodrljačom i sijemo žitnom sijačicom na 12 i pol cm. I to je sav posao kod postrne soje", otkriva i priznaje kako je ove godine zbog vremenskih uvjeta imao prinose od samo tonu po hektaru, no prijašnjih godina su znali imati i do dvije tone, s vlagom zrna od 11 do 13 posto.

U Nijemcima soju ove tvrtke sije i Tomislav Bošnjaković s kojim ratare i njegov otac, brat i nećak, svatko na svom OPG-u. Zajedno rade približno 350 hektara. Siju i pivarski ječam na 100 hektara što uključuje merkantilni i sjemenski ječam.

Axerealove soje su ove godine imali na 24 hektara. "Sijali smo sortu ES Pallador i zanimljivo je da nismo mogli skidati s našim kombajnom već smo morali u ispomoć zvati druge, jer nam je trebao ipak malo jači stroj", priča Tomislav otkrivajući kako je ova sorta kod njih postigla prinos 4,4 t/ha. "Ove je godine bio prvi puta na našim njivama, a nadamo se da će nagodinu biti kod nas na 50 posto površina pod sojom", kaže i dodaje kako u zadnje tri do četiri godine siju i postrno.

U ovoj sezoni su tako sijali 80 hektara. "Prinosi su bili različiti. Od pola do dvije i pol tone postrne soje po hektaru", navodi ovaj kooperant koji tvrdi kako se ovu uljaricu isplati sijati postrno jer nakon skidanja ječma svejedno moraju potrošiti novaca i truda na obradu zemlje, tanjuranje korova i strnjaka, da tlo održe čistim. "To znači da svakako moramo potrošiti 20 litara goriva po hektaru. Ovako nam je barem njiva uredna i još imamo neki prihod", zaključuje Bošnjaković. On nakon žetve odradi oranje i onda soju posije kombinacijom rotodrljače i sijačice, a potom povalja teškim valjkom.

"Što je bolja zemlja to je bolji sklop, a nakon sjetve postrne soje nema više drugog posla, eventualno zaštita", komentira Tomislav kojemu se pokazalo da čak i u toj postrnoj sjetvi nekada lošije njive bolje rode.

Nova otkupna stanica
Kako nam je otkrio Mario Đukić Axerealov savjetnik za Vukovarsko- srijemsku županiju, donedavno su se na ovom terenu bavili samo ugovaranjem proizvodnje pivarskog ječma, a na lokaciji u Nuštru rade od proljeća 2018. godine gdje su otvorili otkupno mjesto. "Sada smo kooperantima puno bliži i dostupniji", kaže i pojašnjava kako ugovaraju sve ratarske kulture i kooperante opskrbljuju svim repromaterijalom dostupnim na tržištu.

"Trudimo se biti što profesionalniji, ažurniji i agilniji", naglašava dodajući da s nekima rade potpuno sve, a neke prate samo u dijelu proizvodnje. "Svjesni smo da ne možemo biti najbolji, ali možemo pokušavati biti što korektniji i s njima stvoriti što je mogući bolji partnerski i prijateljski odnos", napominje i najavljuje još jedan korak bliže proizvođačima.

"Vjerujem da ćemo u budućnosti još više širiti svoju mrežu otkupnih stanica", kazao nam je savjetnik. Za proljetnu sjetvu će proširiti ponudu sjemena soje, pa će osim uzdanice ES Palladora imati i druge sorte, među kojima ističu u nešto raniju, ES Mentor.

Ako ne stignemo pripremiti tlo u travnju, ES Mentor može istrpjeti i kasniju sjetvu. "Nudimo i ES Advisor i ES Tribor koje su ranije. ES Tribor je ove godine bio iznimno dobar na svim lokalitetima Hrvatske i vjerujemo da će se pozicionirati kao jedna od vodećih sorti", kaže Ivan Pozder iz marketinga ove tvrtke dodajući kako je posljednja sorta ove godine u okolici Kutine, Bjelovara, Varaždina, ali i u županjskom kraju ostvarila prinos oko 4,5 t/ha.

Nova dorada sjemena
"Pretpostavljamo da će uskoro ova sorta kod mnogih zamijeniti dosadašnje, zbog fleksibilnog roka sjetve", ističe i navodi da je osim ES Palladora zanimljiva sorta i Avril koja je u potpunosti u rangu Palladora, s istom karakteristikom da je zelena, a daje i slične prinose. Karakteristika je, dodaje, da se ranije siju na uži sklop. Kod Palladora je jako dobra karakteristika što se odlično grana.


Komentari članka

Vezani članci

Žito grupa preuzima baranjsku tvrtku s više od 1.000 ha poljoprivrednog zemljišta

11.03.2026.

Žito grupa nastavlja širenje poljoprivredne proizvodnje u istočnoj Hrvatskoj. Potpisan je kupoprodajni ugovor između tvrtke Novi Agrar, članice Žito grupe, i baranjske tvrtke Anabbela iz Duboševice, čime potonja prelazi u stopostotno vlasništvo Žito grupe

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

09.03.2026.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona

Darko Babić: Uz vrhunske hibride i sorte imamo i dobre vijesti o cijeni

20.02.2026.

Ususret proljetnoj sjetvi, na stručnom predavanju tvrtke AgroChem MAKS predstavljen je sjemenski program SelectiS. Razgovarali smo s voditeljem divizije sjemenarstva dr.sc. Darkom Babićem.

VSŽ osigurala milijun eura za kreditiranje sjetve, za većinu poljoprivrednika uz 1% kamate

13.02.2026.

Iznosi se kreću od minimalnih 5.000 do maksimalnih 35.000 eura, a koriste se isključivo za nabavu sjemena, presadnica, zaštitnih sredstava, gnojiva i goriva

Mladen Ferenčak: Nije nam cilj samo "ne orati" već pratiti stanje tla

02.02.2026.

Mladen Ferenčak iz Đurđevca obrađuje 280 hektara, a svoju proizvodnju bazira na analizama tla jer smatra da bez poznavanja stvarnog stanja tla dolazi do nepotrebih troškova i slabijih rezultata

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke