Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Ou 2020

Istra je eldorado za brendove, Zagrepčani traže brzi šoping, a Slavonci jeftiniju robu

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Istra je eldorado za brendove, Zagrepčani traže brzi šoping, a Slavonci jeftiniju robu

Hrvatsko tržište je razmjerno malo, ali jedno je od najraznolikijih u Europi kada je riječ o regionalnim specifičnostima potrošača, pokazuje istraživanje koje su proveli agencija za istraživanje tržišta Nielsen, a koje je objavio magazin Ja Trgovac.

Za potrebe istraživanja Hrvatska je bila podijeljena na pet regija. Potrošači u svakoj od regija pokazali su velike razlike u navikama kupnje, pa čak i u trgovačkim lancima u kojima najčešće kupuju. Tako, primjerice, u Zagrebu kupci najčešće posjećuju Konzum, Kaufland i Interspar, u Središnjoj Hrvatskoj dominantni trgovački lanci su Konzum, Lidl i Kaufland, na zapadu zemlje to su Plodine i Lidl, a na jugu, u Dalmaciji, Tommy. S druge strane, na istoku zemlje, u Slavoniji, Baranji i Srijemu, ni jedan trgovački lanac među kupcima nije dominantan, već potrošači redovno posjećuju sve trgovačke lance, ovisno o njihovim cijenama, pokazuje istraživanje.

Značajne razlike među hrvatskim potrošačima postoje i kada je riječ o dinamici kupnje. Na istoku zemlje velika kupovina obavlja se, u pravilu, jednom mjesečno, a najčešće se kupuju proizvodi koji su na akciji, oni koji se prodaju po najnižim cijenama. Na drugoj strani spektra je zapad zemlje - Istra i Kvarner, gdje su kupci spremni platiti premium cijenu za proizvode visoke kvalitete, a kupci češće odlaze u veliki šoping.

I u Zagrebu se veliki šoping obavlja dva puta mjesečno, dok se kupovina nekoliko osnovnih proizvoda obavlja dva do tri puta tjedno. Kupci u Zagrebu smatraju da vrijedi platiti više sve što omogućava uštedu vremena. Najveći dio Zagrepčana kupnju obavlja u hiper i supermarketima.

Donekle slična situacija je i u Središnjoj Hrvatskoj, koja je, ističu u Nielsenu, najsličnija hrvatskom prosjeku. No, za razliku od metropole, kupci u središnjem dijelu zemlje kupovinu planiraju i sastavljaju popis za kupnju, što umanjuje mogućnost impulzivne kupnje. Još je jedna značajna razlika u ponašanju kupaca u Zagrebu i onih u Središnjoj Hrvatskoj. Naime, potrošači u Središnjoj Hrvatskoj kupuju ponajprije osnovne namirnice i štede na luksuznim proizvodima. I oni, poput onih na istoku zemlje, u trgovinama aktivno traže promocije. Ili, kako kažu u Nielsenu, dok je u Zagrebu 'convenience' ključ uspjeha u trgovini, kupci u široj okolici Zagreba za 'convenience' ipak nisu spremni više platiti.

Na zapadu zemlje kupci preferiraju češće odlaziti u trgovinu. Osim što su spremni kupiti premium proizvode i više platiti za njih, kod njih je naglasak na dobro organiziranoj trgovini s ugodnom atmosferom. Na odabir trgovine, pokazuje istraživanje, posebno utječu svježa riba i plodovi mora.

Kupci u Dalmaciji, s druge strane, posjećuju najmanje trgovina. Unatoč tome, troše više od prosječnog hrvatskog kupca. Dalmatinci, pokazalo je istraživanje, uz svježe proizvode češće kupuju i brendove trgovačkih robnih marki. I kupci na jugu zemlje vole kupovati u trgovinama s ugodnom atmosferom, a većinu namirnica kupuju u supermarketima, proizlazi iz Nielsenova istraživanja.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

Cijene padaju, ljudi zbog krize i neizvjesnosti kupuju samo najnužnije

20.05.2020.

"Deflacija u 2020. godini je izgledna. Kriza izazvana koronavirusom predstavlja snažan udar na potrošnju, što se vidjelo i u vrijeme karantene, kada je malo toga radilo, a tu je i pad cijena nafte na svjetskom tržištu", kaže makroekonomist Goran Šaravanja

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 991 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 353 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 377 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 300 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija