Istraživanje o wellness i lifestyle trendovima

Wellness ima u životima pojedinaca veliku ulogu. Bilo kao zdrav način života, način smanjena stresa, kao trend kojeg treba slijediti, kao marketinško sredstvo za poticanje potencijalnih kupaca na kupnju (praktički bilo kojeg) proizvoda ili usluge, ili kao oblik turističke ponude koja privlači nove goste ili produžuje turističku sezonu. Ipak, wellness djelatnost (ili industrija) nije jasno definirana u okvirima postoječih gospodarskih aktivnosti, iako je posve jasno da ona postoji i da ima pozitivan trend rasta.

Tome u prilog govore i podaci o broju wellness centara u Hrvatskoj. U 2006. godini, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK) evidentirano je 30 wellness centara, dok je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u to vrijeme raspolagala s brojkom od njih 53. U 2010. godini HGK navodi brojku od 68 centara, a HTZ ima podatak o njih 72. Iako su istraživanja u wellness djelatnosti rijetka (kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj) i teško je doći do konkretnih pokazatelja o poslovanju wellness centara, rezultati istraživanja provedenog u hrvatskim hotelima pokazuju sljedeće: prosječan godišnji prihod wellnessa po hotelu je 211.473 eura, a prosječan udio wellness prihoda u ukupnom prihodu hotela iznosi oko 6%. U hotelima s kategorijom 3* udio godišnjeg broja noćenja wellness korisnika u ukupnim noćenjima iznosi 94% (HGK i Horwath Consulting Zagreb, 2009).

SRI International 2010. navodi da korisnici wellness usluga u svijetu najčešće koriste masaže, rekreacijske programe, usluge njege tijela, programe zdrave prehrane, usluge njege lica, manikuru/pedikuru te meditaciju. I u hrvatskim wellness centrima u protekle su se pola godine najviše tražile usluge masaže, njege tijela (npr. piling, pakung, anticelulitni tretmani), pedikura/manikura te kozmetički tretmani lica (istraživanje provelo Učilište Lovran, kolovoz 2010., na uzorku hotelskih i gradskih wellness centara). Iako je odavno poznato da wellness nije samo masaža ili sauna, upravo su masaže najčešće korištena usluga u wellness centrima. U tome se hrvatski posjetitelji wellness centara ne razlikuju od svojih „kolega“ u drugim državama. Kako bi se prilagodili zahtjevima korisnika wellness usluga, u wellness centrima u svijetu planiraju u sljedećim godinama ponuditi nove proizvode i usluge, privući nove korisnike, te educirati zaposlenike (SRI International, 2010.). Upravo potražnja za određenom vrstom usluge, očekivanja klijenata koja se odnose prije svega na stručno osoblje, te tražena razina kvalitete određuju i potrebu za visokokvalitetnim kadrovima.

Prema podacima Učilišta Lovran, osobe koje završe neki od programa usavršavanja za wellness zanimanja (osim što su već zaposleni u nekom od gradskih i hotelskih wellness centara ili kozmetičkih salona i salona za masažu) najčešće postaju samostalni poduzetnici (obrtnici). Oni koji su pohađali školovanje radi usavršavanja i nadogradnje postojećeg znanja često napreduju unutar poduzeća na novo (željeno) radno mjesto.