Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Tra 2020

Ivanišin i Kabashi: Zahtjevi investitora i prenormiranje noćna su mora arhitekata

Izvor: www.lider.media · Autor: Aleksandra Brzić  

Ivanišin i Kabashi: Zahtjevi investitora i prenormiranje noćna su mora arhitekata

Arhitekti Krunoslav Ivanišin i Lulzim Kabashi imaju zajednički ured Ivanišin.Kabashi.arhitekti već petnaest godina, za kojih su izgradili respektabilno ime u domaćim i regionalnim okvirima. Već na početku posla izlagali su 2010. na Venecijanskom bijenalu u paviljonu Crne Gore, a veliki projekti samo su se nizali. Zasad, kažu, nemaju problema s krizom izazvanom koronavirusom, a kad prođe, uvjereni su u građevinski procvat
Razgovor s arhitektima Krunoslavom Ivanišinom i Lulzimom Kabashijem dogovoren je prije potresa u Zagrebu, uvjetovao ga je slučaj, kao, uostalom, i sve stvari u životu, a potres ga je učinio aktualnim i prigodnim. Naime, mnogo je zgrada stradalo, posebno u centru, i pred strukom će biti velikih izazova za rekonstrukciju i adaptaciju. Ali ne samo pred strukom. Arhitekte, građevinare i investitore godinama muči pretjerana regulacija, odnosno propisi, koji su često toliko zahtjevni i neizvedivi da investitori od projekata unaprijed odustaju, smatraju naši sugovornici, vlasnici i direktori renomiranoga arhitektonskog ureda Ivanišin.Kabashi.arhitekti, danas angažirani na nekoliko velikih projekata, arhitekti prema čijim zamislima već godinama niču građevine u zemlji i inozemstvu.

Tragedija, ali i prilika
No, koliko god paradoksalno zvuči, Kabashi smatra da je možda baš potres prilika da se središte Zagreba obnovi što brže, kvalitetnije i bolje, jer Zagreb kakvog danas znamo nastao je većim dijelom nakon potresa 1880. godine.

– Nevrijedne zgrade treba srušiti i na njihovom mjestu sagraditi nove, a one koje su povijesno i estetski vrijedne treba obnoviti, unijeti u njih nove materijale, željezo i armirani beton i na taj ih način stabilizirati – ističe Ivanišin, ali da bi se sve to realiziralo potrebno je stvoriti uvjete pod kojima će se investitorima isplatiti ulagati.

Krunoslav Ivanišin i Lulzim Kabashi poznaju se sa završnih godina fakulteta, a profesionalno su počeli surađivati vrlo brzo nakon što su 1996. – 1997. diplomirali i stekli uvjete za samostalno projektiranje. Na početku su imali svatko svoj ured ovlaštenog arhitekta, u Zagrebu, odnosno Dubrovniku, kada je i počela njihova suradnja na različitim projektima, obiteljskim kućama, stambenim zgradama i interijerima.

– To s jedne strane nisu bila najsretnija vremena za arhitekturu, jer kao da se još nije znalo u kakvom bismo točno sustavu kao arhitekti privatnici trebali raditi. No, s druge strane, neodređenost i tranzicija pružale su priliku nekome izvan institucija da krene u posao grlom u jagode. Našli smo se u poziciji da radimo glavne projekte po sasvim nedorečenim urbanističkim planovima i ishodimo lokacijske i građevinske dozvole s vlastitim imenom i pečatom a da nikad prije nismo vidjeli kako propisno uvezan idejni ili glavni projekt uopće izgledaju. Nijedan od nas dvojice prije svog projektnog ureda nije radio u nekom drugom projektnom uredu, jer takva su bila vremena – projektiralo se vrlo malo, sustav se tek izgrađivao ili je nama to tada tako izgledalo –​ prisjeća se Ivanišin.

Trajno i stabilno
Zajednički poslovni put i čvršće povezivanje označio je arhitektonski ured koji su osnovali 2006. godine i nazvali ga prema vlastitim prezimenima, Ivanišin.Kabashi.arhitekti, jer su htjeli da to bude nešto trajno i stabilno, kažu, kao i ono što projektiraju i grade.

– Zajedno smo počeli raditi 2003. – 2004. godine na projektu obiteljske kuće u Zagrebu, koja je u razmjerno kratkom roku bila projektirana i sagrađena, a potom i nominirana za nagradu za stambenu arhitekturu Udruženja hrvatskih arhitekata. Za to je bilo dovoljno da smo u neformalnom poslovnom odnosu, svaki sa svojim uredom ovlaštenog arhitekta. Godine 2004. ušli smo i u prvi veliki projekt, to je bila javna garaža u Dubrovniku i sportska dvorana osnovne škole do nje, jedan od prvih projekata i realizacija javno-privatnog partnerstva u Hrvatskoj – ističe Kabashi.

Domaći i strani projekti
Poslovi su iz dana u dan rasli, pa su uz tri kolege arhitekta na projektima angažirali i hrvatske i strane studente koji su kod njih odrađivali praksu. Garaža u Dubrovniku je završena 2009. godine, a u međuvremenu su pobijedili na tri domaća i jednom međunarodnom natječaju. Tu prvu fazu rasta zaključuju izložbom na Venecijanskom bijenalu u paviljonu Crne Gore 2010., gdje su predstavljali svoj projekt uređenja brane Mratinje, pobjednički rad međunarodnog natječaja crnogorske vlade iz 2009. godine.

Život ide dalje
Posljednjih nekoliko godina sve je više dobrih projekata na dobrim lokacijama, napominju. Privode kraju radove na dvama gradilištima u Dubrovniku, gdje je u izradi ili se čekaju dozvole za još nekoliko projekata, rade na projektu rekonstrukcije u povijesnoj jezgri Korčule za jednu stranu kompaniju, a u Zagrebu se, osim spomenutog hotela, grade dvije manje stambene zgrade i obiteljska kuća u rezidencijalnom dijelu grada. K tome i dalje su angažirani na projektima u inozemstvu, tako da posla ne nedostaje te ih je trenutačno u uredu šestero zaposlenih visokoobrazovanih arhitekata i dvoje studenata na praksi. A upravo su poslovi u inozemstvu bili ključni za preživljavanje u kriznim vremenima i posredno im donijeli nove kvalitetne projekte.

– Od prvog dana do danas glavni problem je uvijek isti – prenormirani urbanistički planovi i predugo vrijeme potrebno za ishođenje raznoraznih dozvola i suglasnosti. Možda će se nešto u tom smislu popraviti prelaskom na digitalno ishođenje dozvola i suglasnosti u zadnjih pola godine, ali to još ne možemo sa sigurnošću reći – ističe Ivanišin, inače i doktor arhitekture te docent na Katedri za projektiranje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Zasad nemaju problema s krizom izazvanom koronavirusom, iako se zbog pandemije osjeća neizvjesnost. Godišnji prihodi su im stabilni, od 2016. kreću se oko tri milijuna kuna.

– Prođu li problemi uzrokovani koronavirusom za nekoliko mjeseci, planiramo povećati ured za još nekoliko arhitekata i jednog administratora. Nedavno smo kupili nova računala, koja još nismo uspjeli ni raspakirati, ali posla ima, i na projektima trenutačno radimo od kuće. Gradilišta nisu zatvorena, dovršavamo postojeća, radi se punom parom, a nadamo se uskoro i brojnim novima – ističe ovaj arhitektonski i poduzetnički dvojac koji ulazi u petnaestu godinu, više nego uspješnog, zajedničkog poslovanja.


Komentari članka

Vezani članci

Nikola Božić: Ako gosti ne mogu do Đurine hiže, mogu delicije s OPG-a do njih

01.06.2020.

Zatvaranje restorana Đurina hiža na obiteljskom OPG-u u Varaždinskom Toplicama zbog pandemije koronavirusa umalo je upropastilo obiteljski posao, no Nikola Božić odlučio je dostavljati proizvode sa svojeg OPG-a po cijeloj Hrvatskoj. Krenulo je odlično. Pr

Domaća tvrtka napravila aplikaciju za bolji nadzor nad trošenjem novca u sportu

01.06.2020.

Tvrtka, koja danas ima četiri suvlasnika, zapošljava sedam djelatnika. Njihove se neto plaće kreću u rasponu od 8000 do 9000 kuna. Sjedište Fortis Labora je u ZICER-u, poduzetničkom inkubatoru na Zagrebačkom velesajmu.

Timi i Dubravka Kovačević: Nakon pandemije mnoge će tvrtke reorganizirati radni prostor

01.06.2020.

Zagrebačka tvrtka DCT upravljanje poslovnim procesima bračnog para Dubravke i Timija Kovačevića nudi specijalizirana rješenja za kvalitetno upravljanje radnim mjestima i objektima, odnosno radnim i uredskim prostorima. Od najma, planiranja ranih mjesta do

Gradi 15 metara dug brod od konoplje na solarni pogon: 'Sve je krenulo prije 12 godina'

31.05.2020.

Vlasnik malog brodogradilišta Marservis iz Kaštelira Luciano Beg, zajedno sa Fakultetom strojarstva i brodogradnje iz Zagreba prijavio je projekt na natječaj za sredstava iz fondova EU za izgradnju katamarana na električni pogon, od prirodnih materijala k

Od pogona u kući do moderne proizvodnje etablirane kozmetike

31.05.2020.

Iako mnoge tvrtke imaju problema s osiguranjem dovoljno stručne radne snage, u Biovitalistu ističu da oni slove kao dobar i kvalitetan poslodavac te da se vjerojatno zato nisu dosad susretali s ovim problemom.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija