Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Ruj 2019

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: hrt  

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Najavio je i da će od 1. siječnja 2020. neoporezivim primicima smatrati i izdvajanja poslodavaca za dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje radnika. Pravilnik stupa na snagu nakon podrobnih analiza koje su proteklih mjeseci radili u Ministarstvu financija, zajedno i s određenim brojem poreznih, financijskih i makroekonomskih stručnjaka, izjavio je Marić novinarima na zagrebačkim Vrbanima.

- Sve izmjene su na tragu onog što smo i do sada najavljivali, a to je davanje još jedne dodatne mogućnosti poslodavcima da povećaju izdavanja odnosno primanja za svoje zaposlenike, kazao je.

Rekao je i kako bi to povećanje u konačnici značilo i veće plaće te veći standard zaposlenika, što je na tragu i dosadašnjih izmjena u tri kruga porezne reforme, a poglavito one posljednje od kraja prošle godine, kada je neoporezivi iznos primitaka za prigodne nagrade povećan s 2.500 na 7.500 kuna.

Za poslodavce mogućnost, a ne prisila

Ministar naglašava da je to samo mogućnost za poslodavce te da ne postoji prisila, poručivši kako je ovo doprinos javnih financija i fiskalne politike za povećanje plaća u gospodarstvu. Ti dodatni izvori primitaka za zaposlenike koji ne podliježu oporezivanju između ostalog se odnose na troškove prehrane radnika, zatim smještaja, vrtića za djecu, odmora u sklopu modela "Cro kartice", dok se Pravilnikom i povećava neoporezivi iznos dnevnice za službena putovanja, na 200 kuna, što je 30 kuna više nego do sada.

Izmjena koja će stupiti na snagu s promjenom Zakona o porezu na dohodak, a to je s prvim danom iduće godine, jest i da će se neoprezivim primitkom smatrati i ono što poslodavac isplaćuje za svog zaposlenika po osnovi dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Kada je riječ o troškovima prehrane, poslodavci mogu paušalno isplatiti radnicima do 5.000 kuna godišnje bez pravdanja ikakvih troškova, ili do 12.000 kuna godišnje, no na temelju vjerodostojne isprave te pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i podmireni su bezgotovinskim putem. Također, usluga prehrane se može organizirati i u restoranu odnosno prostoru poslodavca, o čemu i onda mora osigurati vjerodostojnu dokumentaciju.

- Troškovi smještaja također podrazumijevaju isplatu radniku na temelju vjerodostojne dokumentacije, bezgotovinskim putem, do visine stvarnog troška, Time su sada svi radnici po ovom pitanju izjednačeni, napominje Marić.

Otvorena je i mogućnost isplate do 2.500 kuna godišnje za podmirivanje različitih troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika, što se trenutno kolokvijalno naziva "Cro kartica". Kako će se u konačnici zvati, to Marić prepušta Ministarstvu turizma, koje će i propisati kako će se taj model regulirati, a kojem je intencija da pokriva razdoblje van sezone, od listopada do travnja.

Neoprezivim primicima se mogu smatrati i primici kojima poslodavac podmiruje troškove vrtića za djecu svojih zaposlenika.

Velik dio poslodavaca pozitivno gleda na predložene mogućnosti

Na pitanje novinara vjeruje li da će poslodavci iskoristiti ove olakšice, Marić je kazao da smatra da velik dio poslodavaca u Hrvatskoj vrlo pozitivno gleda na ovakvu jednu mogućnost, u smislu da mogu povećavati plaće zaposlenicima, a da u isto vrijeme nema nikakvog dodatnog poreznog tereta.

Podsjetio je da su isplate na ime povećanja neoporezivog iznosa primitaka za prigodne nagrade, koja je stupila na snagu 1. prosinca prošle godine, samo u tom mjesecu dosegnule 1,25 milijardi kuna, što je obuhvatilo oko 471 tisuće zaposlenika. Napominje da ta mogućnost naravno vrijedi i ove godine, a kako je dosada dodatno isplaćeno oko 850 milijuna kuna.

Upitan pak hoće li i država koristiti ove mogućnosti, Marić je kazao da je kod zaposlenika u državnoj i javnoj službi trenutni fokus na problematici osnovice plaća, nada se da će se na pravi način otvoriti i rasprava o koeficijentima i složenosti posla i svih dodataka, a zatim i nekih mjera koje su novim Pravilnikom predviđene.

Podsjeća da Vlada u skladu sa svojim mogućnostima državnim i javnim službenicima za sada isplaćuje onih "originalnih" 2.500 kuna neoporezivih primitaka na ime regresa i božićnice.

Na pitanje novinara pak o strahovanjima sindikata da bi oni poslodavci koji su dosad već plaćali topli obrok radnicima i na to porez, s ovim izmjenama mogli smanjiti bruto plaće, te boji li se "sivih zona", Marić je kazao da kada bi se samo isključivo vodili principom da ne idemo u ono gdje netko nešto može zloupotrijebiti, tada vjerojatno ne bi nikad ni predložili neku izmjenu.
Ponovio je da vjeruje da velika većina poslodavaca ovo vidi kao pozitivnu mogućnost koju će i iskoristiti u skladu s njenom originalnom intencijom.

Konstruktivna rasprava na pregovorima u zdravstvu

Novinari su Marića pitali i o najavljenom štrajku zdravstvenih djelatnika.

- Koliko sam informiran od mojih kolega, na tim razgovorima pregovaračkog odbora je konstruktivna rasprava, analizira se ono što je do sada već bilo na neki način predmet ili tema razgovora i vidjet ćemo do kuda će i na koji način će to sve ići, rekao je Marić.

Vlada, kazao je, smatra da zaposlenici zaslužuju i veća primanja.

- Isto kao što je slučaj i u privatnom sektoru ne možemo zanemariti činjenicu ograničenih mogućnosti, dakle, sve ono što imamo na raspolaganju u okviru proračuna i javnih financija. Dakle, moramo na taj način i balansirati, ustvrdio je.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljeni podaci o plaćama u Hrvatskoj, evo gdje su najveće

19.11.2019.

Promatra li se kretanje plaća po regijama NUTS 2 (Jadranska i Kontinentalna Hrvatska, op.a.), uočljivo je da je u Kontinentalnoj Hrvatskoj prisutna diferencijacija među županijama i Gradom Zagrebom, pri čemu se Grad Zagreb pozicionira iznad prosjeka Hrvat

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

FINA kupila deset posto dionica Zagrebačke burze

11.11.2019.

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

Novi porezni tretman: Mladima u Hrvatskoj moglo bi u džepu ostati oko 700 milijuna kuna godišnje

06.11.2019.

Država je i sada široke ruke prema tvrtkama i poslodavcima koji zapošljavaju mlade ljude

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 424 članka imaju tag dzs
  30. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija