Izvoz postaje imperativ svih hrvatskih vinara

Zbog rasta uvoznih vina i znatno lošijeg izvoza, domaći vinari su uoči Martinja na 777. godinu postojanja kutjevačkog podruma u metropoli hrvatske graševine, u okviru vinskog foruma, razgovarali na temu »Suradnja vinara Hrvatske pri izvozu na strano tržište«. Osnovni cilj foruma organiziranog pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatske gospodarske komore te Hrvatskog centra za poljoprivredu bio je kako povećati izvoz, prije svega u zemlje regije, a potom i u Europsku uniju.

Sličan forum održan je i 2001. godine u Kutjevu. No, od tada do danas stanje se drastično pogoršalo i to na štetu izvoza tako da je trenutačno uvoz vina peterostruko veći od izvoza. U kvoti uvoznih vina najčešće su to rinfuzna stolna crna vina, i to iz regija koje znatno otežavaju prodaju domaćih vina na našem tržištu. Zahvaljujući takvoj tendenciji danas uvezena vina iz regije, Europske unije i zemalja »novoga svijeta« čine gotovo trećinu prometa vina na hrvatskom tržištu.

Da će se situacija teško mijenjati vinari su upozorili u raspravi naglašavajući da se u svijetu stvaraju sve veći viškovi vina i da sličnu tendenciju bilježe i naši vinari. Proteklih godina, zahvaljujući državnoj potpori, povećane su površine pod vinovom lozom, tako da se vinogradi trenutačno prostiru na 34.000 hektara zemljišta, a pripremaju se i novi nasadi. Istodobno, ove su godine vinogradi izuzetno rodili do te mjere da su mnogi vinari obavili zelenu berbu kako bi dobili što kvalitetnije grožđe, a time i vino. Veliki proizvođači vina uz grožđe sa svojih vinogradarskih površina otkupili su i grožđe od kooperanata, pa su u ovom trenutku podrumi puni mošta, što će im baš kao i vinarima u svijetu otežati plasman vina ovogodišnje berbe.

U takvim okolnostima izvoz naših vina postaje imperativ svih vinara. Na forumu je posebno ukazano na činjenicu da se velike količine rinfuznih vina, kad je riječ o regiji, uvoze iz Makedonije pa i Srbije, na što su upozorili đakovački vinari i zatražili intervenciju države kad je riječ o uvozu vina iz regije. Oni ističu da hrvatski vinari unatoč CEFTA-i nemaju isti tretman na tim tržištima. Stoga traže od države da do kraja godine sa zemljama regije na zadovoljavajući način riješi to pitanje.

Gotovo identične poteškoće kad je riječ o izvozu imaju i kutjevački vinari. Sam Kombinat Kutjevo izvozi 30 posto svojih vina što čini gotovo 40 posto hrvatskog izvoza vina. Prema riječima Mladena Tišljareca, predsjednika Uprave Kutjeva, posljednjih godina je otežan plasman boljih i kvalitetnijih vina u inozemstvu. Kad je riječ o izvozu, Vlado Krauhaker, čija je vinarija peta po izvoznim rezultatima i koji izvozi 27 posto vina, istaknuo je da puno europskih zemalja na različite načine potiče izvoz svojih vinara.

»Svaka država unutar sebe našla je model na koji način će poduprijeti proizvođače da mogu biti konkurentni na vanjskom tržištu. Naša zemlja, na žalost, do sada to nije prepoznala iako uvoz vina raste i time na domaćem tržištu imamo sve veću konkurenciju«, kazao je Krauhaker.

»Država mora napraviti dobru strategiju i stimulirati one vinare koji imaju visoku kvalitetu i visoke cijene. Oni moraju vani biti konkurentni jer stvaraju imidž jedne vinske države«, rekao je Krauhaker. On smatra da u Hrvatskoj nije upitna kvaliteta vina, već to što je Hrvatska potpuno anonimna država što se tiče proizvodnje vina. Tek su u posljednje dvije godine kvalitetu naših vina otkrili Francuzi.

Vinari su ponudili rješenje za izlazak iz stanja u kojem se već godinama nalaze, a to je gradnja u svijetu imidža hrvatskih vina čime bi se trebala baviti državna institucija za promociju vina, dok bi se vinari trebali udružiti te izraditi strategiju izvoza za idućih pet do deset godina. Sudionici foruma zatražili su i da se utvrde tržišta na koja se izvoze vina te da država uvede znatno strožu kontrolu uvoznog grožđa i vina.