Izvozimo domaće prvoklasno sjeme jeftino, a uvozimo preskupo slabije kakvoće od navedene u certifikatu

U Hrvatskoj godišnje bude certificirano sjeme stotinjak biljnih vrsta. Tako je, prema podacima Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek, u Hrvatskoj 2012/13. godine certificirano sjeme 91 biljne vrste.

Istovremeno u domaćoj proizvodnji pod kontrolom je bilo 38 biljnih vrsta uzgajanih za sjemensku reprodukciju. Ovaj podatak, kako navodi Drago Ćorić, predsjednik udruženja Hrvatsko sjeme, govori nam o siromaštvu brojčanog stanja, biljnih vrsta, s kojima se sjemenari u domaćoj proizvodnji.

- Konkretno, ovdje je riječ o 53 biljne vrste, i to s velikim brojem sorata, čije se sjeme certificirano troši u našoj zemlji te se ono uvozi za potrebe domaće sjetve. To je ponajprije sjeme povrća, zatim sjeme krmnog bilja te sjeme šećerne repe. Šteta, jer mi jednostavno nemamo organizatora proizvodnje koji bi stao iza proizvođača s garantiranom cijenom, sigurnim otkupom i plaćanjem proizvoda - navodi Ćorić, te dodaje kako su hrvatski sjemenari ostali na vjetrometini velikog broja uvoznika, koji sjeme uvoze tobože iz EU, a ono je podrijetlom iz Sjeverne Afrike i Južne Amerike, ali najviše iz Kine. Istina, ono je, dodaje on, jeftinije, ali i znatno slabije kakvoće od navedene u certifikatu.

Niska klijavost uvoznog sjemena

- Prosječno je do 2012. godine bila i do 13 % niža klijavost sjemena od navedenog na certifikatu. Taj podatak je utvrdio Zavod za sjemenarstvo Osijek, uzimanjem uzoraka i analizom sjemena, a to se zna i u Ministarstvu poljoprivrede i nikom ništa. Međutim, prema kombiniranim podacima Zavoda za sjemenarstvo i Hrvatske gospodarske komore, od ukupno 38 aprobiranih biljnih vrsta, izvezeno je sjeme od 16 vrsta u količini većoj od 10.500 tona. Primjera radi, navodim da je 2012. godine izvezeno sjemena pšenice 4977 tona, zatim sjemena ječma 814 tona, sjemena hibridnog kukuruza 3411 tona, sjemena suncokreta 1068 tona, sjemena soje 133 tone i sjemena lucerne 14 tona. Vrijedno je spomenuti izvoz sjemena suncokreta, uz naglasak da sjemena suncokreta Republika Hrvatska nikada nije imala dovoljno za vlastite potrebe, a sada imamo prvoklasnog sjemena četiri puta više od vlastitih potreba.
Izvozimo jeftino, a uvozimo preskupo

Ono završava u europskim zemljama, koje su izbirljive u pogledu njegove kakvoće, kao što su Austrija, Italija, Francuska, Rumunjska i Mađarska.

- Zahvaljujući organizatoru proizvodnje, koji introducira inozemne kultivare, Republika Hrvatska je u vrlo kratkom vremenu postala jedan od najveći europskih izvoznika sjemena hibridnog suncokreta. U 2013. godini Republika Hrvatska imala je u izvozu 50 % više sjemena suncokreta jer je organiziran uzgoj na većoj površini (od 777 hektara) nego godinu dana prije. Ove godine uzgoj sjemenske uljane repice za inozemno tržište vrlo uspješno je odrađen na 197 hektara - naveo je Ćorić.

Uvoz sjemena u 2012. godini bez uvoza sjemenskog krumpira i lučice, za najznačajnije 24 biljne vrste, količinski je za 50 % manji od mase ukupnog izvoza sjemena. Međutim, vrijednosno je veći za 65 %. U prošloj godini, zbog negativnih posljedica velike suše, samo je uvoz sjemenskog kukuruza u većoj vrijednosti od uvoza svih biljnih vrsta zajedno. Iznimno je 2012. godine uvoz sjemena kukuruza veći od izvoza jer je trebalo podmiriti ranije obaveze, a urod podbacio. Osim toga uvozno sjeme iste kategorije i kakvoće u pravilu ima višu cijenu od izvozne jer su vlasnici kultivara tog sjemena inozemne tvrtke, koje nam plaćaju uslugu proizvodnje, a svi obračuni vlasničkog prava plaćaju se u inozemstvu. Ovaj navod ću potvrditi podatkom HGK da se sjeme jednolinijskih hibrida kukuruza izvozi po cijeni od 3049, a uvozi po 4238 USD/t i sjeme suncokreta se izvozi po cijeni od 2859 USD/t, a uvozi po 13.588.
Toliki uvoz sjemena nije opravdan

Tradicionalni uvoz sjemena gotovo svih vrsta povrća, šećerne repe i sjemena puno vrsta krmnog bilja nije opravdan, pa treba ponovno isticati da umjesto uvoza moramo sami pokriti vlastite potrebe i pronaći organizatora za proizvodnju prema inozemnom tržištu. Da se to može potvrđuje nam porast izvoza sjemena suncokreta i repice i izvoz sjemena nekoliko vrsta trava, lucerne i 17 tona sjemena nekoliko vrsta povrća u Italiju. Opravdano je pitanje kako to da primjerice izvozimo sjeme stočnog graška, a istovremeno uvozimo 243 t sjemena graška za ljudsku hranu koje je skuplje. Sjemenski krumpir i sjemenska lučica crvenog luka neprestano se uvoze još od šezdesetih godina prošlog stoljeća s relativno velikim oscilacijama. Tako je 2012. godine uvezeno 7200 tona sjemenskog krumpira i 1350 tona lučice. Ukupna vrijednost sjemena izvezenog i prodanog na inozemnom tržištu u 2012. godini je cca 17.000.000 USD, a vrijednost sjemena koje je uvezeno u Republiku Hrvatsku iznosi oko 35.000.000 USD. U tom iznosu udjel sjemena kukuruza, krumpira i šećerne repe iznosi 25.000.000 USD, ili 71 %.