Jamstva škverovima ipak su najveća mina

kupni javni dug Hrvatske, uključujući i državna jamstva, krajem studenoga prošle godine dosegnuo je 167,9 milijardi kuna, ili 50 posto hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozorava se u najnovijim analizama Raiffeisena.

U odnosu na 2008. godinu radi se o rastu javnog duga od čak 22,8 milijardi kuna, ili 15,7 posto. Posebno zabrinjava, kaže za Jutarnji Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisena, što dug opće države - u koju, osim središnje državne blagajne, ulaze i izvanproračunski fondovi, te lokalna samouprava - nastavlja rasti. Njezine prognoze govore da će hrvatski javni dug, zajedno s jamstvima, do kraja ove godine porasti na oko 52 posto BDP-a, a bez jamstava i HBOR-a iznosit će oko 40 posto BDP-a.

Opasna dinamika rasta
- Premda je hrvatski javni dug još uvijek ispod maastrichtskih kriterija od 60 posto BDP-a, zabrinjava dinamika rasta. Dodatnu opasnost stvara mogućnost aktiviranja jamstava, koja predstavljaju potencijalni dug, ali kako su odobravana brodogradilištima i ostalim gubitašima, velika je vjerojatnost da će najveći dio postati i stvarni dug države - ističe Živković Matijević.

Potencijalna mina za javne financije je i nastavak recesije, zbog čega se smanjuju proračunski prihodi, pa država ima veću potrebu za zaduživanjem. K tome, podsjećaju u RBA, u prvom su ovogodišnjem tromjesečju izdane dvije nove obveznice, a i Vladine mjere za oporavak gospodarstva, posebno najava rješavanja problema nelikvidnosti do lipnja, vjerojatno će potaknuti rast duga.

Bez jamstava bolja slika
Kada se iz računice odstrane jamstva, slika o hrvatskom javnom dugu postaje znatno povoljnija. Ukupni dug opće države, bez jamstava, krajem studenoga 2009. iznosio je 116,5 milijardi kuna, ili 35 posto BDP-a. Hrvatska po tome, ocjenjuje Živković Matijević, stoji bolje od prosjeka srednjoeuropskih tranzicijskih zemalja, čiji javni dug, bez jamstava, doseže 49 posto BDP-a, ali nešto slabije od europskog jugoistoka, gdje prosječni javni dug iznosi 28,4 posto BDP-a.