Jeftin način za početak poslovanja

U Hrvatskoj ih je tridesetak, a zadaća im je pomoć u razvoju novih poduzeća, poticanje inovativnosti, prijenos znanja i tehnologije, umrežavanje poduzetnika, sve to uz niže troškove poslovanja. Poduzetnički inkubatori pokrenuti su kako bi se smanjila vjerojatnost propasti start-up kompanija, što se nastoji postići, među ostalim, subvencioniranim zakupom poslovnog prostora, savjetodavnom pomoći, predstavljanjem 'stanara' inkubatora na sajmovima te pružanjem računovodstvenih, pravnih, adminitrativnih te usluga planiranja i razvoja. Naime, prema istraživanju Američke nacionalne udruge poslovnih inkubatora 80 posto svih novoosnovanih poduzeća koja nisu u sustavu inkubatora propada u prvih pet godina poslovanja, a druge strane start-up kompanije koje napuštaju inkubator imaju 87 posto izgleda za opstanak i uspjeh na tržištu u petogodišnjem razdoblju.

Antonio Dinjar, voditelj Poduzetničkog inkubatora Bjelovar i stručni suradnik u Odjelu za razvojne projekte, proveo je istraživanje na temu poduzetničkih inkubatora. U Hrvatskoj je taj oblik poticanja poduzetništva, objasnio je, relativno kasno došao na red. - U SAD-u takav se oblik potporne poduzetničke infrastrukture pojavio 1959., a u nas se tek 1991. pokazuju prvi znakovi razvoja. Inkubatori u sklopu tvornica Željezare Sisak i riječkog 3. maja, koji su prvi primjeri, nisu zaživjeli, no uspješan je rani primjer razvoja inkubatora u Hrvatskoj Tehnološki park Zagreb osnovan 1994. pod nazivom Končar - tehnološki park koji je 1998. prešao u vlasništvo Grada Zagreba i danas uspješno funkcionira - kaže Dinjar i dodaje kako je u Hrvatskoj do 2000. osnovano samo sedam inkubatora. Situaciju je popravio projekt Ministarstva gospodarstva iz 2002. kojim se sufinanciraju osnivanje, rad, uređenje prostora, nabava opreme i slično.

Prednost mladima
Poduzetnički inkubator Bjelovar osnovan je u studenome 2003., a poduzećima osim usluga uporabe poslovnog prostora nudi stručno praćenje i vođenje, organizaciju edukacija, usluge tajništva, tehničke usluge (telefon, faks, fotokopiranje), subvencioniranje nastupa na sajmovima i slično. Prednost pri ulasku u inkubator imaju poduzetnici do dvije godine starosti poduzeća, mladi poduzetnici do 30 godina starosti osnivača, poduzetnici s invalidnošću, poduzetnice, inovatori i poduzetnici koji se bave informacijskim tehnologijama. - Do ove godine proces inkubacije završilo je 15 poslovnih subjekata. Poduzetnici koji ulaze u Poduzetnički inkubator Bjelovar u prosjeku zapošljavaju 1,5 radnika. Ta se brojka nakon napuštanja inkubatora povećava na pet - kaže Dinjar i dodaje da je uz potporu Poduzetničkog inkubatora Bjelovar 2006. osnovan inkubator u Općini Velikoj Pisanici, što su zasad jedina dva poduzetnička inkubatora u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Jasmina Stričević, pročelnica Upravnog odjela za financije i poticanje poduzetništva Grada Koprivnice, kaže da dok u zapadnim zemljama inkubatori kao usluga imaju velik potencijal ponajprije zbog jeftinijeg najma, koprivničko iskustvo pokazuje da domaćim poduzetnicima prostor nije toliko važan. - Iz svojeg primjera zaključili smo da poduzetnicima prostor nema presudnu ulogu, osim ako nije riječ o prestižnoj lokaciji ili onoj s opremljenim proizvodnim pogonom, nego žele dodatne usluge poput marketinga, prodaje, izvoznog posredovanja, istraživanja tržišta - kaže Stričević.

Usporavanje zbog krize
Koprivnica je intenzivno počela promicati inkubator upravo uoči izbijanja svjetske gospodarske krize. Zasad su rezultati nešto manji od očekivanja, objasnio je Stričević, no ipak su zadovoljavajući i dobar indikator za razdoblje u kojem kriza neće imati presudnu ulogu u odlučivanju o pokretanju vlastitog biznisa. Grad Koprivnica nedavno je prostor inkubatora proširio sa stotinu na 1.100 četvornih metara. Cilj mu je inkubator koji može udomiti 20 malih biznisa. U zgradi ih je zasad šest. Voditelj Inkubatora Pakrac Željko Žilić kaže da su unatoč recesiji ispunili plan i da je trenutačno u 1.486 četvornih metara smješteno deset 'stanara' koji zapošljavaju 51 radnika. Pravo sudjelovanja na natječaju za zakup poslovnog prostora imaju poduzetnici i poduzetnici početnici (do tri godine poslovanja). Početna je zakupnina 15 kuna po četvornome metru uz trošak PDV-a. Svoj dom u inkubatoru pet godina mogu upotrebljavati proizvodne djelatnosti, a tri godine uslužne. U prvih šest mjeseci zakup se ne plaća, a zatim poduzetnik prvu godinu plaća 25 posto iznosa zakupnine, s time da postotak s godinama raste. Zajednički se mjesečni troškovi objekta (energija, voda, čišćenje, komunalni otpad), razmjerno površini kojom se koriste, raspoređuje na sve stanare - u prosjeku je 5,8 kuna po četvornome metru. Stričević kaže da se troškovi održavanja inkubatora od otprilike tisuću četvornih metara 190-ak tisuća kuna, što uključuje i ljude i materijalne resurse. - Stvaranje poduzetničkog inkubatora troškovno je intenzivan posao, zato shvaćamo da si svaka sredina ne može priuštiti takvu instituciju. Ipak, vjerujem da bi u svakom središtu županije morao biti barem jedan poduzetnički inkubator u kojem će se razvijati lokalna mala privreda - dodaje Stričević.

Pitanje kvalitete i održivosti
Žilić smatra da svako nerazvijeno područje mora imati poduzetnički inkubator, odnosno jedan inkubator na 10 tisuća stanovnika. Dinjar kaže da u SAD-u funkcionira 900-tinjak inkubatora, a u Velikoj Britaniji stotinjak. Uzme li se u obzir da ih je u Hrvatskoj tridesetak, brojka zadovoljava, ali pitanje je koliko su kvalitetni i održivi. No, kaže Dinjar, većina inkubatora u Hrvatskoj ima problem s nedostatkom poslovnog prostora za inkubaciju novih poduzeća. Budući da je uglavnom riječ o uredskim prostorijama, inkubiraju se uslužne tvrtke i proizvodne djelatnosti koje mogu funkcionirati u uredskim uvjetima. - Lokalne uprave morale bi iskoristiti neiskorištene i zapuštene poslovno-industrijske kapacitete i prepustiti ih poduzetničkim inkubatorima koji bi ih s pomoću sredstava Ministarstva, ali i dostupnih pretpristupnih fondova EU, mogli dovesti u stanje u kojima se može inkubirati poduzeće - predlaže Dinjar. Uz to osim golih zidova u inkubatorima treba ponuditi savjetodavne, edukacijske i tehničke usluge i poduzetnicima koji nisu u procesu inkubacije, tako da se inkubator pretvori, kaže Dinjar, u centar s mnogo aktivnosti: od inkubacije do realizacije poduzetničkih ideja, stvaranja novih proizvoda i usluga te otvaranja radnih mjesta.

Na duge staze
Najveći je problem poduzetničkog inkubatora, kaže Željko Žilić, sporost realizacije projekta. Objašnjava da se i upravi inkubatora i poduzetnicima mora osigurati stalna edukacija. Subvencioniranje zakupa prostora, pokazuju primjeri domaćih poduzetničkih inkubatora, svakako je pomoć u pokretanju vlastitog biznisa. Međutim, poduzetnike zanimaju dodatne usluge poput istraživanja tržišta, marketinga, poreznog savjetovanja, ponajviše umrežavanja. - Poduzetnički inkubator projekt je za dulje razdoblje, dulje od izbornog mandata, i osjetljiv je na promjenu politike, i lokalne i nacionalne. Uprava inkubatora mora stalno preispitivati svoje odluke, nuditi kvalitetnije mjere, a nužno je i kvalitetnije definirati izvore sufinanciranja potpornih institucija - zaključuje Žilić.