Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Pro 2009

Jeftini pjenušci na meti državnih inspektora

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Jeftini pjenušci na meti državnih inspektora

Svaki hrvatski građanin u prosjeku na godinu popije samo dva decilitra pjenušca, a oko 20 litara vina. Nijemci, pak, i Francuzi, koji su na vrhu europske ljestvice po konzumiranju pjenušavih vina, popiju čak pet litara pjenušaca. Potrošnja pjenušca je, naravno, uglavnom vezana uz božićne i novogodišnje blagdane, kada se na tržištu pojavi vrlo šarena ponuda.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kažu da će i ove godine pojačano kontrolirati uvoz i stavljanje pjenušaca na domaće tržište u predblagdansko vrijeme. Dodaju da su proteklih godina na tržištu primijetili sve veći udio cijenom pristupačnih domaćih pjenušaca.

Za vrijeme blagdana je osobito pojačana kontrola kakvoće prirodnih pjenušavih vina, a posebna pozornost posvećena je onima koji se prodaju po niskim cijenama. Osim kategorije prirodnih pjenušavih vina, postoji i kategorija biser-vina i gaziranih vina. Sva prirodna pjenušava vina, biser-vina i ona gazirana moraju imati deklaraciju koja potrošača informira o njihovu sadržaju, podrijetlu i kakvoći. U proizvodnji kraljevskog zlatnog pjenušca »Double gold« koristi se listić dvadesetčetverokaratnog zlata pa vino, osim što pruža poseban vizualni užitak, jer u njemu plivaju listići zlata, ima i ljekovita svojstva.

Drugi su, pak, osmislili »šumski pjenušac« oplemenjen likerom od borovih iglica. Imamo i najmanji pjenušac na svijetu, okruglu bočicu s vinom Mirjane Zelenike.
Na domaćem tržištu se prodaje i najpoznatiji svjetski šampanjac »Dom Perignon«, i to za oko 1300 kuna, a najtraženiji su pjenušci Freixeneta od pedesetak kuna. U Hrvatskoj su registrirana 22 proizvođača pjenušavih vina, od kojih je u kontinentalnom dijelu zemlje desetak onih koji ih proizvode klasičnom metodom. Najviše je proizvođača pjenušaca u okolici Zagreba, a ima ih i u Podunavlju, Slavoniji na Plešivici te u okolici Zeline. Jedan do najstarijih je i Franjo Jambrović s Plešivice i njegov pjenušac »Zlatni pelin«, a najtrofejniji je Tomislav Tomac s »Classicom«.

Na nedavnom 4. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva u Zagrebu pjenušci su, među 220 odabranih proizvođača vina iz Hrvatske i desetak drugih vinskih zemalja, zasjali u punom sjaju. Od domaćih proizvođača pjenušaca, uz brojne uvoznike, predstavili su se najbolji pjenušci s Vinistre i Sabatine, a održane su i posebne prezentacije Peršurićeva »Misala«, PZ Vrbnika, Katunara, Grabovca, Tomca, Kosa i dr.. Čak i Agronomski fakultet u Zagrebu, osim vina »Crni vitez«, proizvodi pjenušac »Bela« na poljoprivrednom dobru Jazbina. Inače, posljednjih godina mijenja se kultura pijenja vina, a u skladu s tim promjenama ni pjenušci više nisu samo piće za bogate. Pjenušci se sve češće, osim za Novu godinu i rođendanske zdravice, piju uz deserte, kolače i čokoladu, a s vremenom će se piti kao svako drugo vino. Cilj je proizvođača pjenušca da to vino kao aperitiv zamijeni popularne »žestice«. Da bi se to postiglo, treba više slijediti dobru praksu koja znači točenje pjenušca na čaše. Tada će on osvojiti domaće tržište. No, put do dobrog pjenušca je dug i mukotrpan. Nužno je mjesec dana u podrumu na optimalnoj temperaturi od 10 do 12 stupnjeva Celzija, svaki dan malo zaokrenuti boce.


Komentari članka

Vezani članci

Osijek dobio laboratorij za vino

03.12.2020.

Na području Slavonije, Baranje i hrvatskoga Podunavlja ima oko 2 800 proizvođača vina i grožđa te više od 6 tisuća hektara vinogradarskih nasada. Oni čine udio od 44 % od ukupnih količina vina koja se stavljaju na domaće tržište. Svima njima ovakvi su lab

Manje oranica i goveda, a više svinja, ovaca i peradi

03.12.2020.

Nešto više od petine ukupnih površina oranica i vrtova odnosi se na industrijske usjeve, koji u odnosu prema 2016. godini bilježe i porast površina za 1,7 posto. Pod industrijskim usjevima ove je godine bilo 177 tisuća hektara, čime u ukupnim površinama i

Obavljen još jedan korak do 8,07 milijardi eura za EU poljoprivrednike

02.12.2020.

Zaključen je neformalni dogovor o novoj uredbi ZPP-a da se do kraja 2022. poljoprivrednicima isplate potpore vrijednosti 8,07 milijardi eura. Najudaljenijim regijama i dalje isti financijski iznosi, a produljene su i izvanredne Covid mjere.

Manje se trošilo na ‘Crni petak‘, pad je velik

01.12.2020.

I ove su godine građani iskoristili popuste i promotivne akcije, posebno online. No, s obzirom na gospodarske posljedice pandemije, smanjena sklonost potrošnji je bila očekivana

Električna oprema digla industriju, a trgovinu pošta

01.12.2020.

Industrijska proizvodnja u listopadu ove godine je porasla 2,8 posto dok je maloprodaja pala 2,5 posto, najmanje od početka pandemije

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici