Jeftini pjenušci na meti državnih inspektora

Svaki hrvatski građanin u prosjeku na godinu popije samo dva decilitra pjenušca, a oko 20 litara vina. Nijemci, pak, i Francuzi, koji su na vrhu europske ljestvice po konzumiranju pjenušavih vina, popiju čak pet litara pjenušaca. Potrošnja pjenušca je, naravno, uglavnom vezana uz božićne i novogodišnje blagdane, kada se na tržištu pojavi vrlo šarena ponuda.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kažu da će i ove godine pojačano kontrolirati uvoz i stavljanje pjenušaca na domaće tržište u predblagdansko vrijeme. Dodaju da su proteklih godina na tržištu primijetili sve veći udio cijenom pristupačnih domaćih pjenušaca.

Za vrijeme blagdana je osobito pojačana kontrola kakvoće prirodnih pjenušavih vina, a posebna pozornost posvećena je onima koji se prodaju po niskim cijenama. Osim kategorije prirodnih pjenušavih vina, postoji i kategorija biser-vina i gaziranih vina. Sva prirodna pjenušava vina, biser-vina i ona gazirana moraju imati deklaraciju koja potrošača informira o njihovu sadržaju, podrijetlu i kakvoći. U proizvodnji kraljevskog zlatnog pjenušca »Double gold« koristi se listić dvadesetčetverokaratnog zlata pa vino, osim što pruža poseban vizualni užitak, jer u njemu plivaju listići zlata, ima i ljekovita svojstva.

Drugi su, pak, osmislili »šumski pjenušac« oplemenjen likerom od borovih iglica. Imamo i najmanji pjenušac na svijetu, okruglu bočicu s vinom Mirjane Zelenike.
Na domaćem tržištu se prodaje i najpoznatiji svjetski šampanjac »Dom Perignon«, i to za oko 1300 kuna, a najtraženiji su pjenušci Freixeneta od pedesetak kuna. U Hrvatskoj su registrirana 22 proizvođača pjenušavih vina, od kojih je u kontinentalnom dijelu zemlje desetak onih koji ih proizvode klasičnom metodom. Najviše je proizvođača pjenušaca u okolici Zagreba, a ima ih i u Podunavlju, Slavoniji na Plešivici te u okolici Zeline. Jedan do najstarijih je i Franjo Jambrović s Plešivice i njegov pjenušac »Zlatni pelin«, a najtrofejniji je Tomislav Tomac s »Classicom«.

Na nedavnom 4. međunarodnom festivalu vina i kulinarstva u Zagrebu pjenušci su, među 220 odabranih proizvođača vina iz Hrvatske i desetak drugih vinskih zemalja, zasjali u punom sjaju. Od domaćih proizvođača pjenušaca, uz brojne uvoznike, predstavili su se najbolji pjenušci s Vinistre i Sabatine, a održane su i posebne prezentacije Peršurićeva »Misala«, PZ Vrbnika, Katunara, Grabovca, Tomca, Kosa i dr.. Čak i Agronomski fakultet u Zagrebu, osim vina »Crni vitez«, proizvodi pjenušac »Bela« na poljoprivrednom dobru Jazbina. Inače, posljednjih godina mijenja se kultura pijenja vina, a u skladu s tim promjenama ni pjenušci više nisu samo piće za bogate. Pjenušci se sve češće, osim za Novu godinu i rođendanske zdravice, piju uz deserte, kolače i čokoladu, a s vremenom će se piti kao svako drugo vino. Cilj je proizvođača pjenušca da to vino kao aperitiv zamijeni popularne »žestice«. Da bi se to postiglo, treba više slijediti dobru praksu koja znači točenje pjenušca na čaše. Tada će on osvojiti domaće tržište. No, put do dobrog pjenušca je dug i mukotrpan. Nužno je mjesec dana u podrumu na optimalnoj temperaturi od 10 do 12 stupnjeva Celzija, svaki dan malo zaokrenuti boce.