Jesenska sjetva: Najviše ćemo zasijati pšenice

U tijeku je jesenska sjetva i to na gotovo 500.000 hektara. Najviše ćemo zasijati pšenice, a čak za trećinu manje pivarskog ječma, za kojim potražnja u krizi uzrokovanoj koronavirusom pada.

Danima su ratari čekali da se nakon obilnih kiša prosuši slavonska ilovača. Ore se i sije danonoćno.

Najvažniju domaću uljaricu - repicu, posijali su na vrijeme. Poniknula je dobro, no odmah su je napali štetnici. Zato se čak dvaput moralo u zaštitu, i to biološku. Jer kemijska je ove godine zabranjena.

- Smanjio sam otprilike za 40 posto jer jednostavno prevelik je rizik ići na velike površine bez tih sredstva, kaže Tomislav Kundakčić, Kula.

Ova gorušica bit će zaorana za zelenu gnojidbu. Na parcelu će idućih dana zasijati pivarski ječam. Zbog dobre otkupne cijene, najisplativiju žitaricu.

- Godina je bila dobra, veliki su bili urodi pa je i iz tog razloga došlo do smanjenja, sijat ćemo 30-tak posto manje, kaže Mario Glavaš, predsjednik Udruge ratara "Ledina".

No zato sve nade polažu u našu najvažniju krušaricu - pšenicu.

- Imali smo zastoj, u ovom trenutku sijemo pšenicu, pšenice planiramo posijati 1400 hektara, sada smo negdje na 40 posto ukupno zasijanih površina, kaže Ivan Đurić, voditelj Ratarstva, Kutjevo d.d.

S obzirom na to da im zakon to dopušta, mnogi će sijati farmersko sjeme, narodski rečeno - tavanušu. A ona sa sobom nosi velike rizike - bolesti.

- Svakako preporučujemo da se sije certificirano, deklarirano sjeme, a to je ujedno preporuka Društva "Hrvatskih sjemenara", kaže Željo Tubić, voditelj Sjemenarstva, Kutjevo d.d.

Jer samo tako ratari mogu osigurati visok urod i kakvoću, a time i bolju cijenu. S obzirom na to da ih nakon sjetve čeka intenzivna zaštita, dobro će doći predujam potpore koji će im u studenom isplatiti država. I to od gotovo milijardu kuna.