Jesu li Hrvati spremni na preseljenje radi boljeg posla?

Preseljenje radi bolje poslovne budućnosti, čak i izvan domovine, uobičajena je praksa u razvijenim zemljama Europske unije. Koliko su građani spremni na selidbu radi posla i pod kojim uvjetima, istražio je MojPosao na više od 300 ispitanika

Čak 98 posto ispitanika spremno je na preseljenje radi (boljeg) posla – 48 posto ispitanika spremno je na selidbu unutar Hrvatske i u inozemstvu, dok ih je 47 posto spremno na preseljenje isključivo u inozemstvo.

Istraživanje pokazuje da su na preseljenje podjednako spremni muškarci i žene.

Na preseljenje su spremniji zaposleni ispitanici. Na preseljenje isključivo u inozemstvo spremno je 49 posto zaposlenih i 47 posto nezaposlenih ispitanika, dok na preseljenje općenito je spremno 99 posto zaposlenih i 97 posto nezaposlenih ispitanika.

Ovisno o stručnoj spremni, na preseljenje općenito su spremniji ispitanici s visokom stručnom spremom - 64 posto ispitanika visoke stručne spreme spremno je na preseljenje bilo unutar Hrvatske ili u inozemstvo, dok je na isto spremno 41 posto ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Od ispitanika koji su spremni na preseljenje, njih trećina (37 posto) u mogućnosti je spakirati kofere odmah, dok bi ih 44 posto moglo preseliti kroz mjesec dana. Tri mjeseca priprema potrebno je za 11 posto ispitanika, dok preostalim ispitanicima (10 posto) je potrebno više od tri mjeseca.

Na pitanje 'Što vas je do sada sprečavalo da se preselite u inozemstvo radi posla?' većina ispitanika odgovara da je prvenstveno riječ o financijskim (ne)mogućnostima, nepoznavanju stranih jezika ili obiteljskim obavezama.

Iako gaje veliku želju za radom u inozemstvu, čak 59 posto ispitanika nije poslalo niti jednu prijavu za posao u inozemstvu. Trećina (31 posto) ispitanika izvršila je prijavu, ali još nije dobila povratnu informaciju, dok ih se 10 posto prijavilo i dobilo odgovor poslodavca.
Na natječaje za rad u inozemstvu u većoj se mjeri javljaju muškarci (47 posto) nego žene (36 posto).

Čak 46 posto ispitanika ne zna gdje treba tražiti informacije potrebne za zaposlenje izvan države, dok ih je tek šest posto pronašlo sve potrebne informacije za preseljenje.

Od informacija za preseljenje, ispitanicima su najvažnije one vezane za životni standard, smještaj i uvjete preseljenja.

Kada je u pitanju vrsta ugovora o radu, ispitanici priželjkuju bilo kakav ugovor (44 posto). Za 24 posto ispitanika bitno je da to bude ugovor na neodređeno (24 posto), dok 32 posto ispitanika bi prihvatilo ugovor na određeno.

Najvažniji razlog prilikom odabira tvrtke u inozemstvu je dobra plaća (82 posto). Slijede dobra radna atmosfera (63 posto), dobri uvjeti zapošljavanja i nagrađivanja (62 posto) te dobre mogućnosti za razvoj karijere (59 posto).

Više od polovice ispitanika (57 posto) vratilo bi se u Hrvatsku kad bi dobili ponudu koja je bolja od one u inozemstvu. Nešto više od trećine ispitanika (35 posto) ne bi se vratilo u Hrvatsku, dok bi se svega osam posto ispitanika vratilo bez obzira kakva je ponuda iz Hrvatske.

Očekivano, većina ispitanika (90 posto) željela bi raditi u Europi. U Sjevernu Ameriku i Australiju voljelo bi odseliti po 38 posto ispitanika. Južna Amerika manje je popularna i tek 14 posto ispitanika ima želju živjeti i raditi ondje, dok su oni koji bi preselili u Aziju (sedam posto) i Afriku (šest posto) iznimno rijetki.

Njemačka je obećana zemlja, barem ako je suditi prema mišljenju ispitanika; čak 59 posto odselilo bi u nju. Na drugom je mjestu Austrija u kojoj bi živjelo i radilo 40 posto ispitanika. Trećina ispitanika (33 posto) odselila bi u SAD, dok bi u Veliku Britaniju odselilo 32 posto ispitanika.

S obzirom na to da se oglasi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara mogu relativno često naći na portalu MojPosao, u te je zemlje spremno emigrirati 11 posto, odnosno devet posto ispitanika.