Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Stu 2017

Još jedna porezna ludost

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: Krešimir Butković  

Još jedna porezna ludost

KOLUMNA - Sprema se novi namet. Razmišlja se o uvođenju poreza na rizično ponašanje.

Primjerice, uzimalo bi se tri kune po kutiji cigareta da bi se donekle sanirao dug u zdravstvu od preko 8,5 milijardi kuna. Nisam pušač i boli me uho za cijenu cigareta, no u rizično ponašanje bi spadala i debljina, hrana prepuna šećera i soli, mogu uvesti i poreze na paraglajdere, padobrance, adrenalinske sportove, na vožnju bicikla bez kacige, a sve rizičnije ponašanje je i udisanje gradskog zraka prepunog teških metala. Što i da se svi odreknemo cigareta? Bi li to riješilo problem deficita i dugovanja zdravstva prema farmaceutima?

Naravno da ne bi. Država kad nema petlje za odgovorno ponašanje i rezove lakše sjeda na grbaču svojih građana nego da stegne novčanik tamo gdje treba. Smjenjuju se ministri, svaki nadobudno obećava spas u zdravstvu, a dug i rupa sve veći. Svi su se busali da imaju znanje i način na koji će riješiti sustavno propadanje zdravstva. Možda bi, a oni zagovaraju i povećanje naknade za dopunsko, mogli zdravstveno uplaćivati u Danskoj ili Engleskoj.

Država je ionako desetkovala naše liječnike tjerajući ih van trbuhom za kruhom. Isto je i s medicinskim osobljem i intelektualnom bazom čija je statika opasno narušena. Jednostavno, ostali su ili nadobudni domoljubi kojima još nije voda došla do ušiju ili oportunisti koji će lakše ušićariti neko radno mjesto propisujući lijekove za koje su stimulirani od strane farmaceuta.

Hrvatski građanin je taman naučio živjeti bez luksuza, a sad mu se želi oduzeti i ''voda''. Kao ona dalmatinska: taman sam naučio magare bez hrane, a on mi crk'o.

Ako razmišljamo o rizičnom ponašanju, onda se najrizičnije ponaša upravo država. Zdravstvo je destabilizirano i brojnim uhljebima koji nemaju veze s medicinom.

Umjesto da zapošljavamo veći broj medicinskih sestara i liječnika te da im povećamo plaće, kako to rade u Rumunjskoj npr., država zapošljava nepotrebnu birokraciju koja sve više opterećuje proračun i gomila dugove. Političarima je tako svejedno tko će od liječnika dežurati 48 sati u hrvatskoj javnoj bolnici. Osigurali smo im takve plaće s kojima mogu bez problema u inozemstvo na liječenje.

A takvih slučajeva nije bilo malo u zadnjih dvadesetak godina. Hrvatska se raspada poput nekrotičnog tkiva, a u kakvom je kaosu svjedoče i rezultati u kojima nas u svim segmentima pretječu zemlje u regiji koje i nisu članice EU. Uništili su prosvjetu, kulturu, zdravstvo, šport je već godinama u močvari, a ostale resore nepotrebno je i spominjati. Vlada svojim rizičnim ponašanjem rasprodaje u bescjenje hrvatsku imovinu nemilice gazeći malog hrvatskog građanina. Kao da im je u interesu da uskoro postanemo Republika Nestle ili Republika Monsanto.

Vlada može dizati harač na sve što poželi no riješiti neće ništa. Oni zapravo ni ne teže rješavanju problema. Upropaštavaju nas ili neznanjem ili s namjerom. Druge nema.

Građani su za ovu situaciju odgovorni samo po dvije točke logike:

1. Što uporno biraju neznalice ne koristeći svoje pravo preferencijalnog glasa i odluke da glasa za znanje, a ne gramzivost;
2. Što su inertni onda kad treba dignuti glas protiv očite devastacije i nemoralnosti onih koji odlučuju u naše ime.

Hoćete li plaćati kutiju cigareta stotinu kuna ili ne, to neće ništa promijeniti na stvari sve dok novac od harača ne bude alociran u liječnikee, medicinsko osoblje, a ne u rođake i kumove kojima računalo u bolnici treba za naganjanje virtualnih tenkova, dok ljudi umiru od neodgovarajuće skrbi, opterećenja osoblja koji ne stignu sve, od propale infrastrukture, od toga da je važnije kupiti luksuzne automobile vladajućima, nego osobama s invaliditetom osigurati dom i skrb dostojnu čovjeka.

Rizično ponašanje u hrvatskom društvu postoji samo utoliko što smo uz cigarete popušili još jednu generaciju rizičnih skorojevića koji raskućuju sve što smo desetljećima s mukom stvarali.


Komentari članka

Vezani članci

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

24.10.2018.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

23.10.2018.

Ministar rada Marko Pavić u posljednje vrijeme, kao i većina resornih ministara prije njega, govori o rupi u mirovinskom sustavu, koja se od oko 12 milijardi kuna prije petnaestak godina popela na današnjih 17 milijardi

Javni dug Hrvatske pao na 76,1 posto BDP-a

23.10.2018.

Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju drugog tromjesečja 284,07 milijardi kuna, što je 3,8 milijardi ili 1,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, no udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastavio se smanjivati, pokazuje izvješće Eurostata.

Proračun zbog Uljanika tone u deficit

23.10.2018.

Zahvaljujući ekonomskom oporavku i bržem rastu prihoda od rashoda, proračun opće države prošlu je godinu završio sa suficitom od 3,1 milijardu kuna. Godinu prije deficit je iznosio 3,2 milijarde kune, a još 2014. godine bio je na razini od čak 17 milijard

Tvrtke više nemaju izbora: Plaće povećavaju Atlantic, Valamar, Pevec, Spin Valis, Belupo...

21.10.2018.

Kvalificirani, nekvalificirani, mladi i stari... svi oni postaju poželjne mlade u zemlji u kojoj nedostaje radnika.

Tag cloud

  1. 1816 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 655 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 851 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 432 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 360 članka imaju tag BDP