Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ou 2015

Kad Londončani od Hrvatske čine velesilu u baklavama

Izvor: www.dw.de · Autor: Nikolina Tomasović  

Kad Londončani od Hrvatske čine velesilu u baklavama

Birokracija je često glavni uzrok manjka investicija u hrvatskom gospodarstvu, no ipak ima i pozitivnih primjera. Među njima je svakako i najveća europska tvornica baklave u blizini Velike Gorice.

Na pokretnoj tvorničkoj traci pažljivo se zatvaraju kutije. Još jedna pošiljka baklava privodi se kraju. Upravo ta pošiljka namijenjena je poljskom tržištu. Prepoznaju je prema vrsti ambalaže. U najvećoj tvornici baklave u Europi, smještenoj u Lukavcu, nedaleko od Velike Gorice, vlada prava vesela radna atmosfera. Dvanaest zaposlenika, koliko zasad u njoj radi, s nestrpljenjem je dočekalo britanske investitore. Nisu ni slutili da će se u hali u kojoj je nekad bila tiskara sada pripremati najukusnije baklave, namijenjene tržištu cijele Europe. Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Švicarska zemlje su u koje se ova slastica izvozi.
Constantine Azar i Mehmet Halim

Constantine Azar i Mehmet Halim, obojica s londonskom adresom, šansu za pokretanje svojeg biznisa okušali su u Hrvatskoj. I nisu požalili, objasnio nam je u razgovoru za Deutsche Welle jedan od partnera Constantine Azar. Iako tvornica radi tek 5 mjeseci, zadovoljan je započetim. Uhodavanje u posao još traje, a njega zasada, što je najvažnije, ima dovoljno. Odluku o dolasku u Hrvatsku nisu donijeli preko noći. Istraživali su tržišta Rumunjske i Bugarske, no Hrvatska im se zbog lokacije, ali i sigurnosnih uvjeta u državi, činila kao logično rješenje. Iako su tvornički prostor unajmili, investicijski zahvati za prilagođavanje proizvodnih uvjeta bili su veliki.

"Na početku smo imali problema s Gospodarskom komorom, no više iz razloga što je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i sama Hrvatska imala problema s usklađivanjem zakona i pravila pa nismo znali na čemu smo. No cijeli projekt pokrenuli su iz nule za devet mjeseci. Mnogi nam kažu da je to prilično brzo za Hrvatsku, no ovakve stvari u Londonu bismo riješili za maksimalno tri mjeseca", objašnjava Constantine. Većinu pomoći pri rješavanju problema ipak su dobili posredstvom britanskog konzulata.
Tvornica baklave u Velikoj Gorici

Baklava iz Hrvatske se već izvozi u čitav niz zemalja, ali zainteresiranih partnera ima još više.

"Ne razumijem, zašto je ovdje skuplje nego u Londonu?"

U Hrvatskoj, kaže Constantine, vidi velik potencijal, oduševljen je ljudima koji su u samo nekoliko tjedana obuke bili osposobljeni za posao. I u samoj tvorničkoj hali zadovoljstvo se vidi na licima. Tajni recept prema kojem su njihove baklave drugačije, kako kažu hrskavije i suše, od ostalih, možda je baš u kori, i to njih devet. Ili u tome što svaka od njih mora biti tanka točno onoliko koliko treba i teška samo nekoliko grama, a i slaganje je ručno.

Iako je tvornica opremljena suvremenim i skupim strojevima, u nekim stvarima je teško zamijeniti ljudsku ruku. Pistacija, orah i indijski oraščići okusi su koji se nude zasad, no pripremaju se novi, kao i širenje na tržišta SAD-a i Kine. Budući da su njihova ulaganja u Hrvatsku dugoročna, pokušavaju pridonijeti i razvoju lokalnog gospodarstva pa orahe i mlijeko također nabavljaju iz okolice. No postoje neke stvari koje Constantine ne može razumjeti. Ambalažu za kutije u Hrvatskoj plaća 15 % više nego da je uveze iz Londona, no svejedno želi i na taj način sudjelovati u razvijanju gospodarstva pa je ipak kupuje u Hrvatskoj.

Constantine živi na relaciji London – Zagreb gotovo godinu dana te Hrvatsku smatra zemljom izvanrednih prilika. "U zrakoplovu često susrećem mlade ljude koji odlaze iz svoje domovine u potrazi za boljim životom i to je tako tužno. S druge strane, njima nije jasno što jedan rođeni Londončanin radi u Zagrebu" kaže Constantine.
Tvornica baklave u Velikoj Gorici

Pomalo ih i rastužuje što svaki dan dobivaju aplikacije mladih i obrazovanih ljudi koji žele naći barem nekakvo radno mjesto.

Najviše je bio šokiran činjenicom koliki su ljudi kucali na njihova vrata dok su još radili na izgradnji tvornice, pitajući mogu li ih zaposliti. Svakodnevno dobije desetke životopisa mladih, visokoobrazovanih ljudi koji govore nekoliko jezika. "Vaša zemlja zaista je zlatni rudnik pametnih i vrijednih ljudi, ne vidim gdje je problem." On i njegov partner ipak vide svoju budućnost u Hrvatskoj. Uspješno vođenje tvornice je i dokaz da za dobre ideje i investicije ima mjesta, a time i nade za mlade ljude.


Komentari članka

Vezani članci

Pical Resort vrijedan 200 milijuna eura jača turizam Istre

13.05.2026.

Najveći turistički projekt u Hrvatskoj donosi 800 novih radnih mjesta i inovativne sadržaje za goste i lokalnu zajednicu

Ivan Kovačić: Većina nekretnina prodanih u Zagrebu su investicije

08.05.2026.

Cijene nekretnina ubrzano rastu, a 70 posto prodanih nekretnina u Hrvatskoj plaćeno je u gotovini. Raste interes za luksuznim nekretninama, dok s druge strane prosječan radnik teško može kupiti stan od 50 ili 60 kvadrata. O stanju na tržištu nekretnina u

Investicija Končara i Siemensa: 260 milijuna eura i 350 novih radnih mjesta

06.05.2026.

Počinje proširenje tvornice transformatora u Zagrebu koja jače globalnu konkurentnost kompanije u jeku energetske tranzicije

Wall Street Journal: Evo zašto je Hrvatska najbolja lokacija za podatkovni centar

05.05.2026.

Europskom tržištu podatkovnih centara treba sve više energije. Procjenjuje se da će potražnja za električnom energijom potrebnom za njihovo napajanje porasti s 10 gigavata 2024. na čak 35 gigavata do 2030. godine. Rat u Perzijskom zaljevu dodatno je nagla

Zašto Amerikanac ulaže milijarde u Hrvatsku? 'To je zemlja izvan aktivnih zona sukoba'

29.04.2026.

Iza investicije u podatkovni centar Pantheon AI kod Topuskog, čija se vrijednost procjenjuje na više od 50 milijardi eura, uz poduzetnika Jaku Andabaka stoji i američki investitor Ryan Rich. Izvršni partner Pantheon AI-a i, prema navodima, član obitelji p

Tag cloud

  1. 2857 članka imaju tag turizam
  2. 2710 članka imaju tag hrvatska
  3. 1810 članka imaju tag svijet
  4. 1491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1566 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1656 članka imaju tag izvoz
  8. 1394 članka imaju tag ict
  9. 1320 članka imaju tag trgovina
  10. 1341 članka imaju tag industrija
  11. 1250 članka imaju tag investicije
  12. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 541 članka imaju tag krediti
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 693 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 406 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 965 članka imaju tag kriza
  27. 516 članka imaju tag eu fondovi
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 450 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke