Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ou 2015

Kad Londončani od Hrvatske čine velesilu u baklavama

Izvor: www.dw.de · Autor: Nikolina Tomasović  

Kad Londončani od Hrvatske čine velesilu u baklavama

Birokracija je često glavni uzrok manjka investicija u hrvatskom gospodarstvu, no ipak ima i pozitivnih primjera. Među njima je svakako i najveća europska tvornica baklave u blizini Velike Gorice.

Na pokretnoj tvorničkoj traci pažljivo se zatvaraju kutije. Još jedna pošiljka baklava privodi se kraju. Upravo ta pošiljka namijenjena je poljskom tržištu. Prepoznaju je prema vrsti ambalaže. U najvećoj tvornici baklave u Europi, smještenoj u Lukavcu, nedaleko od Velike Gorice, vlada prava vesela radna atmosfera. Dvanaest zaposlenika, koliko zasad u njoj radi, s nestrpljenjem je dočekalo britanske investitore. Nisu ni slutili da će se u hali u kojoj je nekad bila tiskara sada pripremati najukusnije baklave, namijenjene tržištu cijele Europe. Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska i Švicarska zemlje su u koje se ova slastica izvozi.
Constantine Azar i Mehmet Halim

Constantine Azar i Mehmet Halim, obojica s londonskom adresom, šansu za pokretanje svojeg biznisa okušali su u Hrvatskoj. I nisu požalili, objasnio nam je u razgovoru za Deutsche Welle jedan od partnera Constantine Azar. Iako tvornica radi tek 5 mjeseci, zadovoljan je započetim. Uhodavanje u posao još traje, a njega zasada, što je najvažnije, ima dovoljno. Odluku o dolasku u Hrvatsku nisu donijeli preko noći. Istraživali su tržišta Rumunjske i Bugarske, no Hrvatska im se zbog lokacije, ali i sigurnosnih uvjeta u državi, činila kao logično rješenje. Iako su tvornički prostor unajmili, investicijski zahvati za prilagođavanje proizvodnih uvjeta bili su veliki.

"Na početku smo imali problema s Gospodarskom komorom, no više iz razloga što je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i sama Hrvatska imala problema s usklađivanjem zakona i pravila pa nismo znali na čemu smo. No cijeli projekt pokrenuli su iz nule za devet mjeseci. Mnogi nam kažu da je to prilično brzo za Hrvatsku, no ovakve stvari u Londonu bismo riješili za maksimalno tri mjeseca", objašnjava Constantine. Većinu pomoći pri rješavanju problema ipak su dobili posredstvom britanskog konzulata.
Tvornica baklave u Velikoj Gorici

Baklava iz Hrvatske se već izvozi u čitav niz zemalja, ali zainteresiranih partnera ima još više.

"Ne razumijem, zašto je ovdje skuplje nego u Londonu?"

U Hrvatskoj, kaže Constantine, vidi velik potencijal, oduševljen je ljudima koji su u samo nekoliko tjedana obuke bili osposobljeni za posao. I u samoj tvorničkoj hali zadovoljstvo se vidi na licima. Tajni recept prema kojem su njihove baklave drugačije, kako kažu hrskavije i suše, od ostalih, možda je baš u kori, i to njih devet. Ili u tome što svaka od njih mora biti tanka točno onoliko koliko treba i teška samo nekoliko grama, a i slaganje je ručno.

Iako je tvornica opremljena suvremenim i skupim strojevima, u nekim stvarima je teško zamijeniti ljudsku ruku. Pistacija, orah i indijski oraščići okusi su koji se nude zasad, no pripremaju se novi, kao i širenje na tržišta SAD-a i Kine. Budući da su njihova ulaganja u Hrvatsku dugoročna, pokušavaju pridonijeti i razvoju lokalnog gospodarstva pa orahe i mlijeko također nabavljaju iz okolice. No postoje neke stvari koje Constantine ne može razumjeti. Ambalažu za kutije u Hrvatskoj plaća 15 % više nego da je uveze iz Londona, no svejedno želi i na taj način sudjelovati u razvijanju gospodarstva pa je ipak kupuje u Hrvatskoj.

Constantine živi na relaciji London – Zagreb gotovo godinu dana te Hrvatsku smatra zemljom izvanrednih prilika. "U zrakoplovu često susrećem mlade ljude koji odlaze iz svoje domovine u potrazi za boljim životom i to je tako tužno. S druge strane, njima nije jasno što jedan rođeni Londončanin radi u Zagrebu" kaže Constantine.
Tvornica baklave u Velikoj Gorici

Pomalo ih i rastužuje što svaki dan dobivaju aplikacije mladih i obrazovanih ljudi koji žele naći barem nekakvo radno mjesto.

Najviše je bio šokiran činjenicom koliki su ljudi kucali na njihova vrata dok su još radili na izgradnji tvornice, pitajući mogu li ih zaposliti. Svakodnevno dobije desetke životopisa mladih, visokoobrazovanih ljudi koji govore nekoliko jezika. "Vaša zemlja zaista je zlatni rudnik pametnih i vrijednih ljudi, ne vidim gdje je problem." On i njegov partner ipak vide svoju budućnost u Hrvatskoj. Uspješno vođenje tvornice je i dokaz da za dobre ideje i investicije ima mjesta, a time i nade za mlade ljude.


Komentari članka

Vezani članci

Valamar bilježi rekordne rezultate i ubrzava investicije u Poreču

27.10.2025.

Dobit porasla 28 posto, prihodi 10 posto, a hotel Pical s ulaganjima preko 200 milijuna eura postaje najveći turistički projekt u Hrvatskoj

Opatija dobiva novi luksuzni hotel. Vlasnici su poduzetnički trio iz Hrvatske i Slovenije

27.10.2025.

Sealeven Hotel & Residences trenutačno prolazi završne radove, a njegovo otvorenje očekuje se u prvoj polovici 2026. godine. Izgrađen je iznad hotela Ičići u Ičićima pored Opatije, a u tijeku su njegovo uređenje, opremanje i hortikulturalni radovi.

Velika akvizicija u prehrambenom sektoru: Žito postaje većinski vlasnik Ravlića

19.10.2025.

gencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u četvrtak je izvijestila da je odobrila na prvoj razini koncentraciju koja nastaje tako što osječka kompanija Žito stječe 51 posto vlasništva u Mesnoj industriji Ravlić, također sa sjedištem u Osijeku.

SQ Capital ulaže tri milijuna eura u riječki Aestus i razvoj aplikacije Parra

05.10.2025.

U središtu investicije je aplikacija za eRačune koju već koristi gotovo tisuću poduzetnika, a omogućava izdavanje eRačuna, potpunu digitalizaciju poslovnih procesa te praćenje poslovanja u stvarnom vremenu

IFC do 2030. u Hrvatskoj planira uložiti do milijardu dolara

19.09.2025.

Međunarodna financijska korporacija (IFC) u sljedećih pet godina u Hrvatskoj planira uložiti do milijardu dolara kako bi podržala razvojne prioritete zemlje, što ujedno predstavlja i priliku za hrvatske tvrtke, istaknuto je na konferenciji u organizaciji

Tag cloud

  1. 2798 članka imaju tag turizam
  2. 2647 članka imaju tag hrvatska
  3. 1763 članka imaju tag svijet
  4. 1442 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1971 članka imaju tag financije
  6. 1540 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1635 članka imaju tag izvoz
  8. 1306 članka imaju tag trgovina
  9. 1374 članka imaju tag ict
  10. 1225 članka imaju tag investicije
  11. 1302 članka imaju tag industrija
  12. 1069 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1056 članka imaju tag menadžment
  14. 1168 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 663 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 538 članka imaju tag poticaji
  19. 669 članka imaju tag tehnologija
  20. 703 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 393 članka imaju tag potpore
  23. 505 članka imaju tag hotelijerstvo
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 514 članka imaju tag eu fondovi
  26. 528 članka imaju tag porezi
  27. 483 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 494 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 432 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 450 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 415 članka imaju tag hnb
  37. 423 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor