Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lis 2014

Kako izbjeći plaćanje poreza od 12 posto na kamate na štednju?

Izvor: liderpress.hr · Autor: Sven Sambunjak  

Kako izbjeći plaćanje poreza od 12 posto na kamate na štednju?

Odluka je pala. Kamate na štednju od početka iduće godine sigurno će biti oporezovane. Vlada novi porez uvodi s nadom da će on pomoći uravnoteženju državnoga proračuna. No osim namjeravanih učinaka svježi će namet, baš kao i svaki novi porez, nužno će imati i mnogo nenamjeravanih.

Prvi će učinak zacijelo biti - pad ukupnog iznosa štednje u hrvatskim bankama. Fraza ‘porez na štednju’ za neukog štedišu zvuči stravično. Mnogi naši građani pomislit će kako će im država oduzeti 12 posto od njihove glavnice, a ne 12 posto od stečene kamate. I to će već biti izvrstan (premda potpuno neopravdan) razlog za omanju paniku. Do nekih od tih ljudi nikakva logična objašnjenja i uvjeravanja stručnjaka neće doprijeti.

Trčanje za mizernim prinosima No čak i oni koji potpuno shvaćaju da nije riječ o tako radikalnu državnom otimanju novca, zacijelo će ozbiljno razmotriti ideju konverzije svojih kuna i deviza u neku drugu štednu ili investicijsku klasu. Ionako mikroskopske bankarske kamate nakon uvođenja novog poreza postat će još mikroskopskije. Premda su štedni ulozi, barem u teoriji, najsigurniji oblik ‘parkiranja’ kristaliziranog rada, prosječnomu hrvatskom građaninu (i to osobito starije dobi, koji u pravilu ima mnogo više likvidnih sredstava u banci od mlađarije) još negdje u podsvijesti titra neugodno sjećanje na banke s početka 90-ih godine prošloga stoljeća. Tom bi Vladinom mjerom mogle biti prizvane aveti prošlosti koje će štediše dodatno potaknuti da se kane ćorava posla i s bankarima i s državom.
Pitanje je kamo će sav taj novac otići. Ili, još bolje: koje bismo prikladno odredište uopće mogli preporučit tom novcu?
Nažalost, vremena za konzervativne ulagače (kako se tradicionalni štediše još nazivaju) iznimno su šugava. Financijski se sustav, na čelu sa središnjim bankama vodećih zemalja svijeta, žestoko urotio protiv njih.

Trčanje za mizernim prinosima postao je svjetski investicijski sport. Danas čak i državne i korporativne obveznice, koje se prema svim kriterijima ubrajaju u kategoriju smeća (hrvatske su među njima), imaju dijabolički niske prinose.
Stoga evo i prve važne strategije vezane uz vaš štedni ulog. Razmislite dvaput prije nego što ga izvučete iz banke. I to pogotovo ako je u kunama i ako nije veći od iznosa jamstva što ga država nudi u slučaju propasti banke. Vrijeme nije za hvatanje prinosa, vrijeme je za pozorno čuvanje glavnice. Ako vam ne uspije ništa drugo nego samo to, lako je moguće da ćete do kraja života bili zahvalni svojoj financijskoj mudrosti.

Neoporeziva ulaganja No ako ste zaključili kako mikroskopske kamate dodatno umanjene državnim nametom više ne opravdavanju držanje štednje u banci, vjerojatno već znate da je sljedeća logična postaja za vaš novac - tržište vrijednosnica. Ne treba imati mnogo financijskog klikera kako bi se zaključilo da će početkom iduće godine (a možda već i potkraj ove) dioničko tržište u Hrvata živnuti upravo zbog onih koji o svojim bankarskim štednim ulozima razmišljaju nekonvencionalno. Dakle, možda nije loše zajahati taj relativno lako predvidljivi val. Barem na nekoliko mjeseci.
Siguran sam da će se neki odvažiti i na ulaganje u inozemstvo - kupnju neke od svjetskih dionica ili obveznica, ili čak i prijenos štednje u stranu banku. No ako razmišljate o potonjem, ne zaboravite kako ćete možda taj transfer morati prijaviti državi kako bi ona i na taj ulog mogla udariti porez.
Dio kapitala mogao bi se preseliti i u investicijske fondove, mirovinsku štednju i životno osiguranje, čiji će prinosi i dalje ostati neoporezivi.
I napokon, evo jednog relativno iznenađujućega, iako ne i neobična investicijskog prijedloga. Razmislite o konverziji svog novca u investicijsku klasu čija je vrijednost nadaleko priznata diljem svijeta, no koja se tek odnedavno počela probijati i u svijest hrvatskih građana. Riječ je o ulaganju u plemenite kovine.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju na kupnju investicijskog zlata ne plaća se porez. Porez se ne plaća ni na razliku između kupovne i prodajne cijene plemenite kovine. Diskretna je to ulagačka mogućnost potpuno oslobođena bilo kakvog upletanja države. Uz to, vrijednost dionice, vrijednost obveznice, čak i vrijednost papirnatog novca može pasti na nulu. No tako radikalno obezvređenje zlatu se i srebru još nikad u povijesti nije dogodilo. Pametnome dosta.


Komentari članka

Vezani članci

Država pokriva minimalac, poslodavac ostatak. Treba li uplaćivati cijeli bruto? NE!

13.05.2020.

Nakon što je pandemija koronavirusa zaustavila gospodarstvo, a država 'uletila' poduzetnicima s prijeko potrebnom pomoći, otvorila su se nova pitanja i problemi. Naime, država 'pokriva' plaće do iznosa 4000 kuna, a poslodavac razliku do punog iznosa. No,

Vlada odlučila o rebalansu proračuna, minus između 23 i 25 milijardi kuna

08.05.2020.

Vlada je na sjednici odlučila o rebalansu proračuna zbog velikog smanjenja prihoda izazvanog krizom. Ušteda ima u svim resorima, a rashodna strana ostala je ista, rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Uvođenje eura: Hrvatska spremna za iduću fazu

08.05.2020.

Sljedeći koraci su slanje pisma obavijesti o provedbi reformskih mjera. Pismo će obuhvatiti i zahtjev za formalnu ocjenu provedbe tih mjera od strane euroskupine. Slijedit će formalna predaja zahtjeva za ulazak u ERM2 a potom i odluka o ulasku u ERM2 - re

Zašto direktori koji ne rade puno radno vrijeme moraju plaćati doprinose kao da rade?

22.04.2020.

Ta mjera najviše pogađa poduzetnike početnike, a Hrvatsku na globalnoj listi konkurentnosti stavlja iza Armenije i Azerbejdžana, pokazuje analiza koju je za Lipin Barometar konkurentnosti izradila Dagmar Radin.

HUP traži hitno ukidanje i smanjenje parafiskalnih nameta i analizu njihove opravdanosti

21.04.2020.

Taj je zahtjev unatrag zadnjih 20-ak godina postavljen pred niz hrvatskih vlada, ali nekoliko dosadašnjih najava i inicijativa za njihovu analizu i smanjivanje nije dalo vidljivih rezultata.

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2055 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 708 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 948 članka imaju tag ict
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 440 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 364 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija