Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lis 2014

Kako izbjeći plaćanje poreza od 12 posto na kamate na štednju?

Izvor: liderpress.hr · Autor: Sven Sambunjak  

Kako izbjeći plaćanje poreza od 12 posto na kamate na štednju?

Odluka je pala. Kamate na štednju od početka iduće godine sigurno će biti oporezovane. Vlada novi porez uvodi s nadom da će on pomoći uravnoteženju državnoga proračuna. No osim namjeravanih učinaka svježi će namet, baš kao i svaki novi porez, nužno će imati i mnogo nenamjeravanih.

Prvi će učinak zacijelo biti - pad ukupnog iznosa štednje u hrvatskim bankama. Fraza ‘porez na štednju’ za neukog štedišu zvuči stravično. Mnogi naši građani pomislit će kako će im država oduzeti 12 posto od njihove glavnice, a ne 12 posto od stečene kamate. I to će već biti izvrstan (premda potpuno neopravdan) razlog za omanju paniku. Do nekih od tih ljudi nikakva logična objašnjenja i uvjeravanja stručnjaka neće doprijeti.

Trčanje za mizernim prinosima No čak i oni koji potpuno shvaćaju da nije riječ o tako radikalnu državnom otimanju novca, zacijelo će ozbiljno razmotriti ideju konverzije svojih kuna i deviza u neku drugu štednu ili investicijsku klasu. Ionako mikroskopske bankarske kamate nakon uvođenja novog poreza postat će još mikroskopskije. Premda su štedni ulozi, barem u teoriji, najsigurniji oblik ‘parkiranja’ kristaliziranog rada, prosječnomu hrvatskom građaninu (i to osobito starije dobi, koji u pravilu ima mnogo više likvidnih sredstava u banci od mlađarije) još negdje u podsvijesti titra neugodno sjećanje na banke s početka 90-ih godine prošloga stoljeća. Tom bi Vladinom mjerom mogle biti prizvane aveti prošlosti koje će štediše dodatno potaknuti da se kane ćorava posla i s bankarima i s državom.
Pitanje je kamo će sav taj novac otići. Ili, još bolje: koje bismo prikladno odredište uopće mogli preporučit tom novcu?
Nažalost, vremena za konzervativne ulagače (kako se tradicionalni štediše još nazivaju) iznimno su šugava. Financijski se sustav, na čelu sa središnjim bankama vodećih zemalja svijeta, žestoko urotio protiv njih.

Trčanje za mizernim prinosima postao je svjetski investicijski sport. Danas čak i državne i korporativne obveznice, koje se prema svim kriterijima ubrajaju u kategoriju smeća (hrvatske su među njima), imaju dijabolički niske prinose.
Stoga evo i prve važne strategije vezane uz vaš štedni ulog. Razmislite dvaput prije nego što ga izvučete iz banke. I to pogotovo ako je u kunama i ako nije veći od iznosa jamstva što ga država nudi u slučaju propasti banke. Vrijeme nije za hvatanje prinosa, vrijeme je za pozorno čuvanje glavnice. Ako vam ne uspije ništa drugo nego samo to, lako je moguće da ćete do kraja života bili zahvalni svojoj financijskoj mudrosti.

Neoporeziva ulaganja No ako ste zaključili kako mikroskopske kamate dodatno umanjene državnim nametom više ne opravdavanju držanje štednje u banci, vjerojatno već znate da je sljedeća logična postaja za vaš novac - tržište vrijednosnica. Ne treba imati mnogo financijskog klikera kako bi se zaključilo da će početkom iduće godine (a možda već i potkraj ove) dioničko tržište u Hrvata živnuti upravo zbog onih koji o svojim bankarskim štednim ulozima razmišljaju nekonvencionalno. Dakle, možda nije loše zajahati taj relativno lako predvidljivi val. Barem na nekoliko mjeseci.
Siguran sam da će se neki odvažiti i na ulaganje u inozemstvo - kupnju neke od svjetskih dionica ili obveznica, ili čak i prijenos štednje u stranu banku. No ako razmišljate o potonjem, ne zaboravite kako ćete možda taj transfer morati prijaviti državi kako bi ona i na taj ulog mogla udariti porez.
Dio kapitala mogao bi se preseliti i u investicijske fondove, mirovinsku štednju i životno osiguranje, čiji će prinosi i dalje ostati neoporezivi.
I napokon, evo jednog relativno iznenađujućega, iako ne i neobična investicijskog prijedloga. Razmislite o konverziji svog novca u investicijsku klasu čija je vrijednost nadaleko priznata diljem svijeta, no koja se tek odnedavno počela probijati i u svijest hrvatskih građana. Riječ je o ulaganju u plemenite kovine.
Nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju na kupnju investicijskog zlata ne plaća se porez. Porez se ne plaća ni na razliku između kupovne i prodajne cijene plemenite kovine. Diskretna je to ulagačka mogućnost potpuno oslobođena bilo kakvog upletanja države. Uz to, vrijednost dionice, vrijednost obveznice, čak i vrijednost papirnatog novca može pasti na nulu. No tako radikalno obezvređenje zlatu se i srebru još nikad u povijesti nije dogodilo. Pametnome dosta.


Komentari članka

Vezani članci

FINA kupila deset posto dionica Zagrebačke burze

11.11.2019.

Financijska agencija potvrdila je da je od tvrtke Eunex C kupila 9,99 posto dionica Zagrebačke burze putem blok-transakcije, a radi se o kupnji 463.106 dionica po cijeni od 16,50 kuna o dionici

Građani sve manje štede u bankama, više se isplati spremati u čarapu

30.10.2019.

Prema podacima od sredine ove godine, ukupna financijska imovina dosegla je oko 487 milijardi kuna, što je 14 milijardi kuna više no na kraju prošle godine, a najviše rastu ulozi u mirovinske fondove, značajno je ulaganje i u dionice i investicijske fondo

Hrvatska od turizma lani zaradila 600 milijuna eura manje od dosadašnjih procjena

04.10.2019.

Prema novoj metodologiji izračuna u prvom polugodištu ove godine zarada je bila 2,7 milijardi eura, što je rast u odnosu na 2,55 milijardi eura koliko je ostvareno lani u istom razdoblju.

Portugal zadovoljan eurom, ali nosi upozorenje Hrvatskoj

26.09.2019.

Nakon ulaska u tečajni mehanizam Portugal je praktično prepolovio dugogodišnju inflaciju, s prosječnih 11,7 na 4,9 posto, a gospodarstvo brzo konvergiralo pa je 1998. BDP po glavi dosegao 70 posto EU prosjeka

Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak - mogućnost za povećanje primanja

02.09.2019.

Ministar financija Zdravko Marić poručio je da izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, koje na snagu stupaju s današnjim danom, poslodavcima pružaju dodatnu mogućnost za povećanje primanja njihovih zaposlenika.

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija