Kako je lukavi Mark Zuckerberg sam sebi poklonio 45 milijardi dolara

Vlasnik i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg nije donirao 45 milijardi dolara u dobrotvorne svrhe. Možda je većina medija pisala o tome, ali to nije posve točno, piše portal Propublica.org. U priči koja je objavljena u suradnji s The New York Timesom, navodi se kako je Zuckerberg poklonio novac sam sebi i tako si stvorio velik i siguran investicijski potencijal uz sretnu okolnost da na svoje bogatstvo nikad neće morati platiti porez

Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan, objavljujući rođenje kćeri obznanili su da će pokloniti 99 posto svojeg bogatstva tj. 45 milijardi dolara u dionicama Facebooka. No odustali su od osnivanja tradicionalne humanitarne zaklade koja u Sjedinjenim Američkim Državama ima status neprofitne organizacije te su osnovali novo društvo ograničene odgovornosti (d.o.o.).

Vlasnik Facebooka opravdao je osnivanje d.o.o.-a činjenicom da će tako njegova 'zaklada' biti 'efikasnija i fleksibilnija u izvršenju svojih ciljeva', a dodao je da je mogao osnovati i pravu humanitarnu zakladu i izbjeći porezne olakšice koje ona nosi. No tek je prebacivanjem gomile dionica Facebooka u d.o.o. Zuckerberg sam sebi učinio najveću uslugu, objasnio je za Propublicu Victor Fleischer, porezni stručnjak i profesor prava na Sveučilištu u San Diegu. Naime, i kroz d.o.o. Zuckerberg će pronaći načine da izbjegne plaćanje poreza, a najveća korist će mu biti u tome što će lako obrtati taj novac.

Fleischer objašnjava kako je marketinški efekt koji je Zuckerberg postigao poklanjanjem dionica već nadmašio sve buduće zarade od prodaje i rasta cijena dionica Facebooka. Naime, nije bilo medija koji proteklih dana nije pisao o njegovoj dobroti i viziji, iako je on samo premjestio novac iz jednog džepa u drugi.

Za razliku od dobrotvornih zaklada, d.o.o. u Americi može ulagati u sve vrste poduzeća. Mnogi dobrotvori preko d.o.o.-a pomažu društveno odgovorne tvrtke, no dosta ih se skriva iza plašta koji daje d.o.o. i ulažu u druge biznise pod mantrom društvene odgovornosti.

Društvo ograničene odgovornosti može davati i donacije političkim strankama, drugim riječima može lobirati za izmjene zakona. 'On svojim novcem može raditi što god hoće. To je Amerika. Ali kao društvo takve aktivnosti ne nazivamo 'dobrotvorstvom'', rekao je Fleischer.

Nadalje, profesor prava objašnjava kako tradicionalne zaklade potpadaju pod niz propisa i nad njima se provodi nadzor. Što je najvažnije, zaklade su obavezne donirati dio novca svake godine, što novi Zuckerbergov d.o.o. neće morati, uz dodatak nižih standarda izvještavanja o poslovanju.

Najveći svjetski mediji nisu se ni dotaknuli poreznih implikacija izdašne donacije bračnog para Zuckerberg i Chan. Ako se Zuckerberg odluči prodavati dionice Facebooka, on kao d.o.o neće biti obvezan platiti porez na kapitalnu dobit. Istovremeno, kada se odluči donirati novac, također će plaćati nižu stopu poreza kao i svi ostali.

'Zuckerberg može biti i lukaviji te umjesto novca donirati dionice Facebooka i tako u potpunosti izbjeći plaćanje poreza', navodi Fleischer.

'Nije on pisao američke porezne zakone i ne možemo ga kritizirati zato što si smanjuje porez. Da je osnovao zakladu, prošao bi jednako dobro. On je zapravo stvorio jedno od najvećih bogatstava na svijetu i vjerojatno nikad neće platiti porez na nj. Svaki puta kada neki superbogataš donira neki basnoslovan iznos, javnost bi trebalo podsjetiti kako funkcionira naš porezni sustav. Bogataši si peglaju imidž donacijama kojima izbjegavaju plaćanje poreza. Umjesto da slavimo Zuckerberga, trebali bismo se zapitati u kakvom društvu želimo živjeti i kako ćemo financirati naše osnovne potrebe', zaključuju na portalu Propublic.

Zuckerberga je u petak kritizirao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, Meksikanac Carlos Slim. Meksički mogul tvrdi da se po humanitarnim zakladama neće ništa promijeniti i kako je za iskorjenjivanje siromaštva ključno zapošljavanje.