Poduzetnički portal · Članak
12 Srp 2024
Kako je napuštanje gotovine pretvorilo sigurnu zemlju u leglo kriminala?
Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec
Iako gospodarski kriminal plijeni manje pažnje javnosti od porasta nasilja povezanog s bandama, on je Švedskoj postao je sve veći rizik za zemlju. Švedska je važan eksperimentalni slučaj - ta je zemlja otišla najdalje u svijetu kad je u pitanju ukidanje papirnatog novca
Internetske prijevare u Švedskoj su u porastu, a kriminalci su u 2023. godini kroz prijevare građanima i tvrtkama ukrali 1,2 milijarde kruna tj. nešto više od sto milijuna eura što je dvostruko više nego 2021. godine.
Kako bi se suprotstavile valovima digitalnog kriminala, švedske vlasti su izvršile pritisak na banke da pooštre sigurnosne mjere i otežaju posao tehnološki naprednim kriminalcima, ali to je osjetljiva ravnoteža. Prevelika ograničenja mogla bi usporiti gospodarstvo, dok premalo djelovanje države narušava povjerenje i šteti legitimnim poslovima.
Koristeći složene mreže lažnih tvrtki i krivotvoreći dokumente kako bi dobili pristup švedskom sustavu socijalne skrbi, sofisticirani prevaranti pretvorili su Švedsku u 'Silicijsku dolinu za kriminal', rekao je Daniel Larson, švedski državni tužitelj zadužen za gospodarski kriminal.
Dok je šok oružanog nasilja privukao pažnju javnosti — stopa ubojstava vatrenim oružjem u zemlji utrostručila se između 2012. i 2022. godine — gospodarski kriminal je temelj aktivnosti bandi i s njim se treba boriti jednako agresivno, dodao je Larson.
Prelazak Švedske na elektronički novac počeo je nakon porasta oružanih pljački 1990-ih godina, a do 2022. godine samo osam posto Šveđana reklo je da su koristili gotovinu za kupnju. Uz susjednu Norvešku, Švedska ima najmanji broj bankomata po stanovniku u Europi, prema MMF-u.
Od svoje prve primjene 2001. godine, postao je dio svakodnevnog života u Švedskoj. U prosjeku, usluga — koja zahtijeva šifru od šest znamenki, otisak prsta ili skeniranje lica za autentifikaciju — koristi se više od dva puta dnevno po odrasloj osobi i uključena je u sve, od podnošenja poreznih prijava do plaćanja autobusnih karata.
Izvorno namijenjen kao proizvod banaka, njegova BankID-a je eksplodirala 2005. godine nakon što je švedska porezna uprava usvojila tehnologiju kao identifikaciju za porezne prijave, dajući joj ogroman legitimitet. Lansiranje BankID-a na mobilnim telefonima 2010. godine dodatno je povećalo njegovu upotrebu, zajedno s percepcijom koja je povezivala gotovinu s kriminalom.
Središnja banka zemlje priznala je da su neke od tih konotacija o vezi kriminalaca i keša možda otišle predaleko. 'Moramo biti vrlo jasni da još uvijek postoje pošteni ljudi koji koriste gotovinu,' rekao je guverner Riksbanke Erik Thedeen za Bloomberg.
BankID kontrolira konzorcij privatnih banaka. Brojne promjene su implementirane kako bi se poboljšala sigurnost, dok vlada istražuje mogućnost pružanja bolje digitalne identifikacije.
Nisu samo potrošačke prijevare u pitanju. Državne agencije usvojile su BankID kako bi olakšale osnivanje poduzeća u Švedskoj, što je prevarantima otvorilo novi izbor prihoda. Neki su koristili lažne tvrtke s lažnim platnim listama za pranje novca. Kroz takve sheme, organizirani kriminalci mogu pretvoriti prihod od prijevara i prodaje droge u alat za dobivanje kredita i isplate iz sustava socijalne skrbi.
'To znači da možete zarađivati od kriminala i na kraju dobiti državnu mirovinu na temelju tog prihoda', rekao je švedski tužitelj Larson.
Prema švedskom Nacionalnom vijeću za prevenciju kriminala, prijavljeni slučajevi prijevare sa socijalnim naknadama udvostručili su se u posljednjem desetljeću, s nešto manje od 9.000 slučajeva u 2014. godini na više od 23.000 u 2023. godini, U svojim naporima za suzbijanje kriminala, vlada je ove godine stvorila novu agenciju koja se isključivo bavi praćenjem nepripadajućih isplata socijalnih naknada.
Kako se razmjeri problema povećavaju, banke uvode mjere koje će omogućiti dodatne slojeve sigurnosti. No, većinom su te mjere dobrovoljne.
Komentari članka
Vezani članci
Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge?
21.05.2025.Banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge, ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga stalna primanja na taj račun, proizlazi iz prijedloga izmjena zakona koje su u srijedu jednoglasno pozdravili saborski zastupnici.
Razlika između operativnog i financijskog leasinga?
16.05.2025.Jeste li ikada stajali pred odlukom o nabavi novog vozila, ali se niste mogli odlučiti između operativnog i financijskog leasinga? Mnogi se poduzetnici i privatne osobe nađu u toj dilemi, jer obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke. U ovom članku d
Pula preusmjerava europska sredstva: Inovacijski centar prioritet pred Rojcem
16.05.2025.U prostorijama pulske Komunalne palače dana, 13. svibnja 2025. godine održana je deveta sjednica Koordinacijskog vijeća Urbanog područja Pula kojom je predsjedavao gradonačelnik Grada Pula-Pola Filip Zoričić. Sjednici su se odazvali gradonačelnici i načel
U Londonu otkrivena 'Hrvatska priča o uspjehu': Ova tvrtka pokazuje da se može
14.05.2025.'U manje od pet godina realizirali smo više od 18 uspješnih M&A transakcija, mnoge u bliskoj suradnji s MidEuropom. Svi glavni hrvatski mirovinski fondovi su naši partneri, a imali smo i snažnu podršku s tržišta kapitala. Mi smo transparentna i dobro orga
U kojim europskim zemljama bogati dobivaju najviše poreznih olakšica?
08.05.2025.Brojne zemlje Europe, gladne ulaganja i poreznih prihoda, nastoje postati mamac za imućne pojedince koji žele biti još imućniji
Tag cloud
- 2724 članka imaju tag turizam
- 2593 članka imaju tag hrvatska
- 1716 članka imaju tag svijet
- 1404 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1942 članka imaju tag financije
- 1617 članka imaju tag izvoz
- 1502 članka imaju tag poljoprivreda
- 1296 članka imaju tag trgovina
- 1360 članka imaju tag ict
- 1200 članka imaju tag investicije
- 1270 članka imaju tag industrija
- 1060 članka imaju tag zapošljavanje
- 1035 članka imaju tag menadžment
- 857 članka imaju tag poduzetništvo
- 1159 članka imaju tag EU
- 637 članka imaju tag opg
- 776 članka imaju tag maloprodaja
- 532 članka imaju tag poticaji
- 655 članka imaju tag tehnologija
- 692 članka imaju tag marketing
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 386 članka imaju tag potpore
- 963 članka imaju tag kriza
- 511 članka imaju tag eu fondovi
- 490 članka imaju tag hotelijerstvo
- 517 članka imaju tag porezi
- 476 članka imaju tag gospodarstvo
- 488 članka imaju tag prehrambena industrija
- 427 članka imaju tag osijek
- 515 članka imaju tag obrazovanje
- 536 članka imaju tag krediti
- 425 članka imaju tag start up
- 498 članka imaju tag dzs
- 440 članka imaju tag energetika
- 459 članka imaju tag BDP
- 411 članka imaju tag hnb
- 421 članka imaju tag vlada
- 338 članka imaju tag hgk
- 440 članka imaju tag banke
- 338 članka imaju tag agrokor
Tečajna lista
Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
---|---|---|---|
EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad PrometTicker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
Ticker | Zadnja | Promjena |
---|---|---|
TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
Ticker | Zadnja | Promet |
---|---|---|
INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |