Poduzetnički portal · Članak
12 Srp 2024
Kako je napuštanje gotovine pretvorilo sigurnu zemlju u leglo kriminala?
Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec
Iako gospodarski kriminal plijeni manje pažnje javnosti od porasta nasilja povezanog s bandama, on je Švedskoj postao je sve veći rizik za zemlju. Švedska je važan eksperimentalni slučaj - ta je zemlja otišla najdalje u svijetu kad je u pitanju ukidanje papirnatog novca
Internetske prijevare u Švedskoj su u porastu, a kriminalci su u 2023. godini kroz prijevare građanima i tvrtkama ukrali 1,2 milijarde kruna tj. nešto više od sto milijuna eura što je dvostruko više nego 2021. godine.
Kako bi se suprotstavile valovima digitalnog kriminala, švedske vlasti su izvršile pritisak na banke da pooštre sigurnosne mjere i otežaju posao tehnološki naprednim kriminalcima, ali to je osjetljiva ravnoteža. Prevelika ograničenja mogla bi usporiti gospodarstvo, dok premalo djelovanje države narušava povjerenje i šteti legitimnim poslovima.
Koristeći složene mreže lažnih tvrtki i krivotvoreći dokumente kako bi dobili pristup švedskom sustavu socijalne skrbi, sofisticirani prevaranti pretvorili su Švedsku u 'Silicijsku dolinu za kriminal', rekao je Daniel Larson, švedski državni tužitelj zadužen za gospodarski kriminal.
Dok je šok oružanog nasilja privukao pažnju javnosti — stopa ubojstava vatrenim oružjem u zemlji utrostručila se između 2012. i 2022. godine — gospodarski kriminal je temelj aktivnosti bandi i s njim se treba boriti jednako agresivno, dodao je Larson.
Prelazak Švedske na elektronički novac počeo je nakon porasta oružanih pljački 1990-ih godina, a do 2022. godine samo osam posto Šveđana reklo je da su koristili gotovinu za kupnju. Uz susjednu Norvešku, Švedska ima najmanji broj bankomata po stanovniku u Europi, prema MMF-u.
Od svoje prve primjene 2001. godine, postao je dio svakodnevnog života u Švedskoj. U prosjeku, usluga — koja zahtijeva šifru od šest znamenki, otisak prsta ili skeniranje lica za autentifikaciju — koristi se više od dva puta dnevno po odrasloj osobi i uključena je u sve, od podnošenja poreznih prijava do plaćanja autobusnih karata.
Izvorno namijenjen kao proizvod banaka, njegova BankID-a je eksplodirala 2005. godine nakon što je švedska porezna uprava usvojila tehnologiju kao identifikaciju za porezne prijave, dajući joj ogroman legitimitet. Lansiranje BankID-a na mobilnim telefonima 2010. godine dodatno je povećalo njegovu upotrebu, zajedno s percepcijom koja je povezivala gotovinu s kriminalom.
Središnja banka zemlje priznala je da su neke od tih konotacija o vezi kriminalaca i keša možda otišle predaleko. 'Moramo biti vrlo jasni da još uvijek postoje pošteni ljudi koji koriste gotovinu,' rekao je guverner Riksbanke Erik Thedeen za Bloomberg.
BankID kontrolira konzorcij privatnih banaka. Brojne promjene su implementirane kako bi se poboljšala sigurnost, dok vlada istražuje mogućnost pružanja bolje digitalne identifikacije.
Nisu samo potrošačke prijevare u pitanju. Državne agencije usvojile su BankID kako bi olakšale osnivanje poduzeća u Švedskoj, što je prevarantima otvorilo novi izbor prihoda. Neki su koristili lažne tvrtke s lažnim platnim listama za pranje novca. Kroz takve sheme, organizirani kriminalci mogu pretvoriti prihod od prijevara i prodaje droge u alat za dobivanje kredita i isplate iz sustava socijalne skrbi.
'To znači da možete zarađivati od kriminala i na kraju dobiti državnu mirovinu na temelju tog prihoda', rekao je švedski tužitelj Larson.
Prema švedskom Nacionalnom vijeću za prevenciju kriminala, prijavljeni slučajevi prijevare sa socijalnim naknadama udvostručili su se u posljednjem desetljeću, s nešto manje od 9.000 slučajeva u 2014. godini na više od 23.000 u 2023. godini, U svojim naporima za suzbijanje kriminala, vlada je ove godine stvorila novu agenciju koja se isključivo bavi praćenjem nepripadajućih isplata socijalnih naknada.
Kako se razmjeri problema povećavaju, banke uvode mjere koje će omogućiti dodatne slojeve sigurnosti. No, većinom su te mjere dobrovoljne.
Komentari članka
Vezani članci
Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura
17.04.2026.U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja
MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju
15.04.2026.Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.
JAVNI POZIV: Potpore za razvoj poduzetništva Grada Osijeka
13.04.2026.Grad Osijek objavio je Javni poziv za dodjelu potpora iz Općeg programa razvoja poduzetništva za 2026. godinu (POT-OS-2026). Poziv je namijenjen poduzetnicima koji žele unaprijediti svoje poslovanje kroz dostupne gradske potpore.
UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem
10.04.2026.UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda
Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine
07.04.2026.Uz rekordno bogatstvo u svijetu i Hrvatskoj, razvija se cijeli ekosustav usluga za HNWI klijente, od investicijskih savjeta do pravnih i concierge usluga
Tag cloud
- 2850 članka imaju tag turizam
- 2706 članka imaju tag hrvatska
- 1807 članka imaju tag svijet
- 1485 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2003 članka imaju tag financije
- 1564 članka imaju tag poljoprivreda
- 1650 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1388 članka imaju tag ict
- 1332 članka imaju tag industrija
- 1244 članka imaju tag investicije
- 1079 članka imaju tag zapošljavanje
- 1073 članka imaju tag menadžment
- 1182 članka imaju tag EU
- 869 članka imaju tag poduzetništvo
- 685 članka imaju tag opg
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 691 članka imaju tag tehnologija
- 709 članka imaju tag marketing
- 406 članka imaju tag potpore
- 517 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 965 članka imaju tag kriza
- 515 članka imaju tag eu fondovi
- 536 članka imaju tag porezi
- 491 članka imaju tag gospodarstvo
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 437 članka imaju tag osijek
- 448 članka imaju tag start up
- 541 članka imaju tag krediti
- 511 članka imaju tag dzs
- 452 članka imaju tag energetika
- 461 članka imaju tag BDP
- 418 članka imaju tag hnb
- 426 članka imaju tag vlada
- 345 članka imaju tag hgk
- 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 440 članka imaju tag banke
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
