Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2012

Kako poslovati u EU?

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: EEF/S.B.  

Kako poslovati u EU?

Bez obzira na to jeste li poduzetnik početnik, izvoznik ili možda pripadate velikim tvrtkama, poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu definirano je zajedničkim politikama za razvoj poduzetništva, industrije, poljoprivrede i sl. Članak 49. Ugovora o funkcioniranju EU omogućuje poduzetnicima da osnuju tvrtku u bilo kojoj zemlji Europske unije, i to u potpunosti online. Poslovanje malih i srednjih poduzetnika definirano je Poveljom o malim poduzećima, koja daje zakonodavni okvir članicama EU.

Većina zemalja ima tzv. one-stop shopove u kojima poduzetnici mogu dobiti svu potrebnu pomoć i informacije potrebne za osnivanje poduzeća i općenito za poslovanje u EU. U 2010. godini na razini Europske unije prosječno vrijeme za osnivanje d.o.o. iznosilo je sedam dana i stajalo je 399 eura. Sve su zemlje pokazale napredak u tom smislu. Njemačka je 2009. godine promijenila zakonodavni okvir (većina poduzeća su trgovačka društva, njem. GmbH, za koje je potreban osnivački kapital od 25.000 €) potičući osnivanje mini GmbH ili 1Euro GmbH, odnosno UG-a – poduzetničke tvrtke koje su identične GmbH, ali za njih nije potreban osnivački kapital, odnosno moguće ga je financirati tijekom godina iz ostvarene dobiti društva i to uglavnom radi zaštite vjerovnika.

Španjolska je negativan primjer zemlje koja ima prosječno vrijeme od 17,5 dana za osnivanje tvrtke, dok u Nizozemskoj, Danskoj ili Estoniji taj rok iznosi 2 dana. Italija je uvela vrlo jednostavnu proceduru koja traje samo 1 dan, ali stoji 2573 eura.

Što se tiče poreza, zemlje članice Europske unije imaju punu slobodu kreirati vlastite direktne poreze, ali pri tome se moraju pridržavati načela slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala i načela nediskriminacije. Postoje tri direktive koje se odnose na oporezivanje tvrtki po kojima se tvrtke koje su članice iste grupacije po tzv. direktivi roditelja ne oporezuju dvostruko. Zatim europska direktiva spajanja kamata i autorskih naknada, kojom se ukida dvostruko oporezivanje kamata i autorskih naknada između povezanih društava koja imaju prebivališta u različitim zemljama EU, tako da ih oslobađa od oporezivanja u državi izvora. Treća se direktiva odnosi na zajedničku konsolidiranu korporativnu poreznu osnovicu iz ožujka 2011. Cilj je te direktive prevladati prepreke koje otežavaju porezno funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Za zapošljavanje radnika iz zemalja članica EU nije potrebna radna dozvola.

Mali poduzetnici mogu ostvariti direktnu i indirektnu financijsku potporu. Indirektna potpora znači bolji pristup poslovne investicije obrtnom kapitalu, a radi se putem financijskih posrednika. Direktna potpora predstavlja sufinanciranje projektnih aktivnosti. Financijski posrednici kombiniraju europske fondove sa svojim proizvodima i uslugama. Indirektne potpore uključuju garantne sheme i financiranje kapitala. Indirektna se potpora kanalizira kroz Program za konkurentnosti i inovacije (CIP), odnosno Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) za otprilike 300.000 poduzeća, te inicijativu JEREMIE. Inicijativa poboljšava pristup financijskim sredstvima za male poduzetnike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u svakoj zemlji EU. Tvrtke se mogu financirati putem banaka i venture capital fondova dostupnih u regijama. Tvrtke mogu ostvariti i direktnu potporu, općenito u obliku subvencija koje pokrivaju dio troškova projektnih aktivnosti. Temeljem javnog poziva, poduzetnici prijavljuju svoje projektne prijedloge te ukoliko se njihov projekt odobri za financiranje, dobivaju potpore.

Europski program potpora za financiranje poduzetničkih projekata odnosi se na različite programe: Sedmi okvirni program (FP7) za istraživanje i razvoj poduzetnika, program za cjeloživotno učenje (npr. Leonardo da Vinci, dostupan i u Hrvatskoj), LIFE+ za projekte iz zaštite okoliša, inteligentna energija u Europi, program za poboljšanje tržišta energije i promociju korištenja obnovljivih izvora energije. Uspostavljen je jedinstven sustav praćenja ovih potpora kako korisnici potpora ne bi bili u povlaštenijem položaju od ostalih poduzetnika.


Komentari članka

Vezani članci

Najveća briga naših tvrtki trošak plaća

15.11.2019.

Pada optimizam europskih poduzetnika, dok u Hrvatskoj raspoloženje stagnira.

Priljev doznaka u Hrvatsku za 61,1% veći u 2018. u odnosu na 2017.

15.11.2019.

Hrvatska je i u 2018. godini bila među zemljama Europske unije (EU) s najvećim pozitivnim saldom u inozemnim doznakama, znatno većim nego u godini ranije, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

Diljem Europske unije zaposlenost rekordno visoka, a nezaposlenost je najniža od početka ovog stoljeća

14.11.2019.

U Hrvatskoj se bilježi stagnacija poduzetničkog raspoloženja, a po tomu smo se ipak blago izdvojili iz europskog prosjeka

Turistički sektor trlja ruke: stižu rastrošni EU službenici i spremni su ostaviti milijune, vlada veliki interes za Dalmacijom

14.11.2019.

Europski diplomati, njihovi suradnici, članovi obitelji, službenici i drugi vezani uz njihov boravak u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, u šestomjesečnom predsjedanju EU-om u 2020. godini donijet će našem turističko-ugostiteljskom sektoru no

Devet članica EU-a traži uvođenje europskog poreza zrakoplovnim kompanijama

08.11.2019.

Porezi na industrije koje onečišćuju okoliš top je tema među zemljama članicama EU-a u kojoj se odluke u pitanjima poput oporezivanja moraju donijeti jednoglasno.

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija