Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2012

Kako poslovati u EU?

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: EEF/S.B.  

Kako poslovati u EU?

Bez obzira na to jeste li poduzetnik početnik, izvoznik ili možda pripadate velikim tvrtkama, poslovanje na jedinstvenom europskom tržištu definirano je zajedničkim politikama za razvoj poduzetništva, industrije, poljoprivrede i sl. Članak 49. Ugovora o funkcioniranju EU omogućuje poduzetnicima da osnuju tvrtku u bilo kojoj zemlji Europske unije, i to u potpunosti online. Poslovanje malih i srednjih poduzetnika definirano je Poveljom o malim poduzećima, koja daje zakonodavni okvir članicama EU.

Većina zemalja ima tzv. one-stop shopove u kojima poduzetnici mogu dobiti svu potrebnu pomoć i informacije potrebne za osnivanje poduzeća i općenito za poslovanje u EU. U 2010. godini na razini Europske unije prosječno vrijeme za osnivanje d.o.o. iznosilo je sedam dana i stajalo je 399 eura. Sve su zemlje pokazale napredak u tom smislu. Njemačka je 2009. godine promijenila zakonodavni okvir (većina poduzeća su trgovačka društva, njem. GmbH, za koje je potreban osnivački kapital od 25.000 €) potičući osnivanje mini GmbH ili 1Euro GmbH, odnosno UG-a – poduzetničke tvrtke koje su identične GmbH, ali za njih nije potreban osnivački kapital, odnosno moguće ga je financirati tijekom godina iz ostvarene dobiti društva i to uglavnom radi zaštite vjerovnika.

Španjolska je negativan primjer zemlje koja ima prosječno vrijeme od 17,5 dana za osnivanje tvrtke, dok u Nizozemskoj, Danskoj ili Estoniji taj rok iznosi 2 dana. Italija je uvela vrlo jednostavnu proceduru koja traje samo 1 dan, ali stoji 2573 eura.

Što se tiče poreza, zemlje članice Europske unije imaju punu slobodu kreirati vlastite direktne poreze, ali pri tome se moraju pridržavati načela slobode kretanja roba, usluga, ljudi i kapitala i načela nediskriminacije. Postoje tri direktive koje se odnose na oporezivanje tvrtki po kojima se tvrtke koje su članice iste grupacije po tzv. direktivi roditelja ne oporezuju dvostruko. Zatim europska direktiva spajanja kamata i autorskih naknada, kojom se ukida dvostruko oporezivanje kamata i autorskih naknada između povezanih društava koja imaju prebivališta u različitim zemljama EU, tako da ih oslobađa od oporezivanja u državi izvora. Treća se direktiva odnosi na zajedničku konsolidiranu korporativnu poreznu osnovicu iz ožujka 2011. Cilj je te direktive prevladati prepreke koje otežavaju porezno funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Za zapošljavanje radnika iz zemalja članica EU nije potrebna radna dozvola.

Mali poduzetnici mogu ostvariti direktnu i indirektnu financijsku potporu. Indirektna potpora znači bolji pristup poslovne investicije obrtnom kapitalu, a radi se putem financijskih posrednika. Direktna potpora predstavlja sufinanciranje projektnih aktivnosti. Financijski posrednici kombiniraju europske fondove sa svojim proizvodima i uslugama. Indirektne potpore uključuju garantne sheme i financiranje kapitala. Indirektna se potpora kanalizira kroz Program za konkurentnosti i inovacije (CIP), odnosno Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) za otprilike 300.000 poduzeća, te inicijativu JEREMIE. Inicijativa poboljšava pristup financijskim sredstvima za male poduzetnike na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u svakoj zemlji EU. Tvrtke se mogu financirati putem banaka i venture capital fondova dostupnih u regijama. Tvrtke mogu ostvariti i direktnu potporu, općenito u obliku subvencija koje pokrivaju dio troškova projektnih aktivnosti. Temeljem javnog poziva, poduzetnici prijavljuju svoje projektne prijedloge te ukoliko se njihov projekt odobri za financiranje, dobivaju potpore.

Europski program potpora za financiranje poduzetničkih projekata odnosi se na različite programe: Sedmi okvirni program (FP7) za istraživanje i razvoj poduzetnika, program za cjeloživotno učenje (npr. Leonardo da Vinci, dostupan i u Hrvatskoj), LIFE+ za projekte iz zaštite okoliša, inteligentna energija u Europi, program za poboljšanje tržišta energije i promociju korištenja obnovljivih izvora energije. Uspostavljen je jedinstven sustav praćenja ovih potpora kako korisnici potpora ne bi bili u povlaštenijem položaju od ostalih poduzetnika.


Komentari članka

Vezani članci

Za uzgoj povrća 150 milijuna kuna

25.05.2020.

U indikativni plan objave natječaja za 2020. godinu u cilju povećanja samodostatnosti poljoprivredne proizvodnje dodana su tri nova natječaja za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

S faksa na posao - kako se snaći u doba i nakon korone?

20.05.2020.

Međunarodni centar za poduzetničke studije (ICES), UNESCO katedra za poduzetništvo i Ekonomski fakultet u Osijeku Pozivaju Vas na on-line konferenciju

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

U Vinkovcima osmišljena 'dezinfekcijska barijera' protiv koronavirusa

14.05.2020.

Vinkovački Grad-Export, jedan od vodećih europskih proizvođača dekorativnih panela za ulazna vrata, brzo je reagirao na tekuće promjene na tržištu izazvane koronavirusom. Na tržište su prije desetak dana plasirali dezinfekcijsku barijeru za obuću koja se

Kupljeno je četiri puta više rabljenih od novih traktora

12.05.2020.

Prodaja novih i rabljenih traktora u prvom tromjesečju rezultat je narudžbi iz prošle godine. Veliki utjecaj na prodaju imale su potpore iz Programa ruralnog razvoja RH. Posebno se to odnosi na uvoz (pra)starih traktora. Do kada i koliko će potpore utjeca

Tag cloud

  1. 2003 članka imaju tag hrvatska
  2. 2046 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1064 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 700 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 989 članka imaju tag EU
  14. 888 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 392 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 362 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 352 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 376 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 300 članka imaju tag opg
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija