Poduzetnički portal · Članak
16 Svi 2016
Kako se do prvog milijuna u Hrvatskoj na pošten način može doći i u kraćem roku
Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić
Ako jačanje poduzetništva u Hrvatskoj temeljimo samo na odvažnosti poduzetnika, a ne i na jačanju poduzetničke infrastrukture onda je teško očekivati da će mnogo malih poduzetnika u kraćem vremenu nego što je uspjela Nabava.net, ostvariti veći uspjeh.
Dva programera, prijatelja od srednje škole, zagrebačkog MIOC-a, Šime Essert i Josip Maslać, nakon 15 godina rada mogu reći da su uspjeli. Tvrtka Aplos, koja upravlja sajtom Nabava.net, lani je vlasnicima, Essertu i Maslaću prvi put donijela milijun kuna neto dobiti. No, je li baš nužno da mali poduzetnici u Hrvatskoj prolaze kroz tako dug put do uspjeha?
Sa 79 posto operativne marže Nabava.net je jedan od najprofitabilnijih biznisa u Hrvatskoj. Na pet kuna prihoda, Essert i Maslać razvili su posao koji donosi četiri kune bruto dobiti.
Sve je počelo kada je 2000. Josip Maslać poželio registrirati domenu Cijene.hr. Nije mu uspjelo pa je godinu kasnije za svoju tražilicu cijena informatičke opreme odabrao domenu Nabava.net. Godinu kasnije priključio mu se Šime Essert. No, njihov početak nije bio onakav kako ga doživljavaju političari i javnost kad se počne govoriti o poduzetništvu. Maslać i Essert radili su za velike domaće IT tvrtke i svoju tražilicu vodili sa strane kao hobi projekt.
Daleko od razvijenih
Danas bi ih, govoreći o tom razdoblju njihovog razvoja, mogli opisati kao startup. No, oni bi formalno-pravno i tada i sada bili u nekom zrakopraznom prostoru kao što je uostalom i danas većina startupa u prvih godinu-dvije. U Hrvatskoj se fizičke osobe, osim s izuzetkom nekoliko profesija, ne mogu registrirati u Poreznoj upravi, dobiti poseban porezni broj i izdavati račune, što je praksa od Njemačke do SAD-a. S druge strane, pretvoriti hobi, Nabava.net, u obrt ili tvrtku, i to već tada, bilo bi im potpuno neisplativo.
Nabava.net u to vrijeme nije još dovoljno izbrusila svoj proizvod niti dovoljno izgradila novo tržište (okupila dovoljno trgovaca na svoju platformu) da bi mogla pokrivati sve troškove koje zahtjeva država: od poreza, dodatnih obveza pa sve do parafiskalnih nameta.
I dok bi na zapadu, od Njemačke do SAD-a, Essert i Maslać već tada sami kao fizičke osobe pisali račune trgovcima, plaćali porez državi, koristili porezne olakšice te računali u kojem će im trenutku postati porezno isplativo otvoriti obrt ili tvrtku, u Hrvatskoj to ni danas ne bi mogli tako izvesti, jer Hrvatska ni pravno ni porezno ne stimulira radnike da se počnu baviti poduzetništvom.
Izuzetak su radnici na Jadranu koji usto iznajmljuju apartmane ili pak oni koji se u unutrašnjosti bave i poljoprivredom.
Zato su prvih osam godina Essert i Maslać svoj projekt gurali paralelno s dnevnim zaposlenjem. Usto, zasigurno su držali fige da nitko iz države ne postavi nikakvo pitanje, kao što to i danas radi mnogo startupa. Srećom, startupi danas mogu pitati inkubatore za pomoć.
Kada je 2009. godine Nabava.net napokon postao dovoljno veliki biznis, dvojac je osnovao tvrtku Aplos. Godinu kasnije prihod im je iznosio 186,4 tisuće kuna, odnosno dovoljno da se Maslać odlučio ostaviti angažmane sa strane i posvetiti se samo Nabava.netu kao njegov, formalno “prvi zaposlenik”.
Do zrelosti 12 godina
Da je u to vrijeme u Hrvatskoj već bilo poslovnih akceleratora, programerski bi dvojac dobio preporuku da se obojica zaposle u tvrtci i da snažno krenu u širenje na okolna tržišta. Vjerojatno bi dobili preporuku i da za daljnji razvoj iskoriste bespovratna sredstva koja je nudio Hamag-Bicro te Ministarstvo poduzetništva. Međutim, išli su polako. Prvo su 2012. godine ušli na srpsko tržište sa sajtom Ponuda.rs, a zatim se 2013. godine u Nabava.net-u zaposlio i njegov drugi osnivač Šime Essert, koji je studirao ekonomiju i želio riješiti problem presporog rasta tvrtke. Zamijenio je mjesečnu pretplatu s Googleovim PPC modelom i ostalo je povijest.
Tako je 12 godina od starta Nabava.net napokon postala dovoljno zrela da učini taj veliki i odličan korak naprijed. Da su Essert i Maslać mogli pisati račune kao fizičke osobe, da su imali mogućnost proći kroz inkubacijski, a zatim i akceleracijski program, možda i da su bili malo odvažniji, možda bi njihov put do prvog milijuna bio kraći. No, ako jačanje poduzetništva temeljimo samo na odvažnosti, a ne i na jačanju poduzetničke infrastrukture onda je teško očekivati da će mnogo malih poduzetnika u kraćem vremenu ostvariti svoj uspjeh. Do prvog milijuna u 15 godina poslovanja nije nužnost, ali za mnoge koji stvaraju vrijednost u nekim novim industrijama, bez jačanja infrastrukture to bi i dalje mogla ostati realnost
Komentari članka
Vezani članci
‘Na prvom poslu otišao sam na ručak i nisam se vratio. Griješite, učite, fokus je ključan’
08.06.2026.Ista prostorija, oko 30 godina kasnije, mjesto – Fakultet elektrotehnike i računarstva. Možda jedni od dva najpoznatija FER-ovca, ovaj put ne sjede u klupama, već pred auditorijem i stotinjak studenata.
Suvereni cloud moguć je samo ako ste Kinez ili Amerikanac
01.06.2026.Nije moguće upravljati potpuno suverenim cloudom izvan Kine ili SAD-a, smatra Douglas Toombs, potpredsjednik analitičara u Gartneru
Fonoa osigurala 110 milijuna dolara i preuzela PwC-ov porezni softver
29.05.2026.Hrvatska porezna platforma za globalne tvrtke nastavlja rast investicijom serije C, a klijenti su im neke od najvećih svjetskih platformi poput Ubera, Netflixa, Canve i Booking.com.
Kaos podataka koji košta: Domaći startup spojio ono što država nije
26.05.2026.Arhium u nekoliko sekundi spaja katastar, GUP, potresne zone i vrijednost zemljišta za investitore i agencije
Prva žena na čelu IBM-ove regije iz Hrvatske: Imamo veliki AI potencijal
25.05.2026.Lana Ilović i Goran Kruljac iz IBM-a govore o umjetnoj inteligenciji, modernizaciji kompanija i novoj utrci za IT stručnjacima
Tag cloud
- 2865 članka imaju tag turizam
- 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2714 članka imaju tag hrvatska
- 1814 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 1575 članka imaju tag poljoprivreda
- 2006 članka imaju tag financije
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1346 članka imaju tag industrija
- 1252 članka imaju tag investicije
- 1081 članka imaju tag zapošljavanje
- 1083 članka imaju tag menadžment
- 697 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 872 članka imaju tag poduzetništvo
- 692 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 362 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 520 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 453 članka imaju tag start up
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 539 članka imaju tag porezi
- 965 članka imaju tag kriza
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 530 članka imaju tag obrazovanje
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
