Kakva će biti žetva?

Ovog je proljeća samo na području Osječko-baranjske županije sjetva obavljena na nešto više od 130.000 hektara, u konačnici u podnošljivim vremenskim rokovima. Međutim, uz aktualne vremenske probleme zaista je upitno kakva će biti žetva, i jesenskih, ali i proljetnih kultura. Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta prošle jeseni, odnosno višemjesečnog sušnog razdoblja, na većem području kontinentalne Hrvatske jesenska sjetva je obavljena na bitno manjim površinama nego ranijih godina. Stoga se s pravom očekivalo kako će proljetna sjetva biti jedna od većih, barem kada je riječ o “najpoljoprivrednijoj” hrvatskoj županiji – Osječko-baranjskoj.

Prema riječima Ernesta Nada, voditelja Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-Županijske komore Osijek, ovog je proljeća samo na području te županije sjetva obavljena na nešto više od 130.000 hektara. Na temelju informacija kojima raspolažu u Komori, najviše je sijan kukuruz (na oko 65 posto površina), potom soja (10,8 posto), šećerna repa (devet posto), te suncokret na nešto manje od osam posto površina predviđenih za proljetnu sjetvu. Nakon problema i seljačkih prosvjeda koji su iskrsli upravo pred samu sjetvu, u konačnici je sjetva obavljena u podnošljivim vremenskim rokovima. “U teškim vremenima selo još izraženije osjeća posljedice krize pa su tada svi nagomilani problemi eskalirali. Ipak, uz odgovarajuće poteze države, nadležnih ministarstava, ali i dogovora svih koji sudjeluju u poljoprivrednoj proizvodnji, ipak je proljetna sjetva bila obavljena na vrijeme. Na svoj način tome su pridonijele i poslovne banke kreditiranjem proljetne sjetve, ali i veći proizvođački i prerađivački sustavi, i to modalitetima pomoći seljacima i obiteljskim gospodarstvima u vidu kreditiranja kroz sjeme, zaštitna sredstva, gnojivo i slično”, ističe Ernest Nad.

Što donosi žetva
Međutim, uz aktualne vremenske probleme koji su najprije u svibnju, a pogotovo prvih dana lipnja rezultirali nezapamćeno dugotrajnim kišama – zaista je upitno kakva će biti žetva, i jesenskih, ali i proljetnih kultura. “Očekujemo da će biti problema oko predaje tržnih viškova, a dinamika otkupa će biti odraz stanja u široj regiji. Primjerice, ako susjedne države budu davale na tržište veće količine pšenice ili kukuruza, onda će se to negativno odraziti i na dinamiku i na visinu otkupne cijene. Očekujemo niže cijene jer je prema burzovnim procjenama rečeno kako će negdje do 2013. godine biti niže cijene proizvoda s područja ratarskih kultura”, dodao je Nad. Zbog svega toga svakako bi trebalo nešto poduzeti i u smislu zakonskog reguliranja naplativosti. Naime, od 1. siječnja ove godine seljaci su porezni obveznici. Ili, kako je to slikovito objasnio Ernest Nad – ne može se dogoditi da netko izda fakturu za predanu pšenicu 1. srpnja, a da mu ona bude plaćena u trećem ili šestom mjesecu iduće godine. Zato je nužna veća financijska disciplina i to regulirana zakonskim propisima.

Kiše potopile usjeve
Pored globalnih tržišnih kretanja koja će se itekako odraziti i na položaj prozvođača ratarskih kultura u Hrvatskoj, dodatni problem su donijele nedavne kiše i zahlađenje. “Samo između 14. i 18. svibnja na području Slavonije, odnosno Osječko-baranjske županije, palo je više od 125 litara kiše po četvornom metru što su enormne količine. Toliko vode se nije moglo ocijediti ni na uređenim tlima, a kamoli na neuređenim. No, početak lipnja donio je još veće oborine, pa je samo 1. lipnja zabilježeno čak 57 litara kiše po četvornom metru. Ta je voda preplavila ne samo poljoprivredne površine, nego i prometnice, gospodarske objekte, a u nekim dijelovima Slavonije čak i stambene objekte. Takvo nevrijeme će imati iznimno negativne posljedice i na visinu prinosa i na kvalitetu proizvoda. Zbog svega toga ćemo morati tražiti određene ustupke u mjerama ekonomske politike koji bi trebali stabilizirati to stanje”, rekao je Nad.