Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Ou 2012

Kakva prava imaju nezaposleni u EU

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: EEF/S.B.  

Kakva prava imaju nezaposleni u EU

Europska strategija zapošljavanja, u skladu sa strategijom Europa 2020., ima tri osnovna cilja: povećati zapošljivost radne snage u dobi od 20 do 64 godine, smanjiti napuštanje srednjoškolskog obrazovanja do 10 % (to znači da se želi postići da 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine završi treći nivo obrazovanja) te smanjiti nivo siromaštva i socijalne isključenosti za barem 20 milijuna stanovnika EU.

U studenom 2011. godine u EU-27 stopa nezaposlenosti iznosila je 9,8% što je na istom nivou kao godinu ranije. Među zemljama članicama najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Austriji (4 %), Luksemburg i Nizozemska (obje 4,9 %), a najviša u Španjolskoj (22,9 %), Grčkoj (18,8 % u rujnu 2011.) i Litvi (15,3 % u trećem tromjesečju 2011). Kroz Agendu za nove vještine i radna mjesta razrađuju se posebne mjere za povećanje zapošljivosti u EU, i to za svaku od zemalja članica sukladno predloženim jednogodišnjim smjernicama Europske komisije.

Međutim, što ako ste ipak nezaposleni stanovnik/ca EU?!
Ako ne radite, moguće su dvije situacije. Prvo, možete primiti novčanu naknadu zbog svoje prethodne aktivnosti kao zaposlena ili samozaposlena osoba. U tom slučaju, ostvarujete naknadu sukladno propisima zemlje u kojoj ste bili osigurani dok ste bili radno aktivni. Druga je situacija da ne primate nikakvu socijalnu naknadu koja proizlazi iz sadašnjeg ili bivšeg odnosa i niste ekonomski aktivna osoba. U tom slučaju, kao neaktivna osoba, imate socijalna prava sukladno propisima zemlje u kojoj živite. U nekim zemljama, pravo na socijalno osiguranje temelji se na osnovi prebivališta dok u drugima, pravo na socijalno osiguranje imaju samo osobe koje ostvaruju poslovnu djelatnost (i članovi njihovih obitelji).

Svaka zemlja odlučuje tko ima pravo na naknade za nezaposlene, koliko će dobiti i koliko dugo. EU jamči da nezaposleni imaju pravo na naknadu za nezaposlene pod istim uvjetima kao državljani države koja plaća tu naknadu. Uobičajeno je to zemlja u kojoj ste zadnjoj radili. Dalje, institucije moraju uzeti u obzir razdoblja osiguranja ili zaposlenja koje ste popunili u drugim zemljama, ako je to potrebno za vaše pravo na pogodnosti i to sukladno zadnjem prihodu od nesamostalnog rada. Ako članovi vaše obitelji žive u drugoj zemlji EU, Islandu, Lihtenštajnu, Norveškoj ili Švicarskoj, a iznos novčane naknade povećava se prema broju članova obitelji, uzet će se u obzir kao da žive u zemlji koja plaća naknadu. U većini država članica, naknade za nezaposlene dodjeljuju se u slučaju ako ste završili potrebno kvalificirajuće razdoblje.

Zavod za zapošljavanje u većini zemalja EU pruža informacije o svim primanjima i aktivno pomaže nezaposlenima naći posao te nudi mogućnost usavršavanja ili prekvalifikacije. Odbijanje edukacija ili zaposlenja sukladno primjenjivim kvalifikacijama, povlači posljedicu – neisplatu novčane naknade i ispis iz registra nezaposlenih. Primjerice, u Austriji svi zaposlenici, vježbenici i sudionici profesionalne rehabilitacije sa zaradom iznad minimalnog praga od 366,33 eura mjesečno u 2010. godini pokriveni su osiguranjem od nezaposlenosti. Možete imati pravo na novčanu naknadu, ako ste bili pokriveni osiguranjem od nezaposlenosti za najmanje 52 tjedana tijekom posljednjih 24 mjeseci, ili 26 tjedana unutar posljednjih 12 mjeseci ako ste mlađi od 25 godina. Novčana pomoć za nezaposlene se izračunava na temelju prosječne zarade u posljednjoj kalendarskoj godini s definiranom granicom (3840 eura mjesečno u 2010. godini).

Trajanje davanja naknade za nezaposlenost ovisi o razdoblju osiguranja i dobi nezaposlene osobe. Ako u Njemačkoj ostanete bez posla, imate pravo na novčanu naknadu pod uvjetom da se registrirate kao nezaposlena osoba pri Zavoda za zapošljavanje i podnosite zahtjev za naknadu ako ste potpuno nezaposleni ili zaposleni manje od 15 sati tjedno, ako aktivno tražite posao ili imate kvalificirajuće razdoblje zaposlenja najmanje12 mjeseci u posljednje dvije godine. Nezaposlene osobe imaju pravo na tip II. novčane naknade ako su: sposobne za rad, bez sredstava, u dobi između 15 i 65 ili 67 i ako su državljani Savezne Republike Njemačke.

Osobe nesposobne za rad koji žive s osobom bez sredstava koja je u stanju raditi u "Zajednici ovisnosti" imaju pravo na socijalnu skrb. Naknade se razlikuju prema plaći iz radno aktivnog razdoblja, fiskalnoj kategoriji navedenoj na poreznoj kartici i prema tome imate li djecu ili ne. Za potrebe izračuna naknade, koristi se prosječna dnevna plaća s utvrđenom gornjom granicom od 5500 eura mjesečno u starim pokrajinama Njemačke i 4650 eura mjesečno u novim pokrajinama. Korisnici s djecom dobivaju 67 posto neto plaće, dok korisnici bez djece dobivaju 60 posto neto plaće.

Danska, kao izrazito socijalna država, pokriva do 90 % naknade za vrijeme nezaposlenosti, uzimajući u obzir zadnji ostvareni dohodak. Prosječno trajanje nezaposlenosti u Danskoj iznosi 6 mjeseci. Sredstva za razdoblje nezaposlenosti većim se dijelom isplaćuju iz Europskog socijalnog fonda, kombinirajući s nacionalnim proračunima zemalja članica EU.


Komentari članka

Vezani članci

Više od pet i pol milijardi dolara slilo se u Hrvatsku iz inozemstva prošle godine

20.05.2024.

Prema podacima organizacije Globalno partnerstvo znanja o migracijama i razvoju KNOMAD, koja djeluje uz podršku Svjetske banke i Europske komisije, njihov udjel u BDP-u neke države može biti značajan te je primjerice evidentirano da je udio doznaka u BDP-

Hrvatska bi trebala imati drugi najveći rast u EU-u

16.05.2024.

Europska komisija u proljetnim je ekonomskim prognozama znatno povisila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva. Komisija procjenjuje da će hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u prognozama iz veljače predviđala je rast od 2,6 posto. Z

Hrvati zamjećuju bolju vlastitu financijsku situaciju, više troše na putovanja i restorane

15.05.2024.

Inflacija i rast cijena vodeći su izazov za građane Hrvatske, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u ožujku ove godine provela agencija Improve. Ipak, većina ispitanika izvještava o stabilnoj ili poboljšanoj financijskoj situa

Ivan Kopilović, vlasnik Agro Cibalae: Zajednička poljoprivredna politika totalni je promašaj

12.04.2024.

Imamo poljoprivredne vrijednosti i resurse – kaže nam magistar agronomije Ivan Kopilović dok razgovaramo o aktualnim događajima u poljoprivredi u EU-u i Hrvatskoj. Njegov obrt Agro Cibalae, s 300-godišnjom tradicijom, na 115 hektara bavi se ratarsko-stoča

Deveti u EU: U Hrvatskoj je 2022. godine čak 30 posto poduzeća imalo internetsku prodaju

28.02.2024.

U 2022. godini je 22,9 posto poduzeća Europske unije imalo internetsku prodaju, što je za 0,1 postotni bod više nego 2021. i za 6,5 postotni bod više nego prije deset godina, odnosno 2012. kada se e-commercom bavilo 16,4 posto poduzeća, pokazuju najnoviji

Tag cloud

  1. 2602 članka imaju tag turizam
  2. 2457 članka imaju tag hrvatska
  3. 1576 članka imaju tag svijet
  4. 1240 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1860 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag izvoz
  7. 1249 članka imaju tag trgovina
  8. 1293 članka imaju tag ict
  9. 1419 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1129 članka imaju tag investicije
  11. 1169 članka imaju tag industrija
  12. 1025 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1136 članka imaju tag EU
  14. 831 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 974 članka imaju tag menadžment
  16. 563 članka imaju tag opg
  17. 740 članka imaju tag maloprodaja
  18. 514 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 667 članka imaju tag marketing
  21. 961 članka imaju tag kriza
  22. 372 članka imaju tag potpore
  23. 494 članka imaju tag eu fondovi
  24. 604 članka imaju tag tehnologija
  25. 469 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 489 članka imaju tag porezi
  27. 460 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 533 članka imaju tag krediti
  29. 474 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 502 članka imaju tag obrazovanje
  31. 407 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag energetika
  33. 482 članka imaju tag dzs
  34. 397 članka imaju tag start up
  35. 450 članka imaju tag BDP
  36. 407 članka imaju tag hnb
  37. 417 članka imaju tag vlada
  38. 335 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor