Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Srp 2009

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Novi list/tportal.hr  

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Rast kamata na depozite povlači onda i rast kamata na kredite, međutim, budući da se novi krediti jako slabo ili gotovo uopće ne odobravaju, pitanje do kada će bankari takvu situaciju održavati nauštrb profita. Profiti banaka su, naime, još uvijek vrlo visoki, ali se ipak pomalo stanjuju, a situacija u kojoj se građani suzdržavaju od podizanja kredita bankarima nikako ne odgovara, jer izostaje dio prihoda od kamata i naknada. Treba podsjetiti da je prije dvije godine rast kamata na štednju, pogotovo kunsku, pogurala i inflacija, koja se u jednoj fazi popela i do osam posto na godišnjoj razini, pa je bila i viša od kamata na kunsku štednju.

Međutim, inflacija je počela usporavati, dapače, trenutno je na 2,1 posto godišnje, pa analitičari upozoravaju da Hrvatskoj prijeti pad cijena ili deflacija, no kamatnjaci na depozite nastavljaju rasti.

Analitičar Damir Novotny ističe da su domaće banke stabilne i solventne, no prije su se najviše oslanjale na strane izvore sredstava kroz zaduživanje u inozemstvu, a kako ti inozemni fondovi sada više nisu tako izdašni, moraju se s izvorima snalaziti kod kuće. Posebno se to odnosi na dugoročne izvore sredstava. Što se tiče kunske štednje, trenutno prijeti pad cijena, odnosno deflacija, pa u tom smislu nema razloga za rast kamata. No, s jedne strane povećavanje kamata je pitanje konkurencije jer budući da se krediti slabo odobravaju, tržišne pozicije se nastoje sačuvati ili čak povećati kroz depozite.

Međutim, povećavanje kamata može ukazivati i povremenu ročnu i valutnu neusklađenost između aktive i pasive, ocjenjuje Novotny. Što se tiče valute depozita, najviše su na cijeni kunski, gdje se kamata kreće i do 6 ili 7 posto, zatim eurski, gdje se kamate, ovisno o duljini i iznosu oročenja, penju i do 6,3 posto, dok su ostale valute, poput švicarskog franka i dolara u bankama manje tražene i plaćene.

Najveća domaća banka, Zagrebačka, tako uz ostale štedne proizvode, do kraja rujna na obračunatu kamatu nudi premiju od 20 posto za štedne uloge oročene do godine dana, te premiju od 30 do 36 posto za dulja oročenja. PBZ ima i premium i kuna plus štednju, koje podrazumijevaju do 20 posto premije na kamatu za eure, te kamatu do 7,13 posto fiksno za kune.

Erste aktivna štednja nosi fiksnu kamatnu stopu do 7 posto za kune i 5,90 za eure, dok Volksbank do kraja rujna ima posebnu ponudu za kunsku štednju uz kamatu od čak 7,50 posto godišnje. Minimalan iznos je 5.000 kuna, a rok oročenja može biti i 6 mjeseci. U Splitskoj banci pak nude akcijski bonus na štednju od 33 posto, koji kamatu za kune diže do 7 posto, a na eure do 5,19 posto godišnje.


Komentari članka

Vezani članci

Počelo je! Najveća banka u domaćem vlasništvu značajno digla kamate na štednju

21.09.2023.

Hrvatska poštanska banka prva je na tržištu objavila značajnije podizanje kamatne stope na štednju. Svojim klijentima od 2. listopada koji oroče minimalno 250 eura na rok od 12 mjeseci omogućit će prinos od 3 posto

Krediti i dugovi nakon smrti: Što članovi obitelji preminule osobe trebaju napraviti?

12.09.2023.

Postoje razni modeli uređenja podmirenja obveza pokojnog korisnika kredita, primjerice kredit za refinanciranje duga pokojnika ili sklapanje ugovora o pristupu dugu.

Što se događa oko banaka i prekoračenja, što moraju napraviti građani?

26.06.2023.

Prema podacima koje nam je HNB dao na uvid, kamatne stope po prekoračenjima na računima su od kraja 2014. do rujna 2022. bile veće od kamata na gotovinske nenamjenske kredite. Na dan 31. prosinca 2014. je prosječna kamata na prekoračenja iznosila 10.8 pos

Hrvatski bankovni sustav trenutačno ima najveću razinu sigurnosti i stabilnosti u svojoj povijesti

25.04.2023.

Fintech preuzima depozite iz klasičnoga bankovnog sustava pa osiguravatelji depozita moraju tražiti nove načine i mogućnosti zaštite takvih depozita. S druge strane, znatno olakšava i pomaže europskim sustavima osiguranja depozita u ispunjavanju svojih ob

Vrijeme je da se trakavica kredita u švicarskim francima završi, imamo sve za sudski epilog

17.04.2023.

Prošlo je više od osam godina od konverzije kredita u švicarskim francima, kojim su njihovi korisnici izjednačeni s tadašnjim dužnicima u eurima, a završava saga 'švicarac' nikako da završi.

Tag cloud

  1. 2529 članka imaju tag turizam
  2. 2357 članka imaju tag hrvatska
  3. 1498 članka imaju tag svijet
  4. 1534 članka imaju tag izvoz
  5. 1799 članka imaju tag financije
  6. 1146 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1213 članka imaju tag trgovina
  8. 1248 članka imaju tag ict
  9. 1369 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1083 članka imaju tag investicije
  11. 1001 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1120 članka imaju tag industrija
  13. 817 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1112 članka imaju tag EU
  15. 933 članka imaju tag menadžment
  16. 719 članka imaju tag maloprodaja
  17. 534 članka imaju tag opg
  18. 507 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 959 članka imaju tag kriza
  21. 655 članka imaju tag marketing
  22. 360 članka imaju tag potpore
  23. 485 članka imaju tag eu fondovi
  24. 592 članka imaju tag tehnologija
  25. 452 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 528 članka imaju tag krediti
  27. 468 članka imaju tag porezi
  28. 494 članka imaju tag obrazovanje
  29. 399 članka imaju tag osijek
  30. 461 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 444 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 390 članka imaju tag start up
  33. 416 članka imaju tag energetika
  34. 470 članka imaju tag dzs
  35. 444 članka imaju tag BDP
  36. 403 članka imaju tag hnb
  37. 413 članka imaju tag vlada
  38. 332 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 337 članka imaju tag agrokor