Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Srp 2009

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Novi list/tportal.hr  

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Rast kamata na depozite povlači onda i rast kamata na kredite, međutim, budući da se novi krediti jako slabo ili gotovo uopće ne odobravaju, pitanje do kada će bankari takvu situaciju održavati nauštrb profita. Profiti banaka su, naime, još uvijek vrlo visoki, ali se ipak pomalo stanjuju, a situacija u kojoj se građani suzdržavaju od podizanja kredita bankarima nikako ne odgovara, jer izostaje dio prihoda od kamata i naknada. Treba podsjetiti da je prije dvije godine rast kamata na štednju, pogotovo kunsku, pogurala i inflacija, koja se u jednoj fazi popela i do osam posto na godišnjoj razini, pa je bila i viša od kamata na kunsku štednju.

Međutim, inflacija je počela usporavati, dapače, trenutno je na 2,1 posto godišnje, pa analitičari upozoravaju da Hrvatskoj prijeti pad cijena ili deflacija, no kamatnjaci na depozite nastavljaju rasti.

Analitičar Damir Novotny ističe da su domaće banke stabilne i solventne, no prije su se najviše oslanjale na strane izvore sredstava kroz zaduživanje u inozemstvu, a kako ti inozemni fondovi sada više nisu tako izdašni, moraju se s izvorima snalaziti kod kuće. Posebno se to odnosi na dugoročne izvore sredstava. Što se tiče kunske štednje, trenutno prijeti pad cijena, odnosno deflacija, pa u tom smislu nema razloga za rast kamata. No, s jedne strane povećavanje kamata je pitanje konkurencije jer budući da se krediti slabo odobravaju, tržišne pozicije se nastoje sačuvati ili čak povećati kroz depozite.

Međutim, povećavanje kamata može ukazivati i povremenu ročnu i valutnu neusklađenost između aktive i pasive, ocjenjuje Novotny. Što se tiče valute depozita, najviše su na cijeni kunski, gdje se kamata kreće i do 6 ili 7 posto, zatim eurski, gdje se kamate, ovisno o duljini i iznosu oročenja, penju i do 6,3 posto, dok su ostale valute, poput švicarskog franka i dolara u bankama manje tražene i plaćene.

Najveća domaća banka, Zagrebačka, tako uz ostale štedne proizvode, do kraja rujna na obračunatu kamatu nudi premiju od 20 posto za štedne uloge oročene do godine dana, te premiju od 30 do 36 posto za dulja oročenja. PBZ ima i premium i kuna plus štednju, koje podrazumijevaju do 20 posto premije na kamatu za eure, te kamatu do 7,13 posto fiksno za kune.

Erste aktivna štednja nosi fiksnu kamatnu stopu do 7 posto za kune i 5,90 za eure, dok Volksbank do kraja rujna ima posebnu ponudu za kunsku štednju uz kamatu od čak 7,50 posto godišnje. Minimalan iznos je 5.000 kuna, a rok oročenja može biti i 6 mjeseci. U Splitskoj banci pak nude akcijski bonus na štednju od 33 posto, koji kamatu za kune diže do 7 posto, a na eure do 5,19 posto godišnje.


Komentari članka

Vezani članci

Rimac: Ili ćemo postati veliki, ili ćemo propasti

10.12.2018.

Potpredsjednik Europske investicijske banke EIB Dario Scannapieco i Mate Rimac potpisali su ugovor o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji.

Banke u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci ove godine ostvarile ogromnu dobit, gotovo dvostruko više nego lani

06.12.2018.

Dobit i profitabilnost banaka prošle su godine bile pod pritiskom povećanih troškova rezervacija zbog Agrokora, pa im je u devet mjeseci 2017. godine ukupnu bruto dobit iznosila 2.63 milijarde kuna, što je bilo oko 47 posto manje nego u razdoblju siječanj

Splitski sud proglasio ništetnim kredit u švicarcima, banka mora vratiti 262 tisuće kuna

30.10.2018.

Presudom je utvrđeno kako je ugovor ništetan i od dana pravomoćnosti presude neće više imati nikakve pravne učinke niti na jednu ugovornu stranu, i to unatoč konverziji toga kredita na temelju tzv. Zakona o konverziji.

Poduzetnicima nova linija kredita iz HBOR-a s kamatom manjom od dva posto

27.09.2018.

Na raspolaganju je ukupno 220 milijuna eura bez roka, dok se ne iskoriste, za hotele, proizvodne pogone, tematske parkove, domove za starije i nemoćne i drugo, a poduzetnici će moći dobiti od 100 tisuća do tri milijuna eura, osim za sektor turizma koji će

Zašto su kamate na kredite u Hrvatskoj duplo veće nego u bogatim zemljama EU-a?

18.09.2018.

Iz HNB-a kažu da veliki utjecaj na visinu i kretanje kamatnih stopa ima percepcija rizičnosti zemlje koja se vidi kroz visinu premije rizika za kredite te kreditni rejting zemlje.

Tag cloud

  1. 1835 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1189 članka imaju tag izvoz
  5. 789 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 799 članka imaju tag investicije
  10. 934 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 751 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 451 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 337 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 242 članka imaju tag potpore
  27. 372 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 338 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast