Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Srp 2009

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Novi list/tportal.hr  

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Rast kamata na depozite povlači onda i rast kamata na kredite, međutim, budući da se novi krediti jako slabo ili gotovo uopće ne odobravaju, pitanje do kada će bankari takvu situaciju održavati nauštrb profita. Profiti banaka su, naime, još uvijek vrlo visoki, ali se ipak pomalo stanjuju, a situacija u kojoj se građani suzdržavaju od podizanja kredita bankarima nikako ne odgovara, jer izostaje dio prihoda od kamata i naknada. Treba podsjetiti da je prije dvije godine rast kamata na štednju, pogotovo kunsku, pogurala i inflacija, koja se u jednoj fazi popela i do osam posto na godišnjoj razini, pa je bila i viša od kamata na kunsku štednju.

Međutim, inflacija je počela usporavati, dapače, trenutno je na 2,1 posto godišnje, pa analitičari upozoravaju da Hrvatskoj prijeti pad cijena ili deflacija, no kamatnjaci na depozite nastavljaju rasti.

Analitičar Damir Novotny ističe da su domaće banke stabilne i solventne, no prije su se najviše oslanjale na strane izvore sredstava kroz zaduživanje u inozemstvu, a kako ti inozemni fondovi sada više nisu tako izdašni, moraju se s izvorima snalaziti kod kuće. Posebno se to odnosi na dugoročne izvore sredstava. Što se tiče kunske štednje, trenutno prijeti pad cijena, odnosno deflacija, pa u tom smislu nema razloga za rast kamata. No, s jedne strane povećavanje kamata je pitanje konkurencije jer budući da se krediti slabo odobravaju, tržišne pozicije se nastoje sačuvati ili čak povećati kroz depozite.

Međutim, povećavanje kamata može ukazivati i povremenu ročnu i valutnu neusklađenost između aktive i pasive, ocjenjuje Novotny. Što se tiče valute depozita, najviše su na cijeni kunski, gdje se kamata kreće i do 6 ili 7 posto, zatim eurski, gdje se kamate, ovisno o duljini i iznosu oročenja, penju i do 6,3 posto, dok su ostale valute, poput švicarskog franka i dolara u bankama manje tražene i plaćene.

Najveća domaća banka, Zagrebačka, tako uz ostale štedne proizvode, do kraja rujna na obračunatu kamatu nudi premiju od 20 posto za štedne uloge oročene do godine dana, te premiju od 30 do 36 posto za dulja oročenja. PBZ ima i premium i kuna plus štednju, koje podrazumijevaju do 20 posto premije na kamatu za eure, te kamatu do 7,13 posto fiksno za kune.

Erste aktivna štednja nosi fiksnu kamatnu stopu do 7 posto za kune i 5,90 za eure, dok Volksbank do kraja rujna ima posebnu ponudu za kunsku štednju uz kamatu od čak 7,50 posto godišnje. Minimalan iznos je 5.000 kuna, a rok oročenja može biti i 6 mjeseci. U Splitskoj banci pak nude akcijski bonus na štednju od 33 posto, koji kamatu za kune diže do 7 posto, a na eure do 5,19 posto godišnje.


Komentari članka

Vezani članci

Prijavite se na javni poziv OBŽ za kreditiranje sjetve i stočarstva!

27.09.2019.

Održana je sjednica Povjerenstva za provedbu postupka javnog poziva za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje na području Županije. Financijskih sredstava ima dovoljno, prijavite se!

Dužnici pobijedili banke, doznajemo kako mogu do svog novca

18.09.2019.

KORISNICI kredita u švicarskim francima pobijedili su banke i to je prva uspješna kolektivna parnica u Republici Hrvatskoj. Naime, Vrhovni sud potvrdio je presudu Visokog trgovačkog suda te će korisnici kredita sada moći pojedinačno tužiti banke i tražiti

Za ruralni razvoj krediti od 50.000 do čak milijun eura

17.09.2019.

Financijske instrumente iz PRR-a prate uvjeti koji su povoljniji od tržišnih

HBOR „omekšao“ uvjete kredita, OBŽ nastavlja sa sufinanciranjem kamata na kredite poduzetnika

26.07.2019.

Za poduzetništvo mladih, žena i početnika uz našu subvenciju kamata na kredite HBOR-a će biti i dalje nula posto, dok će za investicije privatnog sektora subvencija Županije iznositi 2% što znači da će kamata na kredite biti između nula i 0,8 posto.

Udruga Franak proglasila "povijesnu pobjedu"

03.04.2019.

Vrhovni sud utvrdio je kako činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju u euro ne znači da je time izgubio pravni interes utvrđivanja jesu li pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

Tag cloud

  1. 1944 članka imaju tag hrvatska
  2. 1970 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1248 članka imaju tag izvoz
  5. 843 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag svijet
  7. 1009 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 837 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 918 članka imaju tag ict
  12. 966 članka imaju tag EU
  13. 863 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 566 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 548 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 428 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 261 članka imaju tag potpore
  25. 395 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 344 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 422 članka imaju tag dzs
  31. 304 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 350 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 378 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija