Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Srp 2009

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Novi list/tportal.hr  

Kamate na oročenu štednju i preko 7 posto

Rast kamata na depozite povlači onda i rast kamata na kredite, međutim, budući da se novi krediti jako slabo ili gotovo uopće ne odobravaju, pitanje do kada će bankari takvu situaciju održavati nauštrb profita. Profiti banaka su, naime, još uvijek vrlo visoki, ali se ipak pomalo stanjuju, a situacija u kojoj se građani suzdržavaju od podizanja kredita bankarima nikako ne odgovara, jer izostaje dio prihoda od kamata i naknada. Treba podsjetiti da je prije dvije godine rast kamata na štednju, pogotovo kunsku, pogurala i inflacija, koja se u jednoj fazi popela i do osam posto na godišnjoj razini, pa je bila i viša od kamata na kunsku štednju.

Međutim, inflacija je počela usporavati, dapače, trenutno je na 2,1 posto godišnje, pa analitičari upozoravaju da Hrvatskoj prijeti pad cijena ili deflacija, no kamatnjaci na depozite nastavljaju rasti.

Analitičar Damir Novotny ističe da su domaće banke stabilne i solventne, no prije su se najviše oslanjale na strane izvore sredstava kroz zaduživanje u inozemstvu, a kako ti inozemni fondovi sada više nisu tako izdašni, moraju se s izvorima snalaziti kod kuće. Posebno se to odnosi na dugoročne izvore sredstava. Što se tiče kunske štednje, trenutno prijeti pad cijena, odnosno deflacija, pa u tom smislu nema razloga za rast kamata. No, s jedne strane povećavanje kamata je pitanje konkurencije jer budući da se krediti slabo odobravaju, tržišne pozicije se nastoje sačuvati ili čak povećati kroz depozite.

Međutim, povećavanje kamata može ukazivati i povremenu ročnu i valutnu neusklađenost između aktive i pasive, ocjenjuje Novotny. Što se tiče valute depozita, najviše su na cijeni kunski, gdje se kamata kreće i do 6 ili 7 posto, zatim eurski, gdje se kamate, ovisno o duljini i iznosu oročenja, penju i do 6,3 posto, dok su ostale valute, poput švicarskog franka i dolara u bankama manje tražene i plaćene.

Najveća domaća banka, Zagrebačka, tako uz ostale štedne proizvode, do kraja rujna na obračunatu kamatu nudi premiju od 20 posto za štedne uloge oročene do godine dana, te premiju od 30 do 36 posto za dulja oročenja. PBZ ima i premium i kuna plus štednju, koje podrazumijevaju do 20 posto premije na kamatu za eure, te kamatu do 7,13 posto fiksno za kune.

Erste aktivna štednja nosi fiksnu kamatnu stopu do 7 posto za kune i 5,90 za eure, dok Volksbank do kraja rujna ima posebnu ponudu za kunsku štednju uz kamatu od čak 7,50 posto godišnje. Minimalan iznos je 5.000 kuna, a rok oročenja može biti i 6 mjeseci. U Splitskoj banci pak nude akcijski bonus na štednju od 33 posto, koji kamatu za kune diže do 7 posto, a na eure do 5,19 posto godišnje.


Komentari članka

Vezani članci

Produžili moratorije turizmu do lipnja 2021.

07.07.2020.

Razlog za produženje je poslovanje pogođeno pandemijom COVID-19, a osim produženja moratorija za sve na sedam mjeseci te za turizam do 16 mjeseci, klijentima koji imaju pozitivan covid score prema metodologiji Fine (ili na drugi način dokažu pad prihoda)

Svjetska banka odobrila Hrvatskoj dva projekta od ukupno 500 milijuna dolara

29.06.2020.

Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je Hrvatskoj dva projekta ukupne vrijednosti 500 milijuna američkih dolara radi pružanja hitne potpore hrvatskim vlastima u ublažavanju učinaka trostrukog šoka koji je pogodio zemlju ove godine, priopćeno je

Građani i tvrtke u bankama drže preko 300 milijardi kuna, većina štednje je u eurima

17.06.2020.

Ukupni depoziti u bankama, u što su uključeni štedni i oročeni depoziti te depozitni novac krajem travnja iznosili su 311,3 milijarde kuna. U odnosu na ožujak, top je pad za 860,3 milijuna kuna, no na godišnjoj razini depoziti su porasli za čak 25,3 milij

Do sada zaprimljeno ukupno 2237 zahtjeva za neki od tri oblika zajma tvrtkama pogođenima koronakrizom

07.05.2020.

Najviše zahtjeva zaprimljeno je za COVID zajam i za ESIF mikro, potom za mikrozajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj

Europska komisija bankama: Lakše dajte kredite građanima i gospodarstvu

29.04.2020.

EUROPSKA komisija objavila je u utorak paket mjera za lakše kreditiranje kućanstava i gospodarstva kako bi im se pomoglo da se lakše suoče s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa. "Bankarski sektor može itekako pomoći u ublažavanju štete po gosp

Tag cloud

  1. 2018 članka imaju tag hrvatska
  2. 2076 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 790 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 244 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici