Kampovi dvaput brže od hotela vraćaju uloženi novac

Bez puno priče i pomalo iz drugog plana, jadranski kampovi hrvatskom turizmu svake sezone priskrbe dragocjenih 13 milijuna noćenja. Istovremeno, hoteli i turistička naselja ostvare nešto više od 17 milijuna noćenja, a privatni smještaj nepunih 19 milijuna. Dvjestotinjak velikih i tristo malih kampova do respektabilnih rezultata stižu pod najvećim pritiskom, strepnjom kakvo će biti vrijeme, od svih turističkih domaćina, a, pritom, imaju ponajmanje zahtjeva prema državi, lokalnoj zajednici, Hrvatskoj turističkoj zajednici i sl. da im se pomogne, smanje davanja, poveća promocija... Ide li im samo od sebe bolje i lakše nego hotelima, odakle se svake sezone odašilju zahtjevi za manjim PDV-om i drugim opterećenjima? Imati biznis s kampovima, je li to – jednostavnije? Jedno je sigurno: investicije se u kampingu manje i vraćaju se prije nego u hotelijerstvu. Procjene kažu da za gradnju kampa, kreće li se od početka, od prazne zelene livade, po svakoj parceli treba između šest i sedam tisuća eura.

Nema novih investicija
Istovremeno, investitor koji se odluči za hotel treba po sobi minimalno od 15.000 od 20.000 eura. Valja reći da na Jadranu imamo primjere da se za uređenje već sagrađenih soba navodno trošilo i deset puta više. Pritom, domaćini u kampu po parceli godišnje uprihode između 2000 i 2500 eura, pa investiciju mogu vratiti već za četiri godine, dok će hotelijer na to čekati cijelo desetljeće. – U kampovima neto dobit u prosjeku iznosi 25 posto, a u hotelima između pet i deset posto – daje završne pokazatelje o profitabilnosti kampinga predsjednik Udruge hrvatskih top-kampova Jerko Sladoljev. I uz brojke koje govore u korist kampova, na Jadranu se novi kampovi gotovo i ne otvaraju. Nikne poneki mali, koji ne treba veliku parcelu, na obiteljskom zemljištu, i to je uglavnom to. Od devedesetih godina dosad otvoren je samo jedan veliki kamp, Be Village kod Fažane, koji može primiti oko 6500 gostiju, 1500 u apartmane, tisuću u mobilne kuće, a ostale s prikolicama i šatorima.

Potražnja raste dva posto
– Investitora bi se našlo, ali županijski uredi za prostorno planiranje prilično škrtare na prostoru i zapravo se ne otvaraju mogućnosti za gradnju novih velikih kampova – kaže J. Sladoljev. Trenutačno najviše kamping-gostiju može primiti Istarska županija, koja ima oko 80.000 mjesta, a potom slijedi Kvarner s oko 50.000 mjesta. Preostalih 100.000 mjesta raspoređeno je duž dalmatinskih županija, s tim da je u velikim kampovima kapacitet 220.000, a u svima malima zajedno – 10.000. Je li to hrvatskom turizmu dovoljno, malo ili možda previše, trebala bi odgovoriti i skora strategija turističkog razvoja Hrvatske. Ona bi, naime, trebala imati i provedbeni dio koji će dati odgovore i na takva pitanja, najavljuje ministar turizma Damir Bajs.

U međuvremenu, vrijedi podsjetiti da u Europi, koja ima 35.000 kampova, potražnja za odmorom u kampu godišnje raste po stopi od dva posto. Kapacitet je europskih kampova čak 20 milijuna gostiju, a domaćini po godini, od ukupnih europskih 2,8 milijardi turističkih noćenja, ostvare oko šesto milijuna. Francuska, npr., u koju se hrvatski turizam po mnogo čemu ima ugledati, samo u kampovima, recimo, ostvari 60 milijuna noćenja, tri milijuna više od cijelog hrvatskog turizma.