Kaos s dozvolama za strane radnike! Zahtjevi stoje mjesecima, oni skupljaju boce: “Stanje je katastrofa”

Našim siromašnim sugrađanima koji svoje skromne kućne proračune popunjavaju skupljajući plastične i staklene boce koje potom predaju na otkup, pri čemu nažalost prednjače umirovljenici, u zadnje vrijeme počeli su konkurirati pojedini radnici iz trećih zemalja.

No ne radi se pritom o želji tih stranih radnika da povrh plaće zarade dodatan novac, već o, kako su nam otkrili iz jedne agencije za zapošljavanje stranih radnika, borbi za golo preživljavanje tih ljudi koji su privremeno ostali bez svih prihoda.

– Kada tvrtka koja je pribavila dozvolu i zaposlila radnika iz neke treće zemlje, odluči ga iz nekog razloga otpustiti, prema odredbama Zakona o strancima ima rok od pet dana u kojem treba obavijestiti policiju kako mu ukida radnu dozvolu, budući da više ne postoji osnova za njeno postojanje.

Radna dozvola je vezana za radnika, kao i za tvrtku za koju je izdana, kaže nam direktor poznate hrvatske agencije za zapošljavanje stranih radnika koji je pristao govoriti o ovoj osjetljivoj temi samo pod uvjetom da njegovo i ime njihove agencije ostane anonimno.

Rok od 60 dana

– Od trenutka dobivanja otkaza i ukidanja radne dozvole taj strani radnik se ne može prijaviti na Zavod za zapošljavanje, to još nije uređeno zakonom ni drugim aktom.

Taj radnik tada ostaje bez svih prihoda.

Po istom zakonu njegov dotadašnji poslodavac od tog trenutka nije odgovoran za apsolutno ništa u vezi prava tog radnika, kao ni agencija koja ga je dovela. Taj strani radnik je od trenutka dobivanja otkaza i poništenja radne dozvole prepušten sam sebi.

Ne postoji zakonska regulativa koja bi nekog natjerala da se brine o tom radniku. Za njega tada počinje teći rok od 60 dana da neki drugi poslodavac za njega zatraži radnu dozvolu, a ako prođe taj rok, postaje ilegalac, napominje direktor ove agencije dodajući kako je MUP izdao uputu kako se za strane radnike, kojima je ukinuta prethodna radna dozvola, ne dopušta izdavanje nove radne dozvole ako istekne rok od 60 dana.

Nakon isteka tih 60 dana ovaj radnik mora napustiti Europski gospodarski prostor (EGP). Ako tog radnika zateknu policajci i utvrde kako je prošlo više od 60 dana od dana ukidanja radne dozvole, pišu mu rješenje o povratu u matičnu državu, s rokom od sedam dana u kojem treba napustiti EGP.

Osim otkaza i ukidanja radne dozvole, postoji još jedna i to sve češća okolnost koja onemogućuje da radnici iz trećih zemalja dobiju radnu dozvolu i počnu raditi za nekog poslodavca.

Čelni čovjek ove agencije žali se kako se od 15. ožujka 2025., kad je na snagu stupio na snagu Zakon o strancima, sve usporilo u odnosu na dotad važeći zakon, umjesto da se ubrza.

OIB ne stiže, stiže policajac

– Prije se u roku od sedam dana rješavalo zahtjeve o izdavanju radne dozvole za strane radnike, a sada zahtjevi stoje po dva, tri mjeseca.

Aplikacija koja je spojena s novim zakonom se konstantno ruši, puna je grešaka, bugova, neispravnosti u radu računalnih sustava, zbog čega stalno zovemo u policijske urede.

Ne možemo u aplikaciji promijeniti mjesto rada za pojedinog radnika jer aplikacija »zaključa« rad po tom radniku.

Onda ih zovemo i kažemo im da je »zaključano« postupanje po tom radniku, a odgovore nam kako znaju za tu grešku i da će biti uskoro otklonjeno.

Pojašnjavamo im kako imamo stranog radnika koji zbog nemogućnosti da ga se prijavi na novom radnom mjestu već dva mjeseca ne može raditi.

Upali smo u hrpu zavrzlama, u nered, ističe direktor ove agencije dodajući kako im je, nažalost, lakše uvesti novog stranog radnika izvana nego u Hrvatskoj nekom od postojećih promijeniti radno mjesto.

– Više ne znamo što da radimo. Hodočastimo po lokalnim uredima Zavoda za zapošljavanje, a oni nas istjeraju vani.

Policijski službenici koji rade na šalterima po ovim predmetima viču na naše djelatnike koji dolaze kako bi riješili problem s pojedinim stranim radnikom. Užas jedan.

Naša agencija je na zahtjev jedne trgovačke kuće još 7. srpnja u Hrvatsku dovela jednu stranu radnicu koja je došla kako bi radila u jednoj trgovini u Zagrebu.

Kad strani radnik dođe u Hrvatsku, e-poštom se prijavljuje, dobije istim putem OIB i onda ide u policijski ured podnijeti zahtjev za osobnom iskaznicom.

Od 7. srpnja do danas ova radnica nije dobila OIB, u vezi toga smo puno puta zvali policiju koju smo pitali što se čeka, a odgovaraju nam »pa znate, godišnji odmori su«.

Ova strana radnica sjedi gotovo dva mjeseca u stanu, mi joj dajemo jesti i piti, budući da ona to nema od čega kupiti jer ne radi i ne zarađuje. A ne radi jer joj policija nije izdala OIB.

Onda šalju policajce na uviđaj kod takvih radnika, budući da su im istekle vize, a nisu prijavili boravak pa ih kažnjavaju.

A nisu prijavili boravak jer im upravo policija nije izdala OIB. Onda mi molimo te radnike da se skrivaju po kućama, da ne izlaze vani, budući da će, ako ih policija legitimira dobiti kaznu, otkriva čelnik ove agencije koji je rekao kako trenutačno pokušavaju riješiti zahtjev jedne velike hrvatske tvrtke koja želi zaposliti 30-ak stranih radnika na branju jabuka.

Potkapacitirane službe

– U skladu sa zakonom obratili smo se HZZ-u tražeći da provedu test tržišta rada. No Zavod ne želi provesti taj test tržišta rada. Samo sliježu ramenima, prebacuju lopticu i kažu »nismo mi«, »nije ovaj«, »nije onaj«. Stanje je katastrofa.

Nije pritom uopće važno iz koje zemlje dolazi radnik, iz BiH, Srbije, Nepala. Policija i Zavod su potkapacitirani, nemaju dovoljno kadra za ovu vrstu posla.

Proceduru su toliko zakomplicirali da netko mora raditi kao konj kako bi obavio te poslove oko izdavanja dozvole. Naša agencija je ovih dana dobila dozvolu za jednog stranog radnika koju smo još u listopadu 2024. zatražili u Zagrebu, dakle nakon gotovo godinu dana, a zakon kaže kako se ta dozvola treba izdati u roku od 15 dana. Imali smo slučaj dvojice stranih radnika koji su u Zagrebu prelazili iz jedne u drugu tvrtku. Zahtjev je podnesen u kolovozu 2024. i ova dvojica radnika su morala sjediti, nisu smjeli raditi dok ne dobiju novu radnu dozvolu. Zahtjev im je odobren tek u ožujku 2025.

Kad pitate u Ministarstvu odgovore kako su »oni koji su podnijeli zahtjev na vrijeme dobili dozvolu«. Pitam se koje je to vrijeme, koliko je to njihovo vrijeme. Svjesni su toga, ali ne čine ništa da to promijene.

Čuo sam neka govorkanja kako Ministarstvu to odgovara, budući da misle kako će poslodavci odustati od tih radnika, naglašava direktor ove agencije.

Za rad s trupcima Zavod poslao invalide

Čelnik ove agencije dao nam je i primjer jedne pilane koja je tražila radnike koji će raditi s drvenim trupcima i raditi druge teške poslove. Njihova agencija je tražila od Zavoda test tržišta rada.

– No sa Zavoda su poslali u pilanu dvije, tri nezaposlene žene koje su pred mirovinom i troje, četvero osoba s invaliditetom, te su nam rekli kako se u toj tvrtki ne mogu zaposliti stranci, budući da su poslali dovoljno nezaposlenih. Nisu normalni.

Ovi nezaposleni ne mogu raditi spomenuti posao, a drugo, odbijaju to raditi. Odgovorili su nam da »dok god ima Hrvata na Zavodu nam ne mogu dati dozvolu za zapošljavanje stranaca«.

Daju nam negativno mišljenje. Vlasnik pilane onda zatvara proizvodnju jer mu nema tko raditi, ističe direktor ove agencije.

Aktivno pedesetak agencija

U Hrvatskoj je otvoreno oko 800 agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika, a poznavatelji tog tržišta kažu kako ih je danas aktivno oko 50 i to uglavnom u velikim gradovima poput Zagreba i Splita. Do početka kolovoza ove godine u Hrvatskoj je izdano oko 115.000 dozvola za boravak i rad strancima što je za nepune tri tisuće stranih radnika više nego u istom periodu lani, a zorno govori o živosti i fluktuacijama na domaćem tržištu rada kojem nedostaje radne snage. Strani radnici najviše rade u sektoru ugostiteljstva, turizma, graditeljstva i industrije.

Provizije agenciji su prema kvalifikacijama radnika, kao i uvjetima rada kod poslodavca, te su prilagođene za svakog klijenta. Osim krajnjeg korisnika usluge – poslodavca, agenciji proviziju plaćaju i druge agencije s kojima je ona umrežena, a mreža je razgranata i na brojne brokere i agente. Naime, proces posredovanja pri zapošljavanju je složen i obuhvaća brojne pripreme, administrativne korake i provjere stranog radnika pa sve do njegovog dolaska u našu zemlju i zapošljavanja. (S. Ž.)