Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2011

Klimatska ograničenja padaju pred oplemenjivačima

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Drago Živković  

Klimatska ograničenja padaju pred oplemenjivačima

Oko 50 posto pivarskog ječma proizvede se u Hrvatskoj. Uvoz je nužnost jer se Hrvatska nalazi u klimatskoj zoni ozimih ječmova, a pivari koriste mnogo više jarih ječmova. Ipak, i tu zadnjih godina ima velikih pomaka. U 10 godina rada najveća tvornica pivarskog slada u regiji, Slavonija slad u Novoj Gradiški, profilirala se u proizvođača slada najviše kvalitete. Kada je bila izgrađena kao investicija belgijske tvrtke Boortmalt, sladara u Novoj Gradiški bila je najmodernija u Europi, a i danas je pri samom vrhu, ističe njen generalni direktor Vlado Bičanić. Bila je to prva sladara koja je proizvodila slad za sve kupce na tržištu jer je ranije bilo uobičajeno da svaka pivovara ima svoju sladaru. Pivovare su se tako snalazile s obzirom na to da je stara sladara u Novoj Gradiški imala kapacitet od 18.000 tona, a hrvatska industrija piva godišnje treba oko 45.000 tona slada. Sadašnja sladara proizvodi između 55.000 i 60.000 tona slada, što znači da preradi do 75.000 tona ječma. Oko jedne trećine proizvodnje ide u izvoz, uglavnom u BiH, gdje Slavonija slad opskrbljuje 90 posto tržišta, te u Sloveniju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Srbiju. S preostale dvije trećine sladara u Novoj Gradiški pokriva potrebe 90 posto hrvatske proizvodnje piva.

Uvoz nužnost
Iako sladara zapošljava razmjerno mali broj radnika - 30 stalnih i 15-ak sezonaca – njena je važnost za lokalnu zajednicu mnogo veća, uzme li se u obzir oko 300 kooperanata koji proizvode pivarski ječam. Oko 50 posto ječma za preradu, a u nekim godinama i više, proizvede se u Hrvatskoj. Uvoz ječma je nužnost zbog klimatskog ograničenja. Hrvatska se, naime, nalazi u klimatskoj zoni ozimih ječmova, a pivari koriste mnogo više jarih ječmova. Zato se jari ječam uvozi, uglavnom iz Mađarske, s obzirom na to da zona jarog ječma počinje sjeverno od Pečuha. Ipak, i tu zadnjih godina ima velikih pomaka, jer se stalnim naporima oplemenjivača ozime sorte po pivskim kvalitetama približavaju jarim sortama, što povećava mogućnosti proizvodnje domaćeg ječma. Za Bičanića je to glavni cilj cijele industrije slada. Postupno to shvaća i industrija piva koja povećava potrošnju slada iz ozimih pivarskih ječmova. Pokusima na poljima kooperanata utvrđeno je da je neke jare sorte ječma moguće sijati u jesen i da dobro prezime, možda i zbog klimatskih promjena. Najznačajniji takav pokus provode najveći pojedinačni proizvođači pivarskog ječma, Belje i Vupik, na polju od 100 hektara. Jesenas zasijani jari ječam na tom polju pokazuje izvanredne rezultate u ovoj godini, tvrdi Bičanić.

I cijena i sljedivost
Takvim jarim sortama smanjuje se rizik proizvodnje, produljuje se vegetacija te poboljšava fiziologija i transformacija dušika. Domaći ječam nije samo jeftiniji nego je još važnija njegova sljedivost koja se za ječam proizveden u Hrvatskoj može osigurati u potpunosti. Zadnje dvije godine bile su loše za industriju piva, a njenu sudbinu dijelila je i Slavonija slad. Na sreću, kaže Bičanić, tržište ove regije nije toliko palo kao tržišta Istočne Europe gdje je, primjerice rumunjsko tržište piva sa 19,5 milijuna hektolitara palo na ispod 15 milijuna. U usporedbi s nekim drugim granama, pivari ne bi trebali biti previše nezadovoljni, a i prvo tromjesečje ove godine ukazuje da je pad zaustavljen. Uzgoj pivarskog ječma ima budućnost, uvjeren je Bičanić. Pivarski ječam je dobar izbor kao jedan u paleti proizvoda, kao predusjev za mnoge kulture i kao prvi usjev koji donosi gotov novac u sezoni. Zato Slavonija slad ima stabilnu suradnju sa svojim kooperantima koja je čvrst temelj za daljnji napredak proizvodnje ječma i slada. Po onome što je postignuto u zadnjih 10 godina u organiziranoj proizvodnji pivarskog ječma, Hrvatska je, zaključuje Bičanić, daleko odmaknula ispred glavnih regionalnih konkurenata, Mađarske i Srbije.

Od ječma do piva
Pivo je treće najpopularnije piće na svijetu – iza vode i čaja – s ukupnom proizvodnjom od oko 150 milijardi litara godišnje. Kako je pivo razmjerno jeftino, mnogi misle da ga je lako napraviti. To je zabluda, ističe Tonči Rezić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Pivo je teže napraviti nego, primjerice, vino, zato što kod piva ječam treba prevesti u oblik koji kvasac može fermentirati, dok kod proizvodnje vina to s grožđem nije slučaj. Pivo je posve prirodan proizvod, sa samo četiri osnovna sastojka: voda, ječam, hmelj i kvasac. Ne dodaju se nikakvi aditivi, umjetne boje, okusi ili konzervansi. Voda može varirati od vrlo tvrde do vrlo meke, što se odražava i na konačnu boju piva. Hmelj pivu daje gorčinu, aromu i punoću okusa, stabilnost pjene, a ima i baktericidno djelovanje. Kvasac je živi mikroorganizam koji pretvara šećere u alkohol i daje dodatne arome. Pivarski slad je isklijalo i osušeno zrno pivarskog ječma vrste Hordeum sativum. Proizvodi se močenjem, klijanjem i sušenjem. Od 100 kilograma ječma dobije se oko 82 kilograma slada, a za 100 litara piva potrebno je između 18 i 20 kilograma slada te oko 200 grama hmelja.


Komentari članka

Vezani članci

Gardenova piva osvajaju EU, a plan je izvoz u Rusiju i Australiju

28.12.2017.

Samo godinu i pol od otvaranja najmlađe domaće pivovare The Garden Brewery na zagrebačkom Žitnjaku, njihovo je craft pivo postalo uspješan izvozni proizvod

Izvoz u prvih osam mjeseci veći 14,6 posto, uvoz 11,3 posto

10.11.2017.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih osam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna

Snažan rast uvoza cvijeća

29.10.2017.

U Hrvatsku je prošle godine uvezeno 1630 tona rezanoga cvijeća u vrijednosti 9 milijuna eura, što je povećanje u odnosu na 2015. od oko 120 posto. 97 posto vrijednosti uvoza rezanog cvijeća je iz Nizozemske

Pivarstvo generira 1,8 posto hrvatskog BDP-a

26.10.2017.

Proizvođači piva su neizravno kroz distributere, pogotovo ugostitelje, u 2015. ostvarili 2,4 milijarde kuna BDV-a i zapošljavali oko 16 tisuća ljudi, što znači da se oko 50 posto ukupno indiciranih učinaka industrije piva

Kaltenberg investira više od 10 milijuna eura u pivovaru u Kukuljanovom

23.10.2017.

Investicija uključuje izgradnju pivovare srednje veličine, koja će za početak proizvoditi 30 tisuća hektolitara piva godišnje, a budući da se radi o modularanom projektu, maksimalan kapacitet se povećava i do 100 tisuća hektolitara

Tag cloud

  1. 1723 članka imaju tag hrvatska
  2. 1741 članka imaju tag turizam
  3. 1479 članka imaju tag financije
  4. 1135 članka imaju tag izvoz
  5. 725 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 916 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 878 članka imaju tag trgovina
  8. 622 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 725 članka imaju tag investicije
  10. 896 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 804 članka imaju tag ict
  13. 737 članka imaju tag menadžment
  14. 750 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 466 članka imaju tag krediti
  19. 452 članka imaju tag tehnologija
  20. 292 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 336 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 383 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 216 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 294 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag rast
  39. 272 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija