Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lip 2011

Klimatska ograničenja padaju pred oplemenjivačima

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Drago Živković  

Klimatska ograničenja padaju pred oplemenjivačima

Oko 50 posto pivarskog ječma proizvede se u Hrvatskoj. Uvoz je nužnost jer se Hrvatska nalazi u klimatskoj zoni ozimih ječmova, a pivari koriste mnogo više jarih ječmova. Ipak, i tu zadnjih godina ima velikih pomaka. U 10 godina rada najveća tvornica pivarskog slada u regiji, Slavonija slad u Novoj Gradiški, profilirala se u proizvođača slada najviše kvalitete. Kada je bila izgrađena kao investicija belgijske tvrtke Boortmalt, sladara u Novoj Gradiški bila je najmodernija u Europi, a i danas je pri samom vrhu, ističe njen generalni direktor Vlado Bičanić. Bila je to prva sladara koja je proizvodila slad za sve kupce na tržištu jer je ranije bilo uobičajeno da svaka pivovara ima svoju sladaru. Pivovare su se tako snalazile s obzirom na to da je stara sladara u Novoj Gradiški imala kapacitet od 18.000 tona, a hrvatska industrija piva godišnje treba oko 45.000 tona slada. Sadašnja sladara proizvodi između 55.000 i 60.000 tona slada, što znači da preradi do 75.000 tona ječma. Oko jedne trećine proizvodnje ide u izvoz, uglavnom u BiH, gdje Slavonija slad opskrbljuje 90 posto tržišta, te u Sloveniju, Crnu Goru, Kosovo, Albaniju i Srbiju. S preostale dvije trećine sladara u Novoj Gradiški pokriva potrebe 90 posto hrvatske proizvodnje piva.

Uvoz nužnost
Iako sladara zapošljava razmjerno mali broj radnika - 30 stalnih i 15-ak sezonaca – njena je važnost za lokalnu zajednicu mnogo veća, uzme li se u obzir oko 300 kooperanata koji proizvode pivarski ječam. Oko 50 posto ječma za preradu, a u nekim godinama i više, proizvede se u Hrvatskoj. Uvoz ječma je nužnost zbog klimatskog ograničenja. Hrvatska se, naime, nalazi u klimatskoj zoni ozimih ječmova, a pivari koriste mnogo više jarih ječmova. Zato se jari ječam uvozi, uglavnom iz Mađarske, s obzirom na to da zona jarog ječma počinje sjeverno od Pečuha. Ipak, i tu zadnjih godina ima velikih pomaka, jer se stalnim naporima oplemenjivača ozime sorte po pivskim kvalitetama približavaju jarim sortama, što povećava mogućnosti proizvodnje domaćeg ječma. Za Bičanića je to glavni cilj cijele industrije slada. Postupno to shvaća i industrija piva koja povećava potrošnju slada iz ozimih pivarskih ječmova. Pokusima na poljima kooperanata utvrđeno je da je neke jare sorte ječma moguće sijati u jesen i da dobro prezime, možda i zbog klimatskih promjena. Najznačajniji takav pokus provode najveći pojedinačni proizvođači pivarskog ječma, Belje i Vupik, na polju od 100 hektara. Jesenas zasijani jari ječam na tom polju pokazuje izvanredne rezultate u ovoj godini, tvrdi Bičanić.

I cijena i sljedivost
Takvim jarim sortama smanjuje se rizik proizvodnje, produljuje se vegetacija te poboljšava fiziologija i transformacija dušika. Domaći ječam nije samo jeftiniji nego je još važnija njegova sljedivost koja se za ječam proizveden u Hrvatskoj može osigurati u potpunosti. Zadnje dvije godine bile su loše za industriju piva, a njenu sudbinu dijelila je i Slavonija slad. Na sreću, kaže Bičanić, tržište ove regije nije toliko palo kao tržišta Istočne Europe gdje je, primjerice rumunjsko tržište piva sa 19,5 milijuna hektolitara palo na ispod 15 milijuna. U usporedbi s nekim drugim granama, pivari ne bi trebali biti previše nezadovoljni, a i prvo tromjesečje ove godine ukazuje da je pad zaustavljen. Uzgoj pivarskog ječma ima budućnost, uvjeren je Bičanić. Pivarski ječam je dobar izbor kao jedan u paleti proizvoda, kao predusjev za mnoge kulture i kao prvi usjev koji donosi gotov novac u sezoni. Zato Slavonija slad ima stabilnu suradnju sa svojim kooperantima koja je čvrst temelj za daljnji napredak proizvodnje ječma i slada. Po onome što je postignuto u zadnjih 10 godina u organiziranoj proizvodnji pivarskog ječma, Hrvatska je, zaključuje Bičanić, daleko odmaknula ispred glavnih regionalnih konkurenata, Mađarske i Srbije.

Od ječma do piva
Pivo je treće najpopularnije piće na svijetu – iza vode i čaja – s ukupnom proizvodnjom od oko 150 milijardi litara godišnje. Kako je pivo razmjerno jeftino, mnogi misle da ga je lako napraviti. To je zabluda, ističe Tonči Rezić s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu. Pivo je teže napraviti nego, primjerice, vino, zato što kod piva ječam treba prevesti u oblik koji kvasac može fermentirati, dok kod proizvodnje vina to s grožđem nije slučaj. Pivo je posve prirodan proizvod, sa samo četiri osnovna sastojka: voda, ječam, hmelj i kvasac. Ne dodaju se nikakvi aditivi, umjetne boje, okusi ili konzervansi. Voda može varirati od vrlo tvrde do vrlo meke, što se odražava i na konačnu boju piva. Hmelj pivu daje gorčinu, aromu i punoću okusa, stabilnost pjene, a ima i baktericidno djelovanje. Kvasac je živi mikroorganizam koji pretvara šećere u alkohol i daje dodatne arome. Pivarski slad je isklijalo i osušeno zrno pivarskog ječma vrste Hordeum sativum. Proizvodi se močenjem, klijanjem i sušenjem. Od 100 kilograma ječma dobije se oko 82 kilograma slada, a za 100 litara piva potrebno je između 18 i 20 kilograma slada te oko 200 grama hmelja.


Komentari članka

Vezani članci

EU će naš devastirani stočni fond dokrajčiti

19.09.2018.

Sva dosadašnja iskustva pokazuju da RH nema kvalificirane i kvalitetne pregovarače kad je EU s druge strane stola, pa apeliramo na Vladu, Ministarstvo i pregovarače da prestanemo biti loši i neorganizirani te da se založe za zaštitu naših prava, jer sutra

Opasnost od rušenja cijena jabuka zbog velikog izvoza iz Poljske

18.09.2018.

I proizvođači mandarina, kojih je rodilo 50 tisuća tona, traže iste cijene, no kako se može od njih čuti, nije sigurno hoće li moći dobiti i dvije kune za kilogram

Mala nezavisna Daruvarska pivovara živi od industrijog piva, ali za dušu proizvode craft

03.09.2018.

Peti element ove godine obogaćena s četiri nova piva. Prodaja Petog elementa u 2017. godini porasla je čak 60 posto pa u Pivovari Daruvar vjeruju u daljnji rast.

U Daruvaru se radi prvo hrvatsko pivo s kanabisom

27.08.2018.

Nakon izlaska iz stečaja 2010. godine kreću ispočetka, a prije četiri godine stvoren je Peti element - linija zanatskih piva koju čine Aba, Lela, Bart, IIpa, Gerweiss, Stout 4.2, Woodoo 0.33, Bonner, Whey Beer (proteinsko pivo) te spomenuto pivo Green Po

Belgija - zemlja dijamanata i čokolade u srcu Europe

26.08.2018.

Belgijska radna snaga među najproduktivnijima je u EU. Ključni čimbenici koji tome doprinose su kvaliteta obrazovnog sustava i višejezičnost. Oko 35 posto radne snage ima najmanje jedan stupanj višeg obrazovanja, što je iznad prosjeka zemalja OECD-a.

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1502 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP