Kolaps hrvatskoga turizma: sve nam je došlo na naplatu!

Ne samo da nam je prošle godine propala turistička sezone, već je ove doživjela potpuni kolaps. U medijima su nas lijepo upozoravali prošle godine: sve je počelo izjavom profesora s Ekonomskog fakulteta kako je u dva lipanjska vikenda ušlo četiri puta manje stranih turista u Hrvatsku, a nastavilo se argumentiranim člancima kako zbog visokih cijena (naročito kuglice sladoleda) turisti bježe ili su prestali dolaziti u Hrvatsku.

Propade nam dakle turizam, a da prethodno nismo junački oporezovali obiteljski smještaj. Za tim ostaje najveća žal. Ti profiteri, mali iznajmljivači, izmigoljiše nam ispod pravedničkih ruku jer država je cijelo vrijeme pljačkala sve ostale kako bi porezno stimulirala privatne iznajmljivače (tako zaključuju u poslovnom tjedniku Lider: „Očito, enormnim poreznim poticanjem privatnih iznajmljivača država pljačka sve ostale.“). Da smo porezima „nagazili“ obiteljski smještaj, ili zabranili njihov rast kako su mnogi tražili i traže, cijene smještaja su mogle biti niže i tako bi hrvatski turizam bio konkurentniji. Ovogodišnja sezona ne bi propala zbog previsokih cijena, kao što to je to sada slučaj. Veći porezi i manja ponuda rezultirali bi nižim cijenama za goste i sve bi bilo bolje.

Što zapravo pokazuju podaci?

Tko nije shvatio ironiju u uvodu i naslovu teksta, nije redovni čitatelj Ekonomskog laba te nekritički konzumira sve što mu se servira u medijima. O mitovima o hrvatskome turizmu pisali smo puno puta (vidi npr. ovdje). A da je 2023. bila rekordna godina unatoč silnim medijskim napisima o „propasti“ hrvatskoga turizma, pisali smo u tekstu „Kako nije propala još jedna turistička godina“. Redovni čitatelji već mogu naslutiti u kojem će smjeru ići nastavak i ovoga teksta: anegdotalnim „dokazima“ suprotstavit ćemo stvarne podatke. I to iz više različitih izvora koji „igrom slučaja“ svi pričaju istu priču: nema govora ni o kakvoj propasti aktualne turističke sezone.

Krenimo od podataka iz sustava eVisitor. U prvih 7 mjeseci ove godine došlo je ukupno 3 posto više turista te je ostvareno 1 posto više noćenja nego u prvih 7 mjeseci prošle godine. Ako gledamo samo strane goste, radi se o istim postocima rasta (+3% dolasci, +1% noćenja), dok je kod domaćih došlo do rasta od 5% u dolascima i 0,5% u noćenjima. Potonjim podatkom pada u vodu još jedan uvriježeni mit, onaj da je Hrvatima postalo sasvim nedostupno (preskupo) ljetovanje u Hrvatskoj.

U samom srpnju je pak zabilježeno ukupno 3% manje dolazaka i 0,6% manje noćenja u usporedbi sa srpnjem 2023. Daleko od ikakve „rupe“, a i to nešto manje turista bilo je za očekivati s obzirom na Europsko nogometno prvenstveno u Njemačkoj i Olimpijske igre u Francuskoj koje su privukle nekoliko milijuna posjetitelja. Uostalom, postotna fluktuacija turističkih noćenja po mjesecima u Hrvatskoj nije ništa novo. Na slici 1 vidimo kako smo u ožujku zabilježili veliki rast noćenja i potom pad u travnju jer je Uskrs ove godine bio u ožujku, a prošle u travnju; svibanj je opet donio rast od 20 posto zbog ranijeg blagdana Duhova, a lipanj manji pad, vjerojatno zbog EP-a u Njemačkoj.

Zanimljivo je vidjeti i s kojih je tržišta zabilježen pad, a s kojih rast. U prvih 7 mjeseci ove godine zabilježeno je 8% manje noćenja Nijemaca, 1% manje Austrijanaca, 7% manje Čeha, 7% manje Talijana itd. Što je karakteristično za ove zemlje? To da muku muče s postizanjem bilo kakvog realnog gospodarskog rasta u posljednje vrijeme. Praktički se 5 godina nisu makle s mjesta. Slovenaca je pak bilo 3% više u dosadašnjem dijelu godine (noćenja), Poljaka 10% više, Mađara 7% više, Slovaka 3% više, gostiju iz BiH 11% više, Nizozemaca 7% više itd. Što se događa s gospodarstvima ovih zemalja? Kako to da njima nismo skupi kad ih dolazi sve više? Pogledajte sami sliku 2 (rast BDP-a u odnosu na predpandemijsku razinu) te identificirajte gdje se nalazi prva, a gdje druga skupina zemalja na ovoj ljestvici.

Dakle, priče kako su nas Talijani ili bilo koji drugi gosti „prozreli“, kako više ne žele plaćati precijenjenu uslugu i sl., samo su prvoloptaška objašnjenja. Stvarna pozadina je ta da Talijani već 30 godina relativno zaostaju odnosno druge zemlje rastu puno brže, uključujući Hrvatsku, stoga je sasvim normalno da relativni značaj Talijana za hrvatski turizam pada dok primjerice značaj Poljaka raste. Poljaci su nam tako postali četvrto najznačajnije emitivno tržite, što nije nikakvo iznenađenje jer je Poljska najuspješnija tranzicijska zemlja.

Vratimo se na tijek aktualne sezone. Iako je prvih 7 mjeseci ove godine bilo praktički na razini prethodne godine (preciznije, 1% više noćenja), geografska razdioba promjena broja noćenja nije, i to je uz na slici 1 prikazane fluktuacije vjerojatno razlog mnogih anegdotalnih dokaza kako „turista nema, a plaže su poluprazne“. Tako je na Kvarneru zabilježeno 3% manje stranih noćenja (na nekim mikrolokacijama minus je vjerojatno i puno veći), no istovremeno je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zabilježeno 8% više noćenja stranih gostiju (Dubrovnik je kaskao s post-pandemijskim oporavkom pa ne čudi njegov veći rast ove godine). Dakle, na razini cijele Hrvatske u dosadašnjem dijelu godine imamo blagi rast dolazaka i noćenja, no to ne znači da je u svim turističkim mjestima došlo do rasta – to se očito teže shvaća, iako smo o tome na Labu pisali i prošle godine.

Hajdemo pogledati i druge podatke osim onih iz sustava eVisitor, da vidimo upućuju li oni možda na propast sezone. Najnoviji podaci iz Hrvatskih autocesta kažu sljedeće: “Promet vozila veći je za 1,5 % dok je iznos naplaćene cestarine veći za 11 % u odnosu na isti vikend prošle godine. Od početka ove godine do sada na dionicama autocesta pod upravljanjem HAC-a ostvaren je promet od 46.848.260 vozila. Povećanje prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosi 10 %”, zaključuju iz HAC-a.“ Prvi vikend u kolovozu pak pokazao je 4,4% veći promet vozila. Dakle, rekordna godina za HAC kako god okrenemo.

Što kaže promet putnika u hrvatskim zračnim lukama? Prošli tjedan objavljeni su podaci za prvih 6 mjeseci ove godine i statistika kaže da je broj operacija zrakoplova bio veći za gotovo 15%, a promet putnika za 21% (predsezona je bila odlična). Nažalost, još nemamo službene podatke za srpanj, ali ništa ne ukazuje na bilo kakav pad, naprotiv. Neslužbeni podaci pokazuju da je, primjerice, od početka godine do 31. srpnja kroz Dubrovačku zračnu luku prošlo više od 1.600.000 putnika, što je povećanje od 22% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.