Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

Hrvatska se ubraja među pet članica EU-a čije bi se ekonomske aktivnosti trebale već do kraja iduće, 2021. godine, vratiti na razinu iz zadnjeg tromjesečja 2019. godine, one predkoronske. Ili možda ipak ne? Teško je reći, odnosno - malo tko se danas usuđuje biti iole optimitičan u vezi s izgledima hrvatske ekonomije, kamoli baš toliko. No gornju tezu autorizirao je prošlog tjedna osobno Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo.

Gentiloni uz tu svoju izjavu nije ponudio nikakvo dodatno tumačenje, nego je samo svrstao RH uz Njemačku, Austriju, Poljsku i Slovačku. Ne zna se koliko je i kako riječ o utemeljenoj projekciji, dakle, a koliko o proizvoljnom i neobaveznom stavu. Njegova funkcija u izvršnoj vlasti Europske unije pritom svakako nije neobavezna, baš naprotiv. I bilo bi lijepo ako je u pravu, osim što se ni u samoj Hrvatskoj dosad nitko nije usudio iznijeti ni približno tako optimističan sud.

Politički opasna manipulacija

Primjerice, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković najavio je za narednu godinu pad gospodarstva od 9,4 posto. Hrvatska gospodarska komora javno procjenjuje da će trgovcima – izuzetno važnom segmentu nacionalne ekonomije – za oporavak od pada prouzročenog epidemiološkim mjerama, trebati pet godina. Neovisni komentatori najčešće su i više pesimistični. „Perspektiva je bitno nepovoljnija, nažalost“, rekao nam je o tome ekonomist i analitičar Guste Santini.

„I odmah da kažem da je Gentilonijeva izjava krajnje nedgovorna“, dodao je, „s obzirom na to da u ovom času, a još je rano za preciznije prognoze, prema mjerilima struke možemo predviđati samo loše i gore rezultate. Ništa optimistično. Ta nije to màna s neba, pa da nam padne samo tako. Trebao je izjavu potkrijepiti nekim konkretnim argumentima, izračunima, pokazateljima. U protivnom je riječ o manipulaciji, a to je u ovakvim situacijama čak i politički opasno.“

Santini vjeruje da bi prije mogla biti posrijedi Gentilonijeva pohvala iz usluge hrvatskoj vlasti, pri čemu valja imati u vidu i to da RH ove godine predsjeda EU-om: „On je možda htio napraviti malu uslugu našem premijeru, jer ga to, kao, ništa ne košta. Ali radije vjerujmo brojevima. Turistički stručnjaci u ovoj sezoni očekuju pad između 65 i 90 posto, ovisno o izvoru. Uzmimo optimističniju varijantu, s tim da nam turizam u BDP-u inače daje oko 17 posto.“

RH je 2008. godine bila bolje pripremljena za ekonomski pad

„Izračunajmo sad i taj udio s padom. To znači da ćemo samo od turizma imati pad od 11 posto. Ostatak ukupnog gospodarstva RH također će drastično pasti, bez ikakve sumnje. Zato ja osobno predviđam dvostruko teži pad od onih premijerovih 9,4 posto, ili pak 9,1, koliko nam je prije toga nedavno prorekla Europska komisija. I može se to moje nekom učiniti isuviše pojednostavljenim, ali je i dalje kudikamo sadržajnije od procjene Paola Gentilonija", drži Guste Santini.

Skeptična je i ekonomska konzultantica Mihaela Grubišić Šeba. Ona napominje da u RH djeluje jako malo velikih subjekata koji bi se imali snage koliko-toliko brzo vratiti na stare rezultate, a u ostatku ekonomije teško je naći neko drugo uporište: „Jer, onog trena kad nam padne turizam, nastat će i povelika rupa u javnoj blagajni. Žao mi je što to moram reći, ali brzi oporavak nikako neće biti moguć. Prolongirat će se već i zbog toga što nemamo više nikakvu zalihu radne snage."

„Nemamo je i zbog toga što smo izgubili značajne sektore poput brodogradnje, recimo, pa ne bi ni imao tko apsorbirati tu zalihu radne snage. Tako da ne možemo pokrenuti ni krizne velike javne investicije, ako ih nema tko povući. U tom smislu smo 2008. godine bili pripremljeniji na pad“, rekla nam je Grubišić Šeba, dodajući kako je RH danas ipak obilježena pretežno uslužnom ekonomijom, kao i velikim fiksnim obavezama, npr. javnim dugom i povlaštenim mirovinama.