Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Svi 2020

Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

Izvor: www.dw.com · Autor: Igor Lasić  

Koliko brzo će se Hrvatska oporaviti od krize?

Hrvatska se ubraja među pet članica EU-a čije bi se ekonomske aktivnosti trebale već do kraja iduće, 2021. godine, vratiti na razinu iz zadnjeg tromjesečja 2019. godine, one predkoronske. Ili možda ipak ne? Teško je reći, odnosno - malo tko se danas usuđuje biti iole optimitičan u vezi s izgledima hrvatske ekonomije, kamoli baš toliko. No gornju tezu autorizirao je prošlog tjedna osobno Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarstvo.

Gentiloni uz tu svoju izjavu nije ponudio nikakvo dodatno tumačenje, nego je samo svrstao RH uz Njemačku, Austriju, Poljsku i Slovačku. Ne zna se koliko je i kako riječ o utemeljenoj projekciji, dakle, a koliko o proizvoljnom i neobaveznom stavu. Njegova funkcija u izvršnoj vlasti Europske unije pritom svakako nije neobavezna, baš naprotiv. I bilo bi lijepo ako je u pravu, osim što se ni u samoj Hrvatskoj dosad nitko nije usudio iznijeti ni približno tako optimističan sud.

Politički opasna manipulacija

Primjerice, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković najavio je za narednu godinu pad gospodarstva od 9,4 posto. Hrvatska gospodarska komora javno procjenjuje da će trgovcima – izuzetno važnom segmentu nacionalne ekonomije – za oporavak od pada prouzročenog epidemiološkim mjerama, trebati pet godina. Neovisni komentatori najčešće su i više pesimistični. „Perspektiva je bitno nepovoljnija, nažalost“, rekao nam je o tome ekonomist i analitičar Guste Santini.

„I odmah da kažem da je Gentilonijeva izjava krajnje nedgovorna“, dodao je, „s obzirom na to da u ovom času, a još je rano za preciznije prognoze, prema mjerilima struke možemo predviđati samo loše i gore rezultate. Ništa optimistično. Ta nije to màna s neba, pa da nam padne samo tako. Trebao je izjavu potkrijepiti nekim konkretnim argumentima, izračunima, pokazateljima. U protivnom je riječ o manipulaciji, a to je u ovakvim situacijama čak i politički opasno.“

Santini vjeruje da bi prije mogla biti posrijedi Gentilonijeva pohvala iz usluge hrvatskoj vlasti, pri čemu valja imati u vidu i to da RH ove godine predsjeda EU-om: „On je možda htio napraviti malu uslugu našem premijeru, jer ga to, kao, ništa ne košta. Ali radije vjerujmo brojevima. Turistički stručnjaci u ovoj sezoni očekuju pad između 65 i 90 posto, ovisno o izvoru. Uzmimo optimističniju varijantu, s tim da nam turizam u BDP-u inače daje oko 17 posto.“

RH je 2008. godine bila bolje pripremljena za ekonomski pad

„Izračunajmo sad i taj udio s padom. To znači da ćemo samo od turizma imati pad od 11 posto. Ostatak ukupnog gospodarstva RH također će drastično pasti, bez ikakve sumnje. Zato ja osobno predviđam dvostruko teži pad od onih premijerovih 9,4 posto, ili pak 9,1, koliko nam je prije toga nedavno prorekla Europska komisija. I može se to moje nekom učiniti isuviše pojednostavljenim, ali je i dalje kudikamo sadržajnije od procjene Paola Gentilonija", drži Guste Santini.

Skeptična je i ekonomska konzultantica Mihaela Grubišić Šeba. Ona napominje da u RH djeluje jako malo velikih subjekata koji bi se imali snage koliko-toliko brzo vratiti na stare rezultate, a u ostatku ekonomije teško je naći neko drugo uporište: „Jer, onog trena kad nam padne turizam, nastat će i povelika rupa u javnoj blagajni. Žao mi je što to moram reći, ali brzi oporavak nikako neće biti moguć. Prolongirat će se već i zbog toga što nemamo više nikakvu zalihu radne snage."

„Nemamo je i zbog toga što smo izgubili značajne sektore poput brodogradnje, recimo, pa ne bi ni imao tko apsorbirati tu zalihu radne snage. Tako da ne možemo pokrenuti ni krizne velike javne investicije, ako ih nema tko povući. U tom smislu smo 2008. godine bili pripremljeniji na pad“, rekla nam je Grubišić Šeba, dodajući kako je RH danas ipak obilježena pretežno uslužnom ekonomijom, kao i velikim fiksnim obavezama, npr. javnim dugom i povlaštenim mirovinama.


Komentari članka

Vezani članci

Nije fake news: Iako nam BDP pada i sve je više nezaposlenih, plaće i dalje rastu, a ovo su razlozi

27.01.2021.

Dio razloga leži u borbi protiv pandemije jer su rasle i plaće u zdravstvu i socijali, ali i u IT-ju i prerađivačkoj industriji.

Češka ima plan: U trgovinama najmanje 55 posto domaćih proizvoda?

26.01.2021.

Donji dom češkog parlamenta usvojio je 20. siječnja amandman na zakon o hrani prema kojem će trgovine veće od 400 m2 morati prodavati obvezni minimalni udio prehrambenih proizvoda proizvedenih u toj zemlji, počevši od 2022. godine. Kvota bi sljedeće godin

Rad od kuće - Površna zakonska regulativa otvorila mnogo pitanja na koja se traže hitni odgovori

21.01.2021.

Može li poslodavac jednostrano naložiti rad od kuće, barem u neuobičajenim uvjetima poput epidemije? Koje bi troškove rada poslodavci radnicima morali naknaditi dok rade od kuće? Što je sa zaštitom na radu, troškovima prijevoza, evidencijom radnog vremena

Branko Roglić: Moramo revitalizirati gospodarstvo na Banovini, što će ljudima kuće ako nemaju gdje zaraditi za život

19.01.2021.

Porezno oslobođenje donacija za stradale u potresu je u svakom slučaju dobro, to znači da ćemo svi skupa moći dati više, no Banovinu treba revitalizirati, smatra Branko Roglić, osnivač i vlasnik Orbica.

Zaustavljanje gospodarstva samo bi produbilo krizu

18.01.2021.

Sve više glasova traži najstrože moguće mjere protiv pandemije, pa i zaustavljanje gospodarstva. Ako političari to učine tek ćemo onda vidjeti što je kriza, upozorava Henrik Böhme.

Tag cloud

  1. 2084 članka imaju tag hrvatska
  2. 2159 članka imaju tag turizam
  3. 1356 članka imaju tag izvoz
  4. 1609 članka imaju tag financije
  5. 1148 članka imaju tag svijet
  6. 840 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1055 članka imaju tag trgovina
  8. 1086 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 888 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 996 članka imaju tag ict
  11. 887 članka imaju tag investicije
  12. 721 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1025 članka imaju tag EU
  14. 924 članka imaju tag industrija
  15. 802 članka imaju tag menadžment
  16. 943 članka imaju tag kriza
  17. 631 članka imaju tag maloprodaja
  18. 376 članka imaju tag koronavirus
  19. 413 članka imaju tag poticaji
  20. 580 članka imaju tag marketing
  21. 511 članka imaju tag krediti
  22. 529 članka imaju tag tehnologija
  23. 365 članka imaju tag opg
  24. 382 članka imaju tag eu fondovi
  25. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 450 članka imaju tag obrazovanje
  27. 299 članka imaju tag potpore
  28. 419 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 382 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 398 članka imaju tag porezi
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 393 članka imaju tag vlada
  37. 310 članka imaju tag hgk
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 404 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici