Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Svi 2009

Kompenzacije su opet u modi

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Z. Korda  

Kompenzacije su opet u modi

Problem naplate potraživanja zaoštrava se iz dana u dan. Kako bi došli do novca za normalno poslovanje, sve više poduzetnika pribjegava alternativnim načinima utjerivanja dugova, među kojima je najrasprostranjenija kompenzacija. Istražili smo uz pomoć agencije Hendal u kojoj mjeri se poduzetnici koriste robnim i financijskim kompenzacijama.

Posljednji podaci iz Fine potvrđuju zabrinjavajući trend rasta nelikvidnosti. U ožujku je zabilježen nagli skok iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba, koji raste već osmi mjesec zaredom. Nepodmirene dospjele obveze do 60 dana povećale su se za čak 37,3 posto u odnosu na veljaču. Istodobno je iznos nepodmirenih obveza u roku plaćanja od 181 do 360 dana porastao za 8,6 posto. Problemi s naplatom potraživanja i otežan pristup izvorima financiranja prisiljavaju poduzetnike da sve više koriste alternativne oblike naplate potraživanja kao što su kompenzacije, cesije, prodaja potraživanja…

U praksi postoje dvije vrste kompenzacije, robna i financijska. Robna kompenzacija podrazumijeva zamjenu potraživanja za neku materijalnu imovinu. Najčešće dužnici nude vlastitu robu upitne likvidnosti, jer je u pravilu ni sami ne mogu prodati. Međutim, ako vjerovnik procijeni da je poslovni partner u velikim problemima, radije prihvaća robu nego da ostane bez ičega.

Robne kompenzacije koristi oko četvrtina poduzetnika, pokazuju rezultati istraživanja Hendala i tportala. Pritom 20,3 posto ispitanika redovito pribjegava robnoj razmjeni, a 5,5 posto to čini povremeno. Ovaj tip kompenzacija raširen je u građevinskom sektoru, u kojem građevinski poduzetnici izvođačima radova često nude stanove u zamjenu za potraživanja.

Poduzetnici su ipak skloniji financijskim kompenzacijama, koje podrazumijevaju prebijanje dugovanja i potraživanja između više sudionika. Malo više od trećine ispitanika izjavilo je da sudjeluje u financijskim kompenzacijama, pri čemu ih 28,8 posto to čini povremeno, a 7,9 posto redovito. Usluge financijskih kompenzacija obavljaju specijalizirani posrednici.

U posljednje vrijeme sve je popularniji FINA-in servis za multilateralne kompenzacije koji trenutno ima oko 3.700 korisnika. Ciklusi kompenzacija provode se svakih 14 dana, a sudionici se mogu prijaviti putem interneta. Sudionici kompenzacija plaćaju naknadu u visini 0,8 posto od kompenziranog iznosa, a trenutno je (do 1. rujna) u tijeku akcija besplatnih kompenzacija.

Glavna prednost multilateralnih kompenzacija u odnosu na ostale obračunske oblike plaćanja (cesija, asignacija) jest što se provode bez angažiranja sudionika. Dovoljno je samo prijaviti obveze (dospjela dugovanja) i obavijestiti sudionika prema kojem je prijavljena obveza (vjerovnika) da se i on uključi u servis prijavom svojih obveza. Sustav automatski sparuje dužnike i vjerovnike i obavlja prebijanje dugovanja i potraživanja. Prema dosadašnjim pokazateljima, na kompenzacije se najviše odlučuju građevinske tvrtke i poduzeća koja imaju velik broj dobavljača i potraživanja.

Učinak financijskih kompenzacija je ograničen jer se pomoću njih ustvari ne dolazi do svježeg novca, već se samo reduciraju postojeći dugovi. Međutim, na taj način se ipak poboljšava likvidnost i u krajnjoj liniji poduzetnicima se omogućuje lakši pristup kreditima.

Kompenzacijama najviše pristupaju mali i srednji poduzetnici, dok ih veliki igrači uglavnom izbjegavaju. Država i državne tvrtke također ne sudjeluju u kompenzacijama, iako je bilo prijedloga predsjednika Mesića da se i državne tvrtke uključe u sustav multilateralnih kompenzacija kako bi se smanjila opća nelikvidnost. Međutim, teško da će do toga doći sve dok država i državne tvrtke imaju povlašten položaj prilikom naplate svojih nameta (naprimjer PDV-a) i dok plaćanje svojih obveza mogu uspješno odgađati.


Komentari članka

Vezani članci

Čak 89 posto Hrvata razmišlja o promjeni posla. jeste li među njima?

19.05.2025.

Svega petina radnika u Hrvatskoj zadovoljna je plaćom, dok polovica njih planira promijeniti posao u sljedećih šest mjeseci, pokazuju rezultati istraživanja koje je u ponedjeljak objavio portal MojPosao.

Tek 1,39 posto BDP-a Hrvatske ide za istraživanje i razvoj

24.12.2024.

Od ukupnih sredstava za ovu djelatnost, prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim potkraj listopada, najviše je utrošeno u poslovnom sektoru, 54,7 posto. Slijedi visoko obrazovanje s 28 posto, dok je najmanje sredstava utrošeno u državnome

Hrvatski poduzetnici oko četvrtine računa podmiruju sa zakašnjenjem

08.09.2022.

Kada dugovi dođu do grla, vjerovnicima je i dalje najbolja opcija prodati dug nekoj od agencija koje se bave naplatom. Tako povećaju svoju likvidnost, mogu nastaviti razvijati poslovanje, podmirivati dugove i ne dizati cijenu usluge onima koji redovito po

Pozitivan stav građana prema online i školi na televiziji

20.05.2020.

U situaciji kada se čini da je svijet stao, i škola i edukacije preselile su u virtualne učionice. Kakvo je mišljenje građana o takvim edukacijama i školovanju online, portal EduCentar je ispitao na 150 ispitanika.

Poduzetnici će moći besplatno koristiti državne nekretnine za koje nema interesa

04.01.2019.

Vlada izmjenom Uredbe o poticanju ulaganja pokušava neaktivnu državnu imovinu staviti u funkciju. Riječ je nekretninama u vlasništvu države, za koje nema i do sada nije bilo interesa

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke