Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Velj 2010

Kontejnerom koji su dobili za otpremninu pokrenuli posao s prihodom od 1,6 mil. eura

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Kontejnerom koji su dobili za otpremninu pokrenuli posao s prihodom od 1,6 mil. eura

Posao s podzemnim odlaganjem smeća više asocira na mafijaške poslove iz holivudskih filmova nego na naprednu industrijsku granu, no europska praksa pokazuje da je riječ upravo o tome. Projekt podzemnih kontejnera za smeće zagrebačke tvrtke STP, koja zastupa finsku tvrtku Molok, u Velikoj Gorici pionirski je korak u suvremenom gospodarenju otpadom na ovim prostorima. Iako je riječ o vrlo naprednom projektu tvrtke koja je danas respektabilna u svojoj branši, sam razlog osnutka tvrtke STP je i te kako filmski, štoviše pomalo i bizaran. Naime, otac današnjeg direktora tvrtke, ing. Željko Brnčić, radio je u trgovačkoj tvrtki koja se bavila prodajom kamiona i opreme. Kada je tvrtka propala, ostala je Brnčiću dužna veći iznos neisplaćenih plaća, provizija i ostalih troškova. Vlasnici te tvrtke, u nedostatku novca, došli su na originalnu ideju kako odštetiti svojeg zaposlenika – skinuli su pres-kontenjer s komunalnoga kamiona iz svoje ponude i procijenili da je to vrijednost koja odgovara dugu. Željko Brnčić je u nevjerici, ne imavši drugih opcija, prihvatio otpremninu. No ubrzo je došao na ideju da sa sinom, tadašnjim studentom stomatologije, Markom, okuša sreću u komunalnom biznisu. Prema riječima Marka Brnčića, krenulo se u Sizifov posao uvjeravanja kompanija da s takvim pres-kontejnerom mogu profitirati.

Priznanje EU
“Josip Lokobauer je u Plivi devedesetih napravio elaborat o uštedama koju donosi upotreba pres-kontejnera, primjer Plive slijedili su Franck, TDZ, Kraš i mnoge druge domaće kompanije koje su uvidjele sve prednosti takvog načina gospodarenja otpadom. Danas je gotovo nezamislivo organizirati privremeno skladištenje otpada bez pres-kontejnera. Pres-kontejneri su danas ono što će Molok biti sutra”, kazao je Brnčić i osvrnuo se na podatak kako danas više ne postoji trgovački lanac ili industrijski pogon koji ih ne koristi. STP danas ima više stotina pres-kontejnera “instaliranih” u čitavoj Hrvatskoj. Posao sa sofisticiranim odlaganjem otpada donio je STP-u, prema podacima Poslovne.hr, u 2004. oko milijun eura prihoda, a 2008. prihod je narastao na 1,6 milijuna eura.

Nakon principata u kontejnerima prešama STP se orijentirao na sustave Molok koji su, prema riječima Marka Brnačića, budućnost sve urbaniziranijih društvenih zajednica. Pioniri takvog odlaganja otpada u Hrvatskoj su Velika Gorica i Koprivnica. “Velikogoričke tvrtke VG čistoća i VG poduzetnički centar odlučile su slijediti europske ekološke smjernice ‘downsizinga’, pa je u sklopu projekta Europske unije ‘Waste No Waste’ te potporu države i regionalne i lokalne uprave ostvareno pravo na financiranje komunalne opreme iz programa PHARE 2006 CBC Adriatic. Nabavljeno je trideset podzemnih kontejnera Molok za odvojeno skupljanje reciklažnih sirovina, stakla, PET i papira, koji su postavljeni na deset strateških mjesta u gradu”, naveo je Marko Brničić, direktor STP-a.

Filozofija otpada
Iako se STP već devetnaest godina bavi naprednim gospodarenjem otpadom, taj je projekt bio prvi veliki podzemni posao zagrebačke tvrtke. “Ljudi se boje novina, pogotovo ako je to novo u startu nešto skuplje unatoč činjenici da je u konačnici riječ o velikoj uštedi. Vjerujem da će primjeri Velike Gorice i Koprivnice biti dobri pokazni primjeri kako se vrlo učinkovito može gospodariti komunalnim otpadom i reciklažnim sirovinama”, kazao je Brnčić. Njegova tvrtka nastala je početkom devedesetih godina, a djelatnost joj je servis, trgovina i promet (što označava i kratica STP) sekundarnim sirovinama i pratećom komunalnom opremom. Kao veliku prednost svoje tvrtke Brnčić ističe potpuno hrvatsko vlasništvo, “know-how”, tj. konzaltinig – izradu jedinstvenih projekta prema zahtjevu klijenta i ponuda kompletnih sustava, a ne samo pojedinačne opreme.

Primjer takvih rješenja posebno je vidljiv na jadranskim otocima. Marko Brnčić je posebno ponosan na izvedbene projekte na otocima Mljetu, Braču i Kornatima. Ova se tvrtka od većine ostalih u branši izdvaja zbog svoje usmjerenosti na nove tehnologije kao što su bili pres-kontejneri, ekološki plutajući pontoni, kvalitetne kante za komunalni otpad iz kojih nema neugodnih mirisa ili pak već spomenuti sustav podzemnog prikupljanja otpada Molok koji se može instalirati i u moru. Na ideju revolucionarnog skupljanja i privremenog skladištenja otpada došao je 1985. godine Finac Veikko Salli. “Hotelijer Salli našao je rješenje za goleme količine otpada oko svoga hotelskoga kompleksa, koje su svakodnevno narušavale vizualni identitet, kao i percepciju okruženja u oku njegovih gosti. Molok nije samo posuda za odlaganje otpada, on je filozofija koja mijenja naš dosadašnji način života i eliminira ga kao štetan i neefikasan”, kazao je Marko Brnčić


Komentari članka

Vezani članci

Horvat: Naša tehnologija omogućuje zbrinjavanje otpada bez deponija

20.02.2020.

Čelnicima HGK i HUP-a predstavljena Tehnixova patentirana tehnologija – MBO-T tvornica

Metis u četiri županije prikupi i obradi više od 100.000 tona raznog otpada

30.10.2019.

Kada je davne 1948. osnovana, teško je itko mogao pretpostaviti da će tijekom idućih sedamdeset godina dioničko društvo Metis iz Rijeke izrasti u jedno od najvećih domaćih poduzeća za gospodarenje otpadom i oporabu sekundarnih sirovina, s razgranatim posl

LSCI Index: Rijeka ušla među 100 svjetskih kontejnerskih luka

23.09.2019.

Rijeka se ove godine uvrstila među prvih sto svjetskih luka po LSCI (Liner shipping connectivity index) indeksu povezanosti, što ga od 2006. godine naovamo objavljuje UNCTAD, Agencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj.

Komad papira ugrozio Adriadieselov posao, a uništio ‘samo’ ljevaonicu Ardens

26.08.2019.

Ljevaonica, naime i dalje nikako nije mogla do dozvole za gospodarenje otpadom (jer metal koji se lijeva inspektorica podrazumijeva kao otpad). Ne pomaže ni što se metal na istoj lokaciji lijevao ‘još od stare Italije’, ni dozvola za lijevanje iz 2002.

Bojan Jerbić: Zašto je dramatično smanjen broj priznatih hrvatskih patenata

28.03.2019.

Broj patenata ipak ne odražava inovacijski učinak nekog društva. Međutim, moramo biti iskreni, Hrvatska nije razvojno i inovacijski orijentirana. Problemi leže u vrjednosnom sustavu skrivenom u zakonima, pravilnicima i drugim aktima koji uzrokuju negativn

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 864 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 643 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 386 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 357 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija