Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Kol 2011

Koprivnica: otvorena prva "šparna hiža"

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Mladen Bokulić  

Koprivnica: otvorena prva "šparna hiža"

Otvaranjem prve »šparne hiže« u Koprivnici, oko 11,3 milijuna kuna vrijedne niskoenergetske kuće s 28 stanova, Grad Koprivnica napravio je prvi korak projekta, kojem je cilj da taj podravski grad do 2020. godine postane energetski neovisan. Naime, nakon prve »šparne hiže«, slijedi gradnja druge i treće, te sedam niskoenergetskih obiteljskih kuća, čineći time prvi zeleni kvart u Hrvatskoj. I drugi objekti, poput vrtića, škola i poslovnih zgrada, gradit će se po principima niskoenergetske gradnje. »Sve pod sloganom: novo lice Koprivnice, niskoenergetsko, štedljivo, kvalitetno i cjenovno pristupačno«, istaknuo je Darko Ledinski, ravnatelj Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Koprivnice, koja je osigurala novac, idejno rješenje i gradnju prve niskoenergetske kuće.

Prva »šparna hiža« - za čije je stanove 28 obitelji u petak dobilo ključeve, a mnogi od njih su i prespavali prvu noć u njima - građena je 269 dana, tijekom kojih je korištena isključivo »hrvatska pamet i hrvatske ruke«. Idejno rješenje, projektiranje i građenje povjereni su hrvatskim tvrtkama. Zahvaljujući projektu niskoenergetske gradnje, »šparna hiža« vlasnicima će uštedjeti režije i do 5 puta u odnosu na druge novogradnje te čak 10 puta od režija u starijim objektima. Za stan od 60 kvadrata grijanje bi tako i u najhladnijim zimskim mjesecima, a zime su u Podravini dosta oštre, mjesečno trebalo iznositi do 100 kuna. To je, između ostalog, omogućeno ugradnjom materijala i izvedbom kojima se štede energenti. Postavljena je fasada debljine 20 centimetara, trostruka prozorska stakla punjena plinom argonom, sustav podnog grijanja, odnosno hlađenja, te sustav kontrolirane ventilacije. Sve je to realizirano pod parolom: živi aktivno u pasivnoj kući.

Investicija za prvu 'šparnu hižu' vrijedna je točno 11.288.720 kuna. Od toga je Grad Koprivnica kroz zemljište i infrastrukturu osigurao 1,53 milijuna kuna kreditnih sredstava, a poticajna stanogradnja iz državnog je proračuna osigurala 2,23 milijuna kuna. Preostali iznos osigurali su kupci stanova. Na javni poziv Grada za kupnju stana u 'šparnoj hiži' po cijeni od 7349,45 kuna po metru četvornom, a ravnatelj Ledinski i koprivnički gradonačelnik Zvonko Mršić obećali su da cijena kvadrata neće prelaziti 1000 eura, mogao se javiti bilo koji hrvatski državljanin koji ne posjeduje nekretninu ili ona nije primjerena za život.

Htjeli su time, objasnio je Ledinski, omogućiti stanovnicima Koprivnice, ali i svima onima koji žele živjeti u tom gradu da riješe stambeno pitanje. Na javni poziv javile su se 42 osobe, nakon čega je povjerenstvo, uzimajući u obzir duljinu stanovanja u Koprivnici, radni staž, stručnu spremu te broj članova u obitelji, izabralo 28 osoba. Time se, kao što je to uobičajeno kod POS-a, nisu gledali samo socijalni kriteriji nego, na primjer, i obrazovanost. Tako u prvoj 'šparnoj hiži', prema riječima ravnatelja Ledinskog, žive i čistačica, ali i top-menadžer.

Osim što su građanima omogućili povoljno rješavanje stambenog pitanja, neposredno prije, ali i tijekom realizacije projekta Grad Koprivnica je omogućio poslovanje građevinskim tvrtkama, od kojih su neke bile gotovo na koljenima. Zaposlili su i niz obrtnika iz Međimurja i koprivničke okolice. »Omogućili smo mnogima da posluju još barem 3-4 godine i smatramo da je to veliki antirecesijski doprinos«, istaknuo je Ledinski. Gradonačelnik Mršić istaknuo je na primopredaji ključeva da je projekt iskorak za Koprivnicu, ali i putokaz za cijelu Hrvatsku u gradnji niskoenergetskih objekata. Također, Ledinski je istaknuo da su programom POS-a i niskoenergetske gradnje željeli s POS-ovih stanova otkloniti predrasudu da su ti stanovi socijalna kategorija nekvalitetne gradnje.

Za drugu »šparnu hižu«, koja se gradi i trebala bi biti gotova za šest mjeseci, javilo se više od 70 obitelji. Iduće bi godine tako trebala biti gotova druga zgrada s 28 stanova, treća s 22 te 7 obiteljskih kuća. Time bi iduće godine oko 60 obitelji riješilo stambeno pitanje. Za te će stanove i kuće javni poziv zainteresiranim građanima biti raspisan početkom rujna. Ledinski je istaknuo i da su, da bi kupcima još više olakšali kupnju stanova, raspisali poziv bankama da građanima omoguće povoljnije kreditne uvjete te su sa sedam banaka potpisali suradnju. »To je zdrava konkurencija u kojoj su banke kako bi privukle što više klijenata kamate spustile na manje od 5 posto«, rekao je Ledinski.


Komentari članka

Vezani članci

Kako je Podravka riješila stambeno pitanje za 2000 svojih radnika

18.02.2026.

Država kreće u predstavljanje projekta priuštivog stanovanja kojim želi riješiti gorući problem mladih obitelji – nemogućnost da dođu do vlastitog doma. Novim Zakonom o priuštivom stanovanju država do 2030. godine planira izgraditi 8000 novih stanova put

Nenad Usorac: Bolje je biti najgori gazda nego najbolji sluga

15.09.2025.

Odrastao je u poljoprivrednoj obitelji - generacije obitelji Usorac živjele su od zemlje. Roditelji, svjesni koliko je to težak kruh, nadali su se da neće nastaviti njihovim stopama, no Nenad se danas bavi pčelarstvom i povrćarstvom

Tope se kamate na štednju: Doznajemo koje banke nude najbolje opcije

23.06.2025.

Odavno je već završila utrka za najpovoljnije kamate na oročenu štednju. Dok smo ranije ove godine promatrali banke kako se nadmeću s kamatama na stambene kredite odlučili smo provjeriti što je s oročenom štednjom, odnosno s kamatama na depozite.

Toni Milun: Građani imaju više mogućnosti za štednju i ulaganje nego ikad prije

20.02.2025.

Amerikanci sve češće odustaju od klasičnih planova za štednju i prihvaćaju bitcoin kao način štednje. Unatoč rizicima i volatilnosti, neke obitelji ulažu u kriptovalute kako bi izgradile bogatstvo za svoju djecu, prenosi Bloomberg. I u Hrvatskoj se sve v

Slavonci i Podravci imaju najmanje novca u bankama, Istrijani najviše

20.11.2024.

Prostorna raspodjela štednje ukazuje na ogromne razlike u razvijenosti i standardu hrvatskih regija. Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, u sedam primorskih županija je čak 42 posto ukupnih depozita, a u Zagrebu oko 28 posto.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke