Košćak i Žigman o rezultatima banaka

Poslovanje banaka i dalje je pozitivno i njihove su dobiti i dalje na visokim razinama, rekao je član Uprave Partner banke Ante Žigman na početku razgovora o šestomjesečnim rezultatima banaka koje je početkom tjedna objavila Hrvatska narodna banka. U razgovoru u redakciji magazina Banka sudjelovala je i Suzana Košćak, financijska direktorica HGspota.

Žigman je naglasio da najveći doprinos rastu cijele ekonomije i dalje dolazi iz financijskog sektora, koji zajedno s posredovanjem nekretnina čini oko 23 posto BDP-a. Prerađivačka industrija, na primjer, čini 20 posto BDP-a.

"Treba priznati da je velik dio profita u ovoj godini došao iz 2008. godine u kojoj je postojala ekspanzija", rekao je Žigman i dodao da su uz to banke podigle kamatne stope na kredite, što je posljedica podizanja kamata na pasivnoj strani – Hrvatska je zemlja kojoj su povećane premije rizika, tako da bez obzira na to što je EURIBOR pao i što su vanjska zaduženja povoljnija, rizici su doveli do povećanja cijena kapitala, rekao je Žigman.

"Banke moraju pozitivno poslovati, negativno poslovanje je za njih nedopustivo jer dovodi do nepovjerenja štediša i problema, jer novac počne bježati čim vidi minuse", istaknuo je Žigman. "Rekao bih da je pozitivno to što banke imaju profit, bez obzira na kritike, jer dokle god one posluju s profitom, šanse za oporavak i stabilnost sustava postoje. Kad banke krenu u drugom smjeru, nastaje puno veći problem nego što je nastao podizanjem kamatnih stopa."

"Zanimljivo je", nastavio je dalje Žigman, "da je u prvoj polovici godine došlo do stagniranja pa čak i pada ukupne imovine banaka. U prvom kvartalu za jedan posto u odnosu na kraj 2008. Uzrok je teška situacija i politika banaka da se smanje rizici, odnosno da dio imovine koji se otplati, ne izdaje ponovo u obliku kredita."

On je iznio podatak da je ukupna imovina banaka je 370 milijardi kuna, odnosno oko 112 posto BDP-a, što je na razini razvijenih zemalja.

Direktorica financija HGspota, Suzana Košćak je kazala da su neke banke odlučile stati na smanjiti ekspanziju, poput PBZ-a, no da je njezina analiza poslovnih rezultata banaka pokazala da neke još uvijek agresivno povećavaju svoju aktivu, primjerice kod Erste banka je ona povećana za 4,3 posto od kraja prošle godine, kod Zabe 2,2 posto. Zagrebačka banka plasirala je u prvih šest mjeseci 4,4 milijarde kuna novih plasmana. Erste banka 1,4 milijarde. Ukupna aktiva svih banaka, pala je međutim 0,35 posto, iznijela je Košćak.

Žigman je na to istaknuo kako je važno reći koja je struktura imovine banaka koja je pala. Iznio je podatke HNB-a za prva četiri mjeseca ove godine, koji pokazuju da su krediti državi porasli s 20 milijardi kuna na 30 milijardi kuna, dakle povećali su se za 10 milijardi kuna. Da bi se pokrenuo oporavak, ta bi se struktura trebala promijeniti, istaknuo je. Novac koji se daje državi je nešto jeftiniji, pa banke stvaranje profita prebacuju na korporativni sektor i stanovništvo, što dvostruko opterećuje cijeli sustav jer kao prvo smanjuje iznose kredita, a starim kreditima povećava cijenu jer se profit mora pronaći.

Novinare Banke zanimalo je u kojim je dijelovima pala aktiva banaka, na što je Košćak odgovorila da je najveća strukturna promjena na pozicijama depozita kod bankarskih institucija, te da padaju ulaganja u trezorske zapise HNB-a iako je kamata na kunu bila povoljna, a i rijetke su banke koje su zadržale visoku poziciju na vrijednosnim papirima koji se drže radi trgovanja."Kako bi se ostvario gospodarski rast potrebno je smanjiti apetite države ili ih država treba zadovoljiti na inozemnom tržištu, a ostaviti gospodarstvu da se financira na domaćem tržištu", istaknuo je Žigman.

Dodao je da je važno da banke zadrže adekvatnost kapitala, odnosno da kapitalne pozicije banaka budu iznad regulatornog minimuma od 12 posto. Usred krize u Americi su adekvatnosti bile na svega dva do tri posto. Istaknuo je da u Hrvatskoj banka na 10 milijardi kuna kredita mora imati 1,2 milijarde kapitala, a preporučeno je da to bude i više.

"Sustav je trenutno u Hrvatskoj na 15,4 posto adekvatnosti kapitala, što je dosta solidna pozicija", zaključio je Žigman.

Košćak je dodala da plasmani građanstvu ne padaju značajno, a da rastu korporativnom sektoru, što je vjerojatno riječ o financiranju države, odnosno kvazikorporativnom sektoru koji čine državne tvrtke.

Ante Žigman je ukazao i na podatak Hrvatske narodne banke po kojem je u prva tri mjeseca udio kreditnih plasmana koji nisu A kategorije, odnosno koji se ne otplaćuju redovito, iznosio 3,6 posto, što je značajno manje nego što je bio 2000. godine, kada je iznosio 9,3 posto.

Žigmana, člana Uprave Partner banke, novinari Banke su upitali za komentar izjave viceguvernera HNB-a Davora Holjevca o rezultatima testa na stres koji je proveo HNB, a koji je navodno pokazao kako bi u slučaju većeg pada BDP-a neke manje banke orijentirane na korporativni sektor mogle imati problema. Žigman je istaknuo da upravo zbog toga Partner banka pazi na to da joj adekvatnost kapitala uvijek bude 10 do 20 posto veća od propisane minimalne, dakle umjesto na 12 posto, da bude oko 14 posto.

Istaknuo je i kako male banke imaju jednu veliku prednost nad velikim bankama, a to je da puno bolje poznaju svoje klijente, što se, kaže, na stres testu ne vidi.

Žigman tvrdi da mala banka može svakih nekoliko tjedana detaljno pretresti svoj portfelj i odlučivati o potrebnim koracima, treba li povećati osiguranje ili pozvati klijenta na razgovor.

"Ta je izjava stavljena u prvi plan možda malo neoprezno, što nije dobro da se male banke tako prozivaju, ali one zato puno više vremena posvećuju svojim portfeljima, barem one koje znaju", zaključio je Žigman.

Izlazak iz krize

Banke su važan dio toga, rekao je Žigman na pitanje novinara www.Banka.hr o tome mogu li banke pomoći da Hrvatska izađe iz krize. Banke moraju podmazati sustav s dovoljno novca da se međusobna plaćanja riješe, ali se postavlja pitanje kome će se prvo dati novac, jer je količina novca ipak ograničena, rekao je. Ako se ne mora kreditirati državu, ističe, onda će novca biti dovoljno da se dade korporativnom sektoru, da se on izvuče iz problema i da se zamašnjak pokrene. Morate namiriti onoga kome je novac najpotrebniji, a to je u ovom slučaju država, jer, naglašava Žigman, ako država ostane bez novca i ako ona ne isplati plaće i mirovine, tko će otplaćivati kredite, rate za televizore, kreditne kartice, aute, hipoteke?

Novinare Banke zanimalo je kamo bi se plasirao novac koji bi se oslobodio primjerice, HNB-ovim spuštanjem obvezne pričuve, što se očekivalo ovog tjedna, na što je Žigman odgovorio da bi taj novac jedna mala banka sigurno plasirala u korporativni sektor, no ne u rizične grane poput građevine i poljoprivrede. Ti su poslovi za male banke trenutno prerizični, rekao je Žigman.

Kako se to dogodilo? Prodaja je pala, rekao je Žigman. Nema kupaca za ono što građevinci proizvode, zato nisu interesantni. Što vrijedi banci da joj netko da u zalog zgradu kad je nitko ne može prodati? – dodao je. Građevina je važna jer utječe na velik segment ekonomije koji je opslužuje. Cigla, čelik, beton, plastika… Važna je jer ljudi u njoj dobivaju plaću pa troše, kupuju elektroniku, uzimaju kredite u bankama i važno je da takav segment postoji i da ide naprijed, kaže Žigman.

Košćak je naglasila da je važan faktor u padu potražnje u građevinarstvu to što su krediti teže dostupni. Banke su povisile troškove financiranja investitorima, dok je istovremeno cijena zemljišta pala neznatno, što ne daje puno prostora za pad cijene kvadratnog metra nekretnina. S druge strane, banke su i „zatvorile špinu“ na plasmane za stambene kredite, zaključila je Košćak.

"Cijene zemljišta i nekretnina sporo padaju jer su, kao prvo, sporo rasle. Rasle su od 2000. godine do prošle godine. A sada sporo padaju jer građevinari i dalje kalkuliraju i vjeruju da će doći do oporavka. Oni i dalje drže cijenu na primjerice 1600 eura, iako bi mogli stan prodati po 1200, uz zaradu. Pokušava stoga čekati do zadnjeg trenutka, dok mu troškovi, kamate i sve ostalo ne „pojedu“ tih 400 eura. Pitanje je samo hoće li situacija postati još gora, pa neće uspjeti prodati ni po 1200", kaže Žigman i dodaje da je zemljište ograničen resurs i da cijena zemlje uvijek najsporije raste i najsporije pada, a u njezinu je cijenu već ukalkuliran porast zbog očekivanja ulaska u Europsku uniju.

A zašto je poljoprivreda rizična malim bankama, pitali su novinari Banke, na što je Žigman odgovorio da ona nosi sa sobom rizike koji su vezani dijelom za državu i za pristupanje Euroskoj uniji. "Svi poticaji koji jesu i koji su bili na visokoj razini se smanjuju i zbog prilagodbe EU će vjerojatno biti još manji. Kad se ukalkulira i nemogućnost države da plaća na vrijeme – ona prvo isplaćuje plaće, mirovine, a tek na kraju subvencije, nekad se na njih čekalo i pet, šest mjeseci, to stvara određen rizik u poslovanju", upozorava Žigman.

Konsolidacija

Sad je trenutak u kojem će potencijalni inozemni kupci dolaziti u Hrvatsku i obilaziti cijelu regiju i pokušavati kupiti više manjih banaka, tvrdi Žigman. To je sigurno, jer je cijena sada najbolja, najniža koja može biti. Sad je najbolje razdoblje da se dođe i pokuša kupiti nekoliko banaka i ući na tržište koje je zapravo perspektivno zbog ulaska u Europsku uniju, itd, zaključuje Žigman. Cijena prije tri godine je bila 'book value', dakle vrijednost kapitala u knjigama puta četiri. Danas je 'book value' puta jedan, jedan i pol.

Ako banka ima, primjerice, 500 milijuna kuna kapitala, mogla se prodati za oko dvije milijarde. Danas se takva banka može prodati za 500 do 750 milijuna kuna, ovisno o portfelju, a cijena je u jednom trenutku bila i ispod 500 milijuna kuna.

Na pitanje ima li interesa i za realni sektor, Košćak je odgovorila kako ga ima, ali kako je riječ o investicijama iz inozemstva, odnosno o rasprodaji imovine. "To je prilika u krizi, tko ima novaca, taj kupuje, to je idalna kupovina. Kod realnog sektora se ne gleda knjigovodstvena vrijednost nego prodaja, tako da je cijena 1:1, čak i manja", rekla je Košćak.

Očekivanja

Na kraju je razgovora novinare Banke zanimalo kakve su projekcije Partner banke do kraja godine, te za 2010. godinu. Žigman je odgovorio da do kraja godine očekuju da će situacija ostati više-manje na istoj razini.

"U 2010. godini očekujemo stagnaciju BDP-a i da će nas donekle izvući i povući relativno korektna turistička sezona ove i iduće godine. Smatramo da tu neće doći do nekog krajnjeg urušavanja o kojem se možda priča. Ova će zima, zbog neriješenih energetskih pitanja biti ključna, da se ne dogode štete koje su se dogodile u prošloj zimi i onda bismo mogli uploviti u jedno razdoblje u kojem više neće biti pada. Tako da znamo da je tu kraj i da nakon toga, ako ništa drugo, stagniramo ali ne ulazimo u daljnje minuse", zaključio je Žigman.

HGspot očekuje sasvim druga vrsta borbe, rekla je Košćak na pitanje o očekivanjima njezine kompanije. Istaknula je da je čitava HGspotova branša pogođena kao i automobilska industrija znatnim padom cijena i marži te volumenom prodaje. Cijena televizora u posljednjih je godinu dana pala za čak 40 posto, navela je kao primjer za kraj Suzana Košćak.

Ante Žigman je napomenuo da stagniraju krediti stanovništva, a u padu je i međubankarsko poslovanje, no da su najviše pali depoziti kod stranih bankarskih institucija, i to za deset milijardi kuna koliko su porasli krediti državi.