Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2010

Krediti u eurima prijetnja za istok EU

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Krediti u eurima prijetnja za istok EU

Istočnoeuropske banke još su u problemima, a predviđanja za financijsku industriju u državama koje će i ove godine bilježiti pad BDP-a ostaju zabrinjavajuća. Takve pesimistične prognoze izrekli su analitičari neovisne konzultantske tvrtke za makroekonomska istraživanja Capital Economics, piše Bloomberg. Prema mišljenju Neila Shearinga, analitičara za brzorastuća tržišta u toj tvrtki, likvidnost će i dalje ostati slaba u Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj te baltičkim državama Estoniji, Letoniji i Litvi. “Kreditni uvjeti u najboljem će slučaju ostati iznimno oštri”, smatra Shearing.

Nastavak pada BDP-a
Gospodarstva u tih šest zemalja nastavit će se urušavati i ove godine pa će bilježiti drugu uzastopnu godinu pada BDP-a. Takvo gospodarsko stanje dodatno će smanjiti potražnju za potrošačkim i stambenim kreditima, kazao je Shearing. Istočnoeuropske banke i njihove vlasnice iz Austrije, Italije, Njemačke i Švedske već su prošle godine prijavile porast loših kredita. Glavni razlog rasta bilo je slabljenje lokalnih valuta još 2008., što je pogoršalo servisiranje kreditnih obveza stanovništva i realnog sektora na kredite denominirane u euru. Razina loših kredita u Letoniji doseže 14,5 posto, u Estoniji 12 posto, u Rumunjskoj 11,2 posto, a u Bugarskoj 10 posto, pokazuju podaci Capital Economicsa. Najviša razina kredita denominiranih u stranoj valuti odobrena je u Letoniji, 91 posto, a slijede je Estonija sa 87 posto i Litva s gotovo 72 posto.

Visoka volatilnost
U Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj dvije trećine odobrenih kredita denominirano je u stranoj valuti. Na boljku slabe lokalne valute nisu ostali imuni ni državni proračuni. Valja podsjetiti kako je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle godine morao spašavati Mađarsku, Rumunjsku, Letoniju i Ukrajinu zbog nemogućnosti servisiranja vanjskog duga. Stoga bi nova kriza na istočnu Europu djelovala katastrofalno. “Još jedno značajno pogoršanje u globalnom financijskom okružju može potaknuti novi val problema za banke”, ističe Shearing. S takvim se ocjenama slaže i Michael Steinbarth, direktor u agenciji za kreditni rejting Fitch. Prema njegovu mišljenju visoka razina kreditne zaduženosti u stranoj valuti predstavlja prijetnju za financijsku stabilnost u državama istočne Europe. O volatilnosti istočnoeuropskih valuta dovoljno govori i činjenica je prosječna volatlinost jednomjesečne opcije na valutni par euro-mađarska forinta u posljednjih šest mjeseci iznosila 13 posto. Na valutni par euro-rumunjski lej volatilnost je iznosila osam posto. U isto vrijeme volatilnost valutnog para euro-švicarski franak dosegla je tek 4,2 posto, pokazuju podaci Bloomberga.


Komentari članka

Vezani članci

Dubrovniku uručeno priznanje za pametni i zeleni turizam

27.03.2026.

Najviše priznanje Europske komisije za male turističke destinacije, predvodnice održivog i pametnog turizma "Europski zeleni pionir pametnog turizma 2026.", uručeno je Gradu Dubrovniku u četvrtak u dubrovačkim Lazaretima.

Revolucija u EU: tvrtka za 48 sati bez kapitala i birokracije

20.03.2026.

Europska komisija predstavila je prijedlog za EU Inc., novi jedinstveni skup korporativnih pravila koji će u svim zemljama članicama omogućiti ista pravila igre: osnivanje tvrtke u roku od 48 sati, za manje od 100 eura i bez ikakvih minimalnih kapitalnih

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Poljska dominira, a u Hrvatskoj velik pad investicija u startupove

02.03.2026.

Iako u Istočnoj Europi živi trećina europske populacije, ona i dalje privlači tek 5,5 posto ukupnog europskog rizičnog kapitala

BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

27.02.2026.

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke