Kriza ispraznila luksuzne hotele

Kriza je pokucala i na vrata najluksuznijih hotela, koji sve teže nalaze goste za svoje elitne apartmane i komforne sobe koje su sve češće prazne, a iskorištenost kapaciteta u Hrvatskoj u prosjeku im je tek 42 posto. Kada se zna da elitni hoteli ovjenčani stranim hotelskim brandom posluju puno više s gostima na poslovnim okupljanjima, kongresima i seminarima nego od pojedinačnih jet-setera koji se u njima odmaraju, jasno je koliko ih je pogodila odluka većine međunarodnih tvrtki da svojim menadžerima (potiho) zabrane odsjedanje u hotelima s pet zvjezdica radi štednje. Uz to se i dužina trajanja poslovnih skupova svela na minimum, pa je sve to naše zvjezdane hotelske oaze dovelo u velike probleme.

Investitori nisu stimulirani
- Isplativost rada postala je sve lošija, iako su troškovi rada kao i drugdje u svijetu, ali fiskalni i parafiskalni nameti su toliki da hotelima stvaraju gubitak. Nigdje na Sredozemlju hotelijeri ne posluju po stopi poreza od 23 posto, koliko mi plaćamo na sve usluge, osim smještaja koji je 10 posto. Svuda je ta stopa između 5 i 7 posto i zato se kod nas ne isplati ulagati u hotele visoke kategorije, jer je povrat dug i težak, ali i neizvjestan. A upravo je hotelski biznis onaj dio turizma koji bi državi trebao osigurati i dvostruko veću dobit od sadašnje i zato je loše da su makroekonomski uvjeti takvi da nikoga ne stimuliraju na takva ulaganja, a hotela nam najviše nedostaje – kaže Anđelko Leko, vlasnik HUP-a Zagreb, koji u svom sastavu ima hotele “Sheraton”, “Westin” i “Four Points Panorama”, a prvi je u Hrvatskoj potpisao menadžerski ugovor s međunarodnim lancem “Starwood”.

Stoga je i zastoj u velikim investicijama u turizmu ove godine kod nas evidentan, a već započeti poslovi značajno su usporeni s upitnim rokovima završetka. Naime, svaka studija isplativosti projekta koja mora prethoditi ozbiljnoj investiciji, u Hrvatskoj pokazuje kako je vrijeme povrata ulaganja u visokokategornike i do pet puta duže u našoj zemlji nego u nekim drugim zemljama Sredozemlja. Jedan od razloga za to je i enormno visoka cijena ulaganja po jedinici smještaja koja je kod nas i do 225 tisuća eura po sobi, dok se u Europi u hotele s pet zvjezdica ulaže najviše 100 tisuća eura po sobi. Zato se kod nas povrat investicije izražava u razdoblju i do 30-40 godina, dok se, na primjer, u Turskoj hotelska investicija ulagaču vrati za pet do sedam godina, zbog velikih olakšica koje država daje investitorima visokokvalitetnih objekata! Turska je, naime, svoj PDV u turizmu smanjila s 18 na 8 posto, Vlada je davala besplatnu koncesiju na zemljište i uzimala hotelijerima u ime toga 1 posto prihoda kada počnu raditi.

Split spada u rijetko isplativa središta
- Vrlo su rijetka turistička središta u kojima se još isplati investirati u ovom trenutku u visokokvalitetni hotelski biznis, a to je u Hrvatskoj prije svih grad Split zbog specifičnog položaja i enormnih turističkih aduta za uspjeh. No, mislim da će uskoro biti dobro “pokriven” hotelima s pet zvjezdica za “luxury” goste (“Le Meridien Lav”, “Hilton Marjan”, “Atrium” i “Radisson SAS Split”) i da će oni s četiri zvjezdice imati dobru tržišnu poziciju u splitskoj regiji - procjenjuje Nenad Ivandić iz Instituta za turizam Hrvatske.

U Hrvatskoj bi u sezoni popunjenost hotela visoke kategorije morala premašiti 90 posto kako bi se na razini cijele godine došlo do 50 posto, kažu stručnjaci. Trenutačno je prosjek cjelogodišnje popunjenosti hotelskih soba kod nas oko 42 posto, a struka kaže da je 60 posto popunjenosti donja granica pri kojoj se može postići kvalitetan povrat investicije. Upravo zato investitori u posljednje vrijeme “bježe” od gradnje hotela i puno lakše se odlučuju za apartmanska naselja kao manje rizičan posao, koji traži puno manja ulaganja, nižu razinu usluge i malobrojnu radnu snagu.

- U Hrvatskoj je povrat uloženih sredstava u hotele visoke kategorije dugotrajan. Prema godišnjim istraživanjima poslovanja stotinjak najboljih hrvatskih hotela “Horwath Consultinga”, grupacija “Jadranski luksuzni hoteli” po ostvarenim rezultatima u godinama prije krize mogla se uspoređivati sa sličnim hotelima u konkurentskim mediteranskim zemljama - kaže Nikolina Vicelić, članica Uprave JLH u vlasništvu Gorana Štroka.

Prosječna godišnja popunjenost hotela s pet zvjezdica u grupaciji JLH u Dubrovniku iznosi oko 55 posto, kaže Vicelić, ističući kako od početka ove godine hoteli grupacije JLH bilježe veće prihode nego lani, ali činjenicu da su u proteklih 10 godina svi hoteli visoke kategorije u Dubrovniku uložili više od 500 milijuna eura u objekte, Grad Dubrovnik, kaže, nije adekvatno pratio ulaganjima u destinaciju.