Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Velj 2009

Kriza nam je prilika za udruživanje

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Drago Živković  

Kriza nam je prilika za udruživanje

U 18 godina postojanja zagrebačka graditeljska tvrtka Megrad narasla je iz obrtničke radionice u respektabilnu tvrtku sa 150 zaposlenih, od čega dvadesetak inženjera. Usprkos tržišnim previranjima, direktor Zvonko Mesić vidi svoju tvrtku dugoročno u stanogradnji i vjeruje da će iz krize izići jači.

Kako vidite kretanja na tržištu nekretnina, osobito stanogradnje, u zadnjih nekoliko godina?

- Jasno je da je došlo do ozbiljnog zastoja u prodaji. Interes kupaca je i dalje velik, što je i logično, jer Zagrebu nedostaje stanova. Međutim, problem je u nesigurnosti koja se proširila, ljudi su u strahu za budućnost i nisu spremni ulaziti u dugoročne kredite, jer očekuju i poskupljenje tih kredita. Sve to stvara neizvjesnost.

Ima li prostora za neki znatniji pad cijena stanova?

- Mora se dogoditi diferencijacija cijena. Nerealno je bilo da su posvuda u Zagrebu stanovi koštali oko 2000 eura po četvornom metru, pet-šest posto više ili manje. Ova kriza će pomoći da se dogodi ta diferencijacija. Svoje mjesto u stanogradnji mogu naći stanovi i po 1300 eura i po 3000 eura. Na nekim lokacijama cijene stvarno moraju pasti, jer su nerealno visoke. Na dobrim lokacijama i u dobrim projektima nema puno prostora za pad cijena. Nešto malo će sada pasti, ali ja vam tvrdim da će za godinu dana u Zagrebu na dobrim lokacijama cijene rasti, jer će se manje graditi. Ponuda će biti manja od potražnje i cijene će otići gore.

Često se tvrdi da je jedan od većih problema stanogradnje visoka cijena zemljišta. Što se tu može učiniti?

- U strukturi cijene stana zemljište mora sudjelovati do 20 posto. Nije to pitanje samo zemljišta nego i svih drugih doprinosa, poput komunalnog ili vodnog, svih mogućih priključaka. Tu su puno veće mogućnosti za smanjenje cijene. Mislim da će s padom potražnje za zemljištima i izlaskom iz graditeljstva dijela investitora padati i cijena zemljišta. To se već sada događa, primjerice u Dubrovniku. Tamo sam planirao kupiti zemljište za izgradnju stanova u Mokošici. Prije godinu dana cijena tog zemljišta kretala se između 300 i 350 eura po “kvadratu”, danas mi ga nude po 180 eura.

Kronični problem graditeljstva je radna snaga. Megrad na svojim web stranicama ima oglas u kojem traži inženjere, ali i desetke tesara, armirača i zidara.

- Naravno da je to problem. Da biste dobili jednog dobrog inženjera, morate u njega ulagati barem pet godina. To je veliko opterećenje za tvrtku, zbog čega pokušavamo kupovati gotove ljude. Konkurencija su nam bili špekulanti u graditeljstvu, koji su pokupovali stručne ljude s idejom da im odrade jedan ili dva projekta. Očekujem da će se tu bitno popraviti stvari jer će te male tvrtke nestati. Nama se već sad na oglase javljaju ljudi koji se prije dva mjeseca nisu javljali. Kad je riječ o stručnoj radnoj snazi, jedino je rješenje njen uvoz iz okolnih zemalja. To je i prije bilo tako. Kad pogledate strukturu radne snage u hrvatskom graditeljstvu prije rata, vidite da je cijela sjeverna Bosna radila u zagrebačkoj regiji. Kod mene su do 1991. radili Crnotravci iz jugoistočne Srbije, tradicionalni građevinari. To će se opet morati dogoditi, jer ovdje jednostavno nemamo s kim raditi.

Jesu li strani radnici konkurentniji od naših, rade li za manje plaće?

- Ne, nego naših jednostavno nema. Cijena rada je kod nas etablirana. Satnica je kod nas već toliko visoka da naši ljudi više ne žele ići u Njemačku. Iznosi između 20 i 38 kuna neto, što je prosječno oko 6000 kuna mjesečno. Naši inženjeri imaju plaće od 15.000 do 22.000 kuna.

U postupku licenciranja broj tvrtki registriranih za graditeljstvo smanjen je sa 12.000 na oko 5000. Je li to sada realno stanje?

- Licenciranje je vrlo dobra stvar, samo što je taj pravilnik zakasnio barem 10 godina. Naravno da ima mana, nekih odredbi koje su valjda ostale iz socijalizma. Potpuno je u redu da propišete broj stručnih ljudi za određene poslove, ali kad se sve to tako lijepo propiše, primjerice 120 ili 150 ljudi, onda na kraju stoji da ih ne može biti manje od 300. Tu više nema poduzetničkih sloboda, nego je očito ciljano prema nekome.

Licenciranjem se poticalo i udruživanje. Kakva su vaša iskustva u tom području?

- Smatram da je to nužno. Ali, tu imamo problem, zato što kod nas nedostaje obrazovanja i poduzetničke tradicije. Naši ljudi doživljavaju svoje tvrtke jako emotivno, pa kad nekome spomenete udruživanje, pogotovo vlasnički, nailazite na veliki otpor. Ja sam imao nekoliko pokušaja, s idejom da manje tvrtke iz nekoliko hrvatskih regija naprave asocijaciju ili holding. To zasad ne ide, ali ova kriza bi i tu mogla pomoći, jer će ljudi morati shvatiti da je udruživanje neminovno. Pomaka ipak ima, pa smo mi tako na nekoliko natječaja išli zajedno s Nexe Grupom.

Nove zakonske odredbe o prenamjeni poljoprivrednog u građevinsko zemljište podigle su buru među investitorima. Što vi mislite o njima?

- Najveća kvaliteta tog zakona je to što će pomoći u rješavanju problema korupcije. Dosad je netko mogao kupiti 100.000 četvornih metara poljoprivrednog zemljišta uz more za četiri eura po četvornom metru. Za dvije ili tri godine to se prenamijeni, pa cijena skoči čak i 50 puta. Naravno da je to prostor za korupciju na lokalnoj razini. Primjera ima bezbroj. Ako donesemo zakon koji propisuje da se kod prenamjene mora platiti razlika u cijeni, onda više nema prostora za korupciju.


Komentari članka

Vezani članci

Žrtva novog zatvaranja opet je i poljoprivreda - kamo s mesom, krumpirom, vinom?

27.11.2020.

Jedno vuče drugo. Zatvaranje restorana i kafića još je u proljeće napunilo torove, skladišta, podrume, rušilo cijene. Poljoprivrednici se pitaju - tko će preživjeti?

Đikić: Hrvatska ne može ekonomski izdržati lockdown? To je čista demagogija

16.11.2020.

Kaže i kako sve dok nemamo cjepivo jedino što možemo je mjerama izolirati i spriječiti širenje virusa i gubitke života. Mjere su poznate - maske, higijena, držanje distance, bez okupljanja. Osim toga, kaže Đikić, trebamo se i dobro organizirati kao društv

Novi lockdown će koštati njemačko gospodarstvo 19.3 milijarde eura

02.11.2020.

Njemačka od danas na najmanje mjesec dana uvodi nova graničenja u javnom životu kako bi suzbila širenje koronavirusa. Restorani, barovi i drugi ugostiteljski objekti bit će zatvoreni, ali moći će prodavati hranu i piće za van. Fitnes klubovi, saloni za te

Cvjećarstvo snažno pogođeno krizom

28.10.2020.

Dani su kada su krizanteme i drugo cvijeće, najtraženiji u godini. I cvjećarstvo je snažno pogođeno korona krizom. Nakon što su u proljeće zbog tzv. lockdowna morali baciti tone cvijeća, proizvođači se nadaju da će im prodaja uoči blagdana Svih svetih bar

Računovodstvene politike - ‘Sakrijte‘ dio dobiti i stvorite rezervu za crne dane

14.10.2020.

Dobit nije moguće stvoriti računovodstvenim politikama, ali njima se može utjecati na visinu iskazane dobiti. Bit je u tome da se među više mogućih varijanti izabere ona najpovoljnija, i to ne samo s aspekta postojećeg obračunskog razdoblja nego i boljeg

Tag cloud

  1. 2072 članka imaju tag hrvatska
  2. 2145 članka imaju tag turizam
  3. 1603 članka imaju tag financije
  4. 1342 članka imaju tag izvoz
  5. 1125 članka imaju tag svijet
  6. 808 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1046 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1073 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 884 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 920 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 408 članka imaju tag poticaji
  20. 344 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 525 članka imaju tag tehnologija
  23. 450 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 377 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag opg
  27. 371 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 397 članka imaju tag porezi
  30. 377 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 327 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 391 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici