Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Ou 2009

Kruzeri štetočine: na svaki milijun eura prihoda dođe 7,7 milijuna štete

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Marija Šešo  

Kruzeri štetočine: na svaki milijun eura prihoda dođe 7,7 milijuna štete

Procjena prihoda od kruzing turizma u Hrvatskoj za 2007. bila je oko 35 milijuna eura. S druge strane, troškovi utjecaja kruzing turizma na okoliš iznosili su više od 270 milijuna eura, prema analizi negativnih eksternalija, rekao je Hrvoje Carić, stručnjak zaštite okoliša i održivog razvoja iz Instituta za turizam, autor analize učinaka kruzing turizma na okoliš koju je naručila Zajednica lučkih uprava.

Mali ploveći gradovi - velike posljedice
Jednostavnom računicom koristi i šteta, od ukupno 28 kruzera s 394.104 putnika, koliko je u 2007. prošlo našim morem, dobiva se negativna bilanca “teška” čak 235 milijuna eura.

Kako ne postoji način za terećenje inozemnih kruzing kompanija, primjerice, za onečišćenje zraka koje megalađe ostavljaju za sobom, posljedice snose okoliš i stanovništvo Lijepe naše.

„Gdje god je kruzing turizam u svijetu bio prisutan dulje i značajnije, javili su se brojni negativni utjecaji na more, kopno i zrak, no takva istraživanja do sada nisu postojala u Hrvatskoj. Utjecaji kruzera na okoliš mogu se usporediti s učincima manjih gradova, a takvi brodovi za sobom ostavljaju ozbiljne posljedice, te direktne i oportune troškove zbog umanjivanja atraktivnosti turističkih destinacija“, upozorava Carić.

Slične “nuspojave” u budućnosti očito očekuju i Hrvatsku, no vlasnici brodova o tome ne moraju voditi brigu, jer u slučaju uništenih ljepota mora i obale u Hrvatskoj, brodove mogu preusmjeriti na druga odredišta.

Najskuplji problem, prema radnoj verziji još neobjavljenog znanstvenog rada, jest onečišćenje zraka koje su kruzeri proizveli prešavši ukupno 1,11 milijarda kilometara duž naše obale.

Prema službenim indikatorima EU-a, ostavljaju štetu ekvivalentnu 266 milijuna eura, jer ispušni plinovi uzrokuju smog, kisele kiše, erodiranje fasada i skulptura, te globalno potiču klimatske promjene. Brojke za 2008. bit će još alarmantnije jer je u Hrvatskoj ostvareno 30 posto više kružnih putovanja, većina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Na 820 stranih brodova tijekom 1567 dana prošlo je 936.424 putnika. Dakle, postoji velika opasnost da masovnost tog turizma uruši atrakcijsku osnovu za turizam: prirodu i more, te vrijedne spomenike kulture radi kojih gosti dolaze.

„Hrvatskoj je potrebna strateška procjena utjecaja na okoliš, koja će dati nužnu podlogu za usmjeravanje dugoročnog i održivog razvoja turizma, bez čega sve investicije u prometnu i hotelsku infrastrukturu mogu postati upitne”, kaže Carić.


Komentari članka

Vezani članci

Ne nadate se više gostima, odjavili ste ugostiteljski paušal? Evo što trebate znati ako ponovno zatražite kategorizaciju objekta

21.04.2021.

Već više od deset godina građani u domaćinstvu koji pružaju ugostiteljske usluge smještaja plaćaju paušalni porez i turističku pristojbu po stalnom krevetu, za razliku od obrtnika i trgovačkih društava koji porez plaćaju sukladno ostvarenom prihodu, a tur

Le Meridian Lav krenuo u opsežno renoviranje: već u prvoj fazi uložili impresivnih 5 milijuna eura

21.04.2021.

Dosad je obnovljeno 180 soba u dva hotelska bloka iznad marine. Obnovljene su i kongresne dvorane, a velika je novost da je Lav od ove sezone bogatiji za još tri nove prostorije za sastanke i događaje

Cjepivo i za turističke radnike na kontinentu?

20.04.2021.

Punktovi za testiranje turista na koronavirus u Baranji nisu planirani, osim ako se ne dogodi veći rast broja posjetitelja

Dogovor je tu: Ovih 13 država covid putovnicama spašavat će ljetnu sezonu

16.04.2021.

Dogovor 13 država kojim se želi uvesti COVID-putovnice u Europi već do lipnja uključuje neka od najjačih hrvatskih emitivnih tržišta, među kojima su Njemačka, Slovenija, Austrija i Italija

U turističkim gradovima čak 15 posto privatnih iznajmljivača odustaje od turizma

15.04.2021.

Zadnjih godina bila je vrlo popularna teza da Hrvatska ima previše privatnog smještaja koji narušava konkurentnost hrvatskog turizma. I doista, 'zimmer frei' kreveti nicali su prije pandemije kao da sutra ne postoji. No sutra je došlo u svom najgorem obli

Tag cloud

  1. 2103 članka imaju tag hrvatska
  2. 2183 članka imaju tag turizam
  3. 1380 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1181 članka imaju tag svijet
  6. 888 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1114 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1017 članka imaju tag ict
  11. 902 članka imaju tag investicije
  12. 1033 članka imaju tag EU
  13. 726 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 934 članka imaju tag industrija
  15. 813 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 415 članka imaju tag koronavirus
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 425 članka imaju tag poticaji
  20. 587 članka imaju tag marketing
  21. 514 članka imaju tag krediti
  22. 533 članka imaju tag tehnologija
  23. 385 članka imaju tag opg
  24. 431 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 389 članka imaju tag eu fondovi
  26. 384 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 304 članka imaju tag potpore
  28. 453 članka imaju tag obrazovanje
  29. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 406 članka imaju tag porezi
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 391 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 396 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici