Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2018

Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije OPG Zdravko Lagator Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Roberta Kljenak  

Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije  OPG Zdravko Lagator Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije

Ponukan ljubavlju sina prema životinjama, Zdravko Lagator (54) odlučuje napraviti poslovni iskorak te 2015. osniva istoimeno diverzificirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U rad istog, na samom početku uključuju se sinovi, supruga i snaha čime dokazuju ozbiljnost prema poslu i profitu u poljoprivredi. Bez pčelarskog (pred)znanja izvrcali 2 tone meda Ubrzo su početnih pet košnica proširili na 50 (40 selećih i 10 stacioniranih), te bez pčelarskog (pred)znanja uspješno izvrcali dvije tone meda. "Radilice smo vozili na ispašu cvjetnog, bagremovog i livadnog meda u Đakovštini, te na kesten u okolici Dvora. Uz pomoć selećeg pčelinjaka koji je naporan i težak jer iziskuje puno truda, odgovornosti i ulaganja, danas konkuriramo raznolikom medonosnom ponudom koju čine gotovo sve kontinentalne vrste meda", objašnjava Zdravko koji u stacioniranom pčelinjaku ima manje troškove u samoj proizvodnji, manju mogućnost pogibelji pčelinjih društava, kao i manju mogućnost zaraze i uznemiravanja pčela zbog čega se brže razvijaju i jačaju društva, no i manje rezultate, zbog čega 90% njegovih košnica čine seleće - kontejner košnice. "Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Prije stavljanja okvira u vrcaljku odstranjivali smo voštane poklopce sa čelija saća, nakon čega je med pomoću centrifugalne sile izlazio iz stanica saća", dodaje Zdravko koji zbog potrošnje pčelinjih proizvoda koja se iz godine u godinu višestruko povećava, nema problema s prodajom meda. Ručno ubrali 3 t aronije/ha Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Ovi su gospodarstvenici vjerovali kako će "odnos države prema domaćim poljoprivrednicima" nadvalati radom, a "uvoznicima" pokazati svoju konkurentnost. Zbog toga su, uz skrb o pčelama, istovremeno brinuli o 100 sadnica lješnjaka i 1 ha eko aronije (odnosno, 3.150 sadnica uvezenih iz Poljske). Da su to radili sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, dokazuju i ovogodišnji prinosi bez navodnjavanja od 3t/ha. "Svjesni profitabilnosti bobičastog voća koje je donedavno bilo gotovo nepoznato u javnosti, odlučili smo se na proizvodnju ekološke aronije. Premda se nalazimo u prijelaznom razdoblju, uvjereni smo da će nam eko certifikat omogućiti lakši proboj na tržište. Ipak aroniju nazivaju najzdravijom biljkom na svijetu te moćnim prirodnim oružjem u prevenciji bolesti", priča Zdravko koji je uz pomoć obitelji 3 tone sirovine preradio u sok, prah, čaj i med. S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. "Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala te "napad" na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprječavajući razvoj kroničnih bolesti", objašnjava. Odredbe o ekološki prihvatljivoj zaštiti aronije od štetnika S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Uvažavajući važnost ekološki prihvatljive zaštite aronije od štetnika, Lagatori su kornjaša iz porodice listorožaca odlučili istrijebiti prirodnim zamkama. "Putem interneta smo se educirali o napadima dlakavog ružičara koji predstavlja iznimnu opasnost jer najveće štete nanosi mladim voćnjacima u prvim godinama rodnosti kada se hrani cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučaka ne dolazi do zametanja plodova. Kako bi izbjegli njegov potencijalni napad, postavili smo prirodne zamke. U plastične smo plave boce natočili vodu pomiješanu sa sirupom od maline koji ih je posebno privlačio zbog čega bi, umjesto na plod, upali u zamku", dodaje. Problemi s vremenskim nepogodama i pronalaskom radnika Prinosima ovih gospodarstvenika ove je godine zaprijetila suša do koje je došlo 10 dana prije berbe. Srećom, nisu imali značajne štete. Berba je trajala 30 dana, a istu je vršilo 30 ljudi. Imali su problema s pronalaskom radne snage, a iste su riješili većom cijene berbe po satu.


Komentari članka

Vezani članci

Nude od čajeva i raznih ulja do začina i sjemenki

11.02.2019.

Nakon što je ostala bez posla poslije porodiljnog dopusta, odgojiteljica Filipa Ferbežar iz Vinkovaca uz poticaj za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bacila se u poduzetničke vode i preuzela već uhodanu trgovinu zdravom hranom i začinima

Hrvatski agrar u 2019: u veljači isplata prvog dijela izravnog plaćanja

11.02.2019.

Što očekuje hrvatsku poljoprivredu u 2019. godini?

Ruralni razvoj: Sva preostala sredstva stavljaju se poljoprivrednicima na raspolaganje

07.02.2019.

U 2019. nastavlja se podrška rastu i razvoju poljoprivrednog, prerađivačkog i šumarskog sektora putem financijskih instrumenata – novog oblik financiranja uvedenog u 2018., namijenjenog subjektima malog gospodarstva u poljoprivrednom, prerađivačkom i šuma

Postrojenje je ukopano u brdo i jedino je vidljivo po opremi za ventilaciju: Ovo je poljoprivreda budućnosti

06.02.2019.

U podzemnom postrojenju u južnom Ontariju postrojenje ukopano u zemlju okruženo je poljoprivrednim zemljištem. U njemu tvrtka Green Relief vodi najsuvremeniju akvaponsku farmu, koristeći filtrirani riblji otpad za gnojenje biljaka, istovremeno čisteći vod

Isplata prve rate izravnih plaćanja kreće 15. veljače!

05.02.2019.

Obećano – ispunjeno! Prva rata poticaja kreće sljedeći tjedan, na vrijeme da se naši poljoprivrednici mogu u miru pripremiti za proljetnu sjetvu, kaže ministar Tolušić.

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1878 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1194 članka imaju tag izvoz
  5. 807 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 888 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 857 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 323 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi