Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2018

Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije OPG Zdravko Lagator Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Roberta Kljenak  

Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije  OPG Zdravko Lagator Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije

Ponukan ljubavlju sina prema životinjama, Zdravko Lagator (54) odlučuje napraviti poslovni iskorak te 2015. osniva istoimeno diverzificirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U rad istog, na samom početku uključuju se sinovi, supruga i snaha čime dokazuju ozbiljnost prema poslu i profitu u poljoprivredi. Bez pčelarskog (pred)znanja izvrcali 2 tone meda Ubrzo su početnih pet košnica proširili na 50 (40 selećih i 10 stacioniranih), te bez pčelarskog (pred)znanja uspješno izvrcali dvije tone meda. "Radilice smo vozili na ispašu cvjetnog, bagremovog i livadnog meda u Đakovštini, te na kesten u okolici Dvora. Uz pomoć selećeg pčelinjaka koji je naporan i težak jer iziskuje puno truda, odgovornosti i ulaganja, danas konkuriramo raznolikom medonosnom ponudom koju čine gotovo sve kontinentalne vrste meda", objašnjava Zdravko koji u stacioniranom pčelinjaku ima manje troškove u samoj proizvodnji, manju mogućnost pogibelji pčelinjih društava, kao i manju mogućnost zaraze i uznemiravanja pčela zbog čega se brže razvijaju i jačaju društva, no i manje rezultate, zbog čega 90% njegovih košnica čine seleće - kontejner košnice. "Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Prije stavljanja okvira u vrcaljku odstranjivali smo voštane poklopce sa čelija saća, nakon čega je med pomoću centrifugalne sile izlazio iz stanica saća", dodaje Zdravko koji zbog potrošnje pčelinjih proizvoda koja se iz godine u godinu višestruko povećava, nema problema s prodajom meda. Ručno ubrali 3 t aronije/ha Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Ovi su gospodarstvenici vjerovali kako će "odnos države prema domaćim poljoprivrednicima" nadvalati radom, a "uvoznicima" pokazati svoju konkurentnost. Zbog toga su, uz skrb o pčelama, istovremeno brinuli o 100 sadnica lješnjaka i 1 ha eko aronije (odnosno, 3.150 sadnica uvezenih iz Poljske). Da su to radili sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, dokazuju i ovogodišnji prinosi bez navodnjavanja od 3t/ha. "Svjesni profitabilnosti bobičastog voća koje je donedavno bilo gotovo nepoznato u javnosti, odlučili smo se na proizvodnju ekološke aronije. Premda se nalazimo u prijelaznom razdoblju, uvjereni smo da će nam eko certifikat omogućiti lakši proboj na tržište. Ipak aroniju nazivaju najzdravijom biljkom na svijetu te moćnim prirodnim oružjem u prevenciji bolesti", priča Zdravko koji je uz pomoć obitelji 3 tone sirovine preradio u sok, prah, čaj i med. S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. "Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala te "napad" na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprječavajući razvoj kroničnih bolesti", objašnjava. Odredbe o ekološki prihvatljivoj zaštiti aronije od štetnika S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Uvažavajući važnost ekološki prihvatljive zaštite aronije od štetnika, Lagatori su kornjaša iz porodice listorožaca odlučili istrijebiti prirodnim zamkama. "Putem interneta smo se educirali o napadima dlakavog ružičara koji predstavlja iznimnu opasnost jer najveće štete nanosi mladim voćnjacima u prvim godinama rodnosti kada se hrani cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučaka ne dolazi do zametanja plodova. Kako bi izbjegli njegov potencijalni napad, postavili smo prirodne zamke. U plastične smo plave boce natočili vodu pomiješanu sa sirupom od maline koji ih je posebno privlačio zbog čega bi, umjesto na plod, upali u zamku", dodaje. Problemi s vremenskim nepogodama i pronalaskom radnika Prinosima ovih gospodarstvenika ove je godine zaprijetila suša do koje je došlo 10 dana prije berbe. Srećom, nisu imali značajne štete. Berba je trajala 30 dana, a istu je vršilo 30 ljudi. Imali su problema s pronalaskom radne snage, a iste su riješili većom cijene berbe po satu.


Komentari članka

Vezani članci

Ljuti umaci na bazi čili papričica iz jedinog slavonskog OPG-a za ljutoljupce traženi diljem Hrvatske

21.10.2020.

Svoje ljute proizvode u "Ljutoteci" pakiraju u bočice od 60 i 100 mililitara jer bi ih u suprotnom, u tri mjeseca od otvaranja, bilo teško potrošiti ili pak to mogu – samo hrabri. Međutim, znalcima je već dobro poznata vinkovačka "Ljutoteka", pa sve njiho

[30 ispod 30] Zvonimir Kalić: Želim hrvatske mlade poljoprivrednike plasirati visoko u njedra Europe

20.10.2020.

Trenutno njegov OPG radi na stvaranju vlastite poljoprivredne robne marke, brenda za koji se nada da će obići Europu i svijet te promovirati hrvatsku proizvodnju. Usto su proizveli još noviteta od konoplje, a želja im je poljoprivrednu proizvodnju povezat

Nova uljara u poljoprivrednoj zadruzi Cres

19.10.2020.

U poljoprivrednoj zadruzi Cres ovogodišnju berbu maslina dočekuju s novom uljarom koja omogućava dvostruko veću preradu. Zbog slabijeg uroda, proizvodnja će biti na razini lanjske, oko 90 tona maslina, što je za tamošnje maslinare loša godina.

Matko Zelić: Plasman jabuke nije problem jer je mraz poharao cijelu Europu

15.10.2020.

Obzirom na mraz, ali i veliku potražnju, cijene su porasle jer je ovog voća na tržištu manje, kaže Matko Zelić, zadovoljan jer mu je, unatoč problemima koji su pratili voćare, više od 85% jabuke prve klase.

Natasha i Dragodid: Obnavljaju suhozide i u kaparetama sade kapare na Silbi

15.10.2020.

Kad sam uzgojila prvih 36 kapara pojele su ih i počupale ovce, kaže Natasha Kadin. Tada je odlučila, uz pomoć Udruge Dragodid, obnavljati suhozide i u njih saditi ove samonikle mediteranske biljke. Što je kapareta i kako prestati uvoziti kapare iz Tunisa?

Tag cloud

  1. 2056 članka imaju tag hrvatska
  2. 2138 članka imaju tag turizam
  3. 1597 članka imaju tag financije
  4. 1333 članka imaju tag izvoz
  5. 1112 članka imaju tag svijet
  6. 884 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1040 članka imaju tag trgovina
  8. 777 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  9. 1065 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 880 članka imaju tag investicije
  11. 978 članka imaju tag ict
  12. 1017 članka imaju tag EU
  13. 713 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 910 članka imaju tag industrija
  15. 794 članka imaju tag menadžment
  16. 937 članka imaju tag kriza
  17. 629 članka imaju tag maloprodaja
  18. 575 članka imaju tag marketing
  19. 403 članka imaju tag poticaji
  20. 507 članka imaju tag krediti
  21. 523 članka imaju tag tehnologija
  22. 318 članka imaju tag koronavirus
  23. 446 članka imaju tag obrazovanje
  24. 289 članka imaju tag potpore
  25. 374 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 365 članka imaju tag eu fondovi
  27. 414 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 338 članka imaju tag opg
  29. 394 članka imaju tag porezi
  30. 369 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 321 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 388 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 307 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 400 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici