Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2018

Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije OPG Zdravko Lagator Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Roberta Kljenak  

Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije  OPG Zdravko Lagator Lagatori izvrcali 2t meda i proizveli 3t eko aronije

Ponukan ljubavlju sina prema životinjama, Zdravko Lagator (54) odlučuje napraviti poslovni iskorak te 2015. osniva istoimeno diverzificirano obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. U rad istog, na samom početku uključuju se sinovi, supruga i snaha čime dokazuju ozbiljnost prema poslu i profitu u poljoprivredi. Bez pčelarskog (pred)znanja izvrcali 2 tone meda Ubrzo su početnih pet košnica proširili na 50 (40 selećih i 10 stacioniranih), te bez pčelarskog (pred)znanja uspješno izvrcali dvije tone meda. "Radilice smo vozili na ispašu cvjetnog, bagremovog i livadnog meda u Đakovštini, te na kesten u okolici Dvora. Uz pomoć selećeg pčelinjaka koji je naporan i težak jer iziskuje puno truda, odgovornosti i ulaganja, danas konkuriramo raznolikom medonosnom ponudom koju čine gotovo sve kontinentalne vrste meda", objašnjava Zdravko koji u stacioniranom pčelinjaku ima manje troškove u samoj proizvodnji, manju mogućnost pogibelji pčelinjih društava, kao i manju mogućnost zaraze i uznemiravanja pčela zbog čega se brže razvijaju i jačaju društva, no i manje rezultate, zbog čega 90% njegovih košnica čine seleće - kontejner košnice. "Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Prije stavljanja okvira u vrcaljku odstranjivali smo voštane poklopce sa čelija saća, nakon čega je med pomoću centrifugalne sile izlazio iz stanica saća", dodaje Zdravko koji zbog potrošnje pčelinjih proizvoda koja se iz godine u godinu višestruko povećava, nema problema s prodajom meda. Ručno ubrali 3 t aronije/ha Prinosi meda po košnici ovise o paši, vremenskim uvjetima i ponajviše o pčelaru koji treba znati pripremiti zujalice za glavnu pašu kako bi donijele što više meda u košnice. Ovi su gospodarstvenici vjerovali kako će "odnos države prema domaćim poljoprivrednicima" nadvalati radom, a "uvoznicima" pokazati svoju konkurentnost. Zbog toga su, uz skrb o pčelama, istovremeno brinuli o 100 sadnica lješnjaka i 1 ha eko aronije (odnosno, 3.150 sadnica uvezenih iz Poljske). Da su to radili sukladno dobroj poljoprivrednoj praksi, dokazuju i ovogodišnji prinosi bez navodnjavanja od 3t/ha. "Svjesni profitabilnosti bobičastog voća koje je donedavno bilo gotovo nepoznato u javnosti, odlučili smo se na proizvodnju ekološke aronije. Premda se nalazimo u prijelaznom razdoblju, uvjereni smo da će nam eko certifikat omogućiti lakši proboj na tržište. Ipak aroniju nazivaju najzdravijom biljkom na svijetu te moćnim prirodnim oružjem u prevenciji bolesti", priča Zdravko koji je uz pomoć obitelji 3 tone sirovine preradio u sok, prah, čaj i med. S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. "Kao izuzetan antioksidans, aronija sprječava stvaranje slobodnih radikala te "napad" na zdrave stanice u tijelu i krvnoj plazmi, usporavajući time proces starenja organizma i sprječavajući razvoj kroničnih bolesti", objašnjava. Odredbe o ekološki prihvatljivoj zaštiti aronije od štetnika S gospodarstva ističu kako aroniju također prodaju i u svježem stanju zato što ima antikancerogeno djelovanje te u velikom postotku "ubija" maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog crijeva i jetre. Uvažavajući važnost ekološki prihvatljive zaštite aronije od štetnika, Lagatori su kornjaša iz porodice listorožaca odlučili istrijebiti prirodnim zamkama. "Putem interneta smo se educirali o napadima dlakavog ružičara koji predstavlja iznimnu opasnost jer najveće štete nanosi mladim voćnjacima u prvim godinama rodnosti kada se hrani cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučaka ne dolazi do zametanja plodova. Kako bi izbjegli njegov potencijalni napad, postavili smo prirodne zamke. U plastične smo plave boce natočili vodu pomiješanu sa sirupom od maline koji ih je posebno privlačio zbog čega bi, umjesto na plod, upali u zamku", dodaje. Problemi s vremenskim nepogodama i pronalaskom radnika Prinosima ovih gospodarstvenika ove je godine zaprijetila suša do koje je došlo 10 dana prije berbe. Srećom, nisu imali značajne štete. Berba je trajala 30 dana, a istu je vršilo 30 ljudi. Imali su problema s pronalaskom radne snage, a iste su riješili većom cijene berbe po satu.


Komentari članka

Vezani članci

Tolušić odobrio 13,3 milijuna eura za 184 OPG-a

11.12.2018.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić potpisao je u ponedjeljak ugovore o financiranju projekata obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na potpomognutim područjima, ukupne vrijednosti 13,3 milijuna kuna, a obuhvaćeno je f

Nove su tehnologije ključ opstanka agrara

04.12.2018.

Moramo težiti okretanju k novim tehnologijama jer jedino tako možemo ukorak sa svjetskim trendovima

Najviši prihod po zaposlenom ostvaren kod poljoprivrednica

27.11.2018.

Društva u vlasništvu muškaraca više zapošljavaju i ostvaruju veće prihode

Mladim stočarima novac za steone junice

26.11.2018.

Prvi natječaj za dodjelu sredstava za kupnju steonih junica polučio je 669 korisnika s 305 mladih poljoprivrednika

Roboti bi ubrzo mogli zamijeniti traktore, pogledajte kako izgledaju

26.11.2018.

Britanska tvrtka već je prikupila 50 tisuća funti za izgradnju prototipa, a trenutno se trudi pronaći veće investitore kako bi u idućih par godina pokrenula masovniju proizvodnju.

Tag cloud

  1. 1832 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 970 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 660 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 797 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 866 članka imaju tag svijet
  12. 842 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 336 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 240 članka imaju tag potpore
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast