Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Svi 2009

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Bojana Mrvoš Pavić  

Licencu ishodilo 36 posto građevinskih poduzeća

Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, zaštite okoliša i graditeljstva, u Hrvatskoj su licencu za obavljanje građevinskih poslova ishodila 2.862 građevinska poduzeća, što je na prvi pogled tek 36 posto od ukupnog broja građevinaca registriranih pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Činjenica je, međutim, da od tih 7.953 građevinska poduzeća koji su Komori predali svoj završni račun, njih čak 50 posto nema ni troje zaposlenih, odnosno više od 20 posto njih nema ni jednog zaposlenog, a ostalih 30 posto zapošljava - dvoje ljudi. Kako kažu podaci resornog ministarstva, u 2.862 licencirane tvrtke zaposleno je ukupno 108.000 proizvodnih radnika, građevinaraca, dok se broj administrativnog osoblja za dobivanje licence niti ne računa. Najsloženije građevinske radove u Hrvatskoj, tako, obavljati može 47 tvrtki, među kojima, primjerice, Dalekovod, Tehnika, GP Krk, zatim Konstruktor, Profectus i Viadukt, a u drugoj kategoriji licencu su dobile četiri tvrtke.

Podsjetimo, 1. travnja prošle godine u primjenu je krenuo pravilnik o licenciranju građevinara, koji je u sektoru podigao veliku prašinu i među građevinarcima izazvao velik bunt. Pravilnik je, naime, imao cilj s tržišta maknuti "fikus" tvrtke, koje se nisu bavile građevinarstvom, već preprodajom poslova, trgovinom i mnogim drugim djelatnostima, no zbog prerigoroznih kriterija koje je zadao građevinarcima prijetila je opasnost i od propadanja mnogih "pravih" građevinskih tvrtki, koje nisu zadovoljavale uvjete zbog premalog broja zaposlenih građevinara ili njihove neadekvatne stručne spreme. Sindikalci su tada najavljivali da će bez posla, odnosno na ulici, ostati 60.000 građevinara bez škole, ali s velikim iskustvom u građevini, dok su male tvrtke najavljivale da će samo veliki opstati.

"Mekši" uvjeti
U međuvremenu, pritisnuto "pobunom" građevinaraca, ministarstvo Marine Matulović-Dropulić ublažilo je kriterije za ishodovanje dozvole, pa je pravilnik "utopilo" u novi Zakon o obavljanju poslova projektiranja, stručnog nadzora i djelatnosti građenja, koji je na snagu stupio početkom ove godine. Zakon je znatno pojednostavio uvjete za dobivanje dozvole za izvođenje građevinskih radova, nakon čega su se smirile i strasti na relaciji Ministarstvo - građevinarci i njihove udruge. Kako stoji u zakonu, naime, za građenje objekta javne namjene, čija je ugovorena vrijednost veća od sedam milijuna eura, tvrtka mora imati najmanje 300 zaposlenika, pri čemu najmanje deset inženjera gradilišta, a za građevine koje nisu javne namjene, no također vrijednosti veće od sedam milijuna eura, potrebno je zapošljavati, sa svim pripadajućim davanjima radnicima i državi, najmanje 200 građevinaraca.

Za skupinu "C" - obavljanje radova vrijednosti od šest do sedam milijuna eura, tvrtka mora zapošljavati 120 ljudi, dok skupina "D" zahtijeva 80 ljudi i radove vrijednosti od pet do šest milijuna eura. Radovi vrijedni između tri i pet milijuna eura definiraju 60 zaposlenih, od 1,5 do tri milijuna najmanje 30 ljudi, i tako redom. Za manje složene radove, konačno, potrebno je imati najmanje dva zaposlenika, od kojih jedan mora biti poslovođa.

Zahvaljujući novim, "mekšim" uvjetima, broj tvrtki koje mogu obavljati najsloženije građevinske radove popeo se s prvotnih 15-ak, definiranih strogim pravilnikom, na njih 47, čime su građevinarci konačno zadovoljni.

Mjesta ima još
Kako napominje prvi čovjek Udruge građevinara pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca Zdenko Karakaš, koji je među prvima upozoravao na pogubne posljedice pravilnika o licenciranju, građevinarci su zadovoljni rezultatom, brojem od 2.862 licencirane tvrtke, no ima, kaže, mjesta i za građevinarce koji licencu još nisu zatražili.

- Pozivam građevinarce koji to još nisu učinili, da prikupe dokumentaciju i zatraže licencu, jer o tome ovisi njihova budućnost. Novi kriteriji uistinu nisu tako strogi i ishođenje licence trebali bi ozbiljno shvatiti, apelira Karakaš na one građevinarce koji još nisu našli za shodno zatražiti dozvolu za rad. Na pitanje je li unatrag godinu dana, otkad je "stari" pravilnik o licenciranju krenuo u primjenu pa sve do donošenja novog zakona krajem prošle godine, došlo do spajanja manjih građevinskih tvrtki radi zadooljavanja kriterija, Karakaš odgovara da se udruživanje općenito događa u okviru natječaja za izvođenje radova, ne prije.

- Novim su zakonom postignuti dobri rezultati, jer su pravila znatno promijenjena u odnosu na prvotni pravilnik, a ni licence se neće gubiti tako lako, zaključuje Karakaš.


Komentari članka

Vezani članci

HGK s “Digitalnom komorom” prva je institucija u Hrvatskoj koja je digitalizirala poslovanje

28.02.2020.

Uvijek je pitanje što je protuvrijednost komorske usluge za obveznu članarinu, pa želim spomenuti da na području naše županije imamo oko 5,5 tisuća članova, 98 posto obveznici su članarine od 40-ak kuna mjesečno

Veliki hotelijeri ostaju bez potpora za hotele s četiri zvjezdice

16.02.2020.

Prema Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o poticanju ulaganja veliki bi hotelijeri ubuduće na potpore mogli računati samo za hotele s pet zvjezdica, što bi moglo usporiti ulaganja u nove hotele. U predloženome Nacrtu sporne su i odredbe kojima se potpore mora

Zaposlenici će od sada moći lakše raditi od kuće, ukida se jedan važan pravilnik

03.01.2020.

Poslodavci, između ostalog, više neće imati obavezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama Pravilnika prethodno

Tri dana bogatog programa na Danima hrvatskog turizma u Slavoniji

30.09.2019.

Najveći skup turističkih djelatnika u Hrvatskoj, tradicionalna manifestacija Dani hrvatskog turizma (DHT), održat će se na nekoliko lokacija u Slavoniji od 2. do 5. listopada

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

17.04.2019.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Tag cloud

  1. 1982 članka imaju tag hrvatska
  2. 2015 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1280 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1034 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 679 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 926 članka imaju tag kriza
  17. 598 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 498 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 358 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 313 članka imaju tag osijek
  31. 383 članka imaju tag hnb
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 286 članka imaju tag opg
  39. 385 članka imaju tag BDP
  40. 343 članka imaju tag recesija