Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Stu 2018

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Željka Rački-Kristić  

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

Jedno je imati kvalitetan proizvod, posve drugo imati i sigurno tržište. Upravo oboje, a što je želja svih poljoprivrednika, uspjelo je jednostavnom društvu s ograničenom odgovornošću za poljoprivredu i trgovinu Vrankić. Nastala prije četiri godine, tvrtka Vrankić j.d.o.o. na čelu s direktoricom Sanjom Jonjić, uzgaja lički krumpir, kupus i luk i to na 900 metara nadmorske visine na području Općine Saborsko.

Na površinama u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Plitvička jezera uspijevaju im vrhunske povrtnice, prije svega lički krumpir - naš brand zaštićen na europskoj razini, koji je svoje mjesto pronašao upravo na meniju Nacionalnog parka, ali i jednog trgovačkog centra. Naime, upravo oni u potpunosti otkupljuju sav urod Vrankić j.do.o. čija je pakirnica, kao i sjedište tvrtke, smještena u Plaškom.
Lički krumpir, kupus i luk

"Na šest hektara uzgajamo lički krumpir, na jednom hektaru kupus i na jednom hektaru luk. Kad govorimo o urodima, ove smo godine imali 18 do 20 tona krumpira, ali onog za prodaju jer oštećeni ne brojimo. Kupusa je bilo 64 tona, a luka 13", otkriva nam Marinko Vrankić, savjetnik u Vrankić j.do.o. koji se niz godina bavi poljoprivredom te je, kaže, odlučio znanjem pomoći društvu.

"Ni sam ne znam kako bih sebe nazvao, svoju funkciju, ali kada imate jednu mladu, sposobnu, odlučnu osobu kakva je Sanja Jonjić i koja je uložila znatna sredstva u otvaranje firme, jednostavno morate pokušati prenijeti znanja i pomoći", hvali Marinko Vrankić mladu direktoricu.

Ove godine, otkriva nam, bilo je dosta problema u proizvodnji luka jer ga je napala alternarija. Ostalo je dobro rodilo premda su uvjeti proizvodnje u njihovom području prilično zahtjevni. Kada je riječ o ličkom krumpiru, 70% posla obavlja se ručno, a jedno je, dodaje M. Vrankić, saditi krumpir i vaditi ga s ravnih njiva, a drugo u području na kojem je njihova proizvodnja.

S obzirom na to da je riječ o vrhunskom, zaštićenom proizvodu, ove godine su se okušali i prijavili na podmjeru 3.1. "Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete", tip operacije 3.1.1. "Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode". I prošli! Riječ je, naime, o potpori koja se odnosi na troškove ulaska u sustav kvalitete; godišnji troškovi sudjelovanja u sustavu kvalitete; troškovi stručne kontrole i certifikacije ovlaštenog kontrolnog tijela. Odobren im je iznos od 84.500 kuna.

"To je sasvim u redu. Mi se ne žalimo", smije se Marinko Vrankić objašnjavajući da je riječ o tome da će idućih pet godina imati plaćen nadzor količina i proizvodnje ličkog krumpira. Dakle, oko 17.000 kuna godišnje, što bi i inače morali platiti, će platiti, ali će im Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u roku 60 do 90 dana vratiti te novce. A navedeni iznos moći će iskoristiti za nešto drugo.
U planu širenje proizvodnje

Svaka je pomoć dobrodošla, kaže, i sigurno je da će se u narednom razdoblju okušati i na drugim natječajima, ne samo mjerama Programa ruralnog razvoja, koji drže dobrim, već i na drugim. Naime, nedavno su ih zvali iz Karlovačke županije koja pokreće program sufinanciranja sa 120.000 eura kupovine nove i polovne mehanizacije pa itekako razmišljaju o tome.

"Kad malo zahladi, sjest ćemo i početi se baviti papirima. No, nećemo mi sami pisati već definitivno pronaći konzultantsku firmu koja se bavi pripremom dokumentacija jer s razlogom postoje ljudi koji se bave tim stvarima. Mi se bavimo proizvodnjom, oni papirologijom", dodaje Marinko Vrankić otkrivajući da je u planu svakako širenje proizvodnje. Hektar, dva svake godine. Polako, ali sigurno.


Komentari članka

Vezani članci

'Rast ćemo 60%, širimo se na strana tržišta, ali domaće radnike ne možemo naći'

26.06.2019.

Do 2016. godine nije bilo problema, ali je posljednjih mjeseci iznimno teško naći nove radnike, jer onih lokalnih nema.

U Hrvatskoj svi se zaklinju u domaće voće i povrće, ali kupuju ono iz uvoza

19.06.2019.

Kada hrvatski potrošač vidi npr. da su uvozne jagode u trgovini jeftinije od onih koje se nude na štandovima po Zagrebu on kupi uvozno. Jer kod nas nitko ne želi otvoreno progovoriti o tome koliki su nam prinosi i koliko stvarno proizvodimo, po kojoj cije

Diplomirala menadžment, otvorila OPG i prva u Hrvatsku uvezla britansku mliječnu ovcu

14.06.2019.

Danas 24-godišnja Slavica Zorić prije tri godine pokrenula je OPG koji uspješno vodi, a njena je priča dobila novi zamah kada je iz Programa ruralnog razvoja, kroz podmjeru 6.1., povukla 50.000 eura.

Sto i deset zlat(i)nih “kvadrata” na otoku Krku – OPG Zlata Nanić

14.06.2019.

Svima dobro znana hrvatska pionirka ekološke poljoprivrede, već osam godina živi i obrađuje svoj vrt u Malinskoj na otoku Krku, a njezina priča je više nego fascinantna.

Tomislav Kovač: Kad je došao red da preuzmem posao, rekao sam neću krave, orahe ću i tikve

03.06.2019.

Odlučio sam posaditi orahe jer vjerujem da je to proizvod koji će se lakše plasirati, prisjeća se početaka Tomislav Kovač koji je eko proizvodnju oraha i bundeve golice unaprijedio sredstvima Programa ruralnog razvoja.

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija